Zaraza prijeti, a spalionice nema

23.05.2014
Print Friendly, PDF & Email

BiH nema kapaciteta za spaljivanje leševa uginulih životinja koje se broje preko 100 hiljada.

Poplave krava

Prema podacima Federalne uprave civilne zaštite, broj uginulih životinja samo u Federaciji penje se na preko 100 hiljada. (Foto: Fokus Magazin)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Željko Stanić, farmer iz Pruda kod Odžaka, dan je proveo skupljajući leševe uginulih životinja koje plutaju po ovom poplavljenom mjestu. “Voda se sporo povlači, a uginule životinje već se raspadaju“, rekao je Stanić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Zrak zaudara od leševa.

Prema podacima Federalne uprave civilne zaštite, broj uginulih životinja samo u ovom entitetu se penje na preko 100 hiljada. Veterinarski stručnjak Velija Katica je za CIN objasnio da do raspadanja tkiva životinje dolazi već nakon tri minute poslije izdisaja. Osam sati kasnije  raspada se cijeli organizam i ćelije počinju ispuštati otrove i bjelančevine koje tijelo razaraju i počinje djelovanje bakterija i truljenje leša. Te se bakterije vodom i insektima mogu prenijeti i kilometrima dalje. One mogu uzrokovati različite zarazne bolesti, kao što su antraks i šuštavac, od kojih uz životinje mogu oboljeti i ljudi.

Zbog toga se, objašnjava Katica, leševi ne bi smjeli zadržavati na prostoru na kojem su uginule životinje duže od dva do tri dana. Stanovnici Pruda su u strahu, jer je od početka poplava u BiH prošlo više od sedam dana. „Vjerovatno će doći do zaraze, bojimo se“, kaže Stanić.

BiH nema spalionicu u kojoj bi se mogla spaliti tijela većih životinja pa smo zbog toga prinuđeni pomoć tražiti od susjednih zemalja – Hrvatske i Srbije. Prema srbijanskom mjestu Inđiji otpremljeno je na spaljivanje 25 – 30 tona životinjskog otpada, doznaje CIN u Federalnoj upravi civilne zaštite.

Veterinari su godinama upozoravali na nepostojanje spalionice u BiH, zbog čega su se leševi životinja neadekvatno uništavali. Katica kaže da na području FBiH postoje najviše dvije spalionice manjeg kapaciteta koje su u funkciji samo za internu upotrebu i u koje se ne može staviti ni jedna ovca. „A da spalite tu jednu ovcu, treba vam šest sati spaljivanja“, kaže Katica.

Miralem Galijašević, generalni direktor Komunalnog preduzeća ALBA iz Zenice kaže da njihova firma ima izgrađenu spalionicu sa kapacitetom od dvije tone životinjskog otpada dnevno, ali da nije u upotrebi, jer nemaju potrebne dozvole. Galijašević kaže da su potrebne građevinska, ekološka i brojne druge dozvole. Rekao je da su dobili poziv od predstavnika vlasti u kojem su tražili informacije u vezi sa spalionicom, a nakon što su te informacije dobili, više se nisu javili.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak kaže da zaraze nema i da se poduzimaju sve mjere da do nje ne dođe. „Imamo dvije mobilne spalionice u kojima zbrinjavamo animalni otpad. Trenutno smo u fazi osposobljavanja treće velike spalionice koja može za krupnu stoku“, kaže Solak.

Istovremeno, prikupljeni leševi se i zakopavaju. Edin Adilović sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu kaže da se grobnice moraju napraviti iznad plavnog područja, gdje nema podzemnih voda. To će biti teško u poplavljenim područjima u Posavini, jer stanovništvo očekuje zadržavanje vode još nekoliko dana.

Adilović objašnjava da opasnost postoji i za mjesta u BiH koja nisu direktno pogođena poplavama, jer se spore antraksa vodom mogu prenijeti i 100 kilometara nizvodno. Uzročnik antraksa je bakterija koja može preživjeti na tlu i u životinjskim proizvodima desetljećima. Čovjek se može zaraziti preko kože, nakon konzumiranja zaražene hrane ili udisanjem. Ukoliko se ne liječi, može dovesti do smrti.

Nakon poplava stanovništvu prijete i druge bolesti koje na čovjeka prenose bakterije salmonele, ešerihije koli i listerije koje mogu dovesti do crijevnih zaraza i oboljenja, kao što su bruceloza i leptospiroza.

Jedna nesreća, tri imena

Usljed poplava pokrenuta su klizišta na području Zenice u mjestu Topčić Polje. (Foto: CIN)

Poplave u BiH su kulminirale kada je porastao vodostaj Bosne, Vrbasa, Sane i Save. Poplavljeni su dijelovi najmanje 25 gradova, dok su Maglaj i Doboj većim dijelom bili pod vodom. Usljed obilnih kiša u pojedinim mjestima pokrenuta su i klizišta.

BiH je nespremno dočekala ovu nesreću. Vlada Brčko distrikta je 14. maja proglasila stanje elementarne nepogode i aktivirala Štab civilne zaštite od 24 osobe. Gradonačelnik Anto Domić je izjavio da će se javna preduzeća uključiti u spašavanje ljudi i imovine, otklanjanje šteta od poplava te da će biti angažovani svi raspoloživi ljudski resursi i mehanizacija.

Vlada Federacije BiH je odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće donijela 15. maja i tako stavila sve institucije na raspolaganje Federalnom štabu civilne zaštite. Idući dan Vlada Republike Srpske je donijela odluku o formiranju Štaba za krizne situacije koji je 17. maja proglasio vanrednu situaciju na teritoriji RS-a.
Iako je zbog poplave proglašeno stanje prirodne nesreće, elementarne nepogode i vanredne situacije u entitetima i Brčko distriktu, Vijeće ministara BiH nije proglasilo stanje prirodne nesreće na nivou države, čak ni kada su to tražili predstavnici federalnih vlasti.

U Maglaju gdje se voda povukla ostale su gomile otpada i smeća. (Foto: CIN)

Zlatan Bajramović sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže da bi proglašenje takvog stanja olakšalo procedure traženja, primanja i koordiniranja međunarodne pomoći. On pojašnjava da naša država nije ni sada uskraćena za međunarodnu pomoć, ali da bi se sve lakše i brže odvijalo ukoliko bi bilo proglašeno stanje prirodne nesreće na državnom nivou.

Bajramović kaže da, iako su entiteti proglasili vanredno stanje, to ne znači da se po automatizmu takvo stanje može proglasiti na području cijele BiH. „Mora postojati osoba koja stoji iza donošenja te odluke i koja će je potpisati, jer to za sobom povlači i određene posljedice pa se vrlo često oni koji se nalaze u sastavu vlada malo teže odlučuju da potpišu takvu vrstu dokumenta, jer onda najčešće moraju snositi i odgovornost i sanirati posljedice šteta, ali i plaćati novčane naknade za te štete“, kaže Bajramović koji predaje civilnu zaštitu.

Iako nije proglasilo stanje prirodne nesreće, Vijeće ministara je zadužilo sva ministarstva i institucije BiH da poduzmu „potrebne mjere za funkcioniranje u izvanrednim okolnostima nastalim uslijed poplava“. Ministarstvo vanjskih poslova će koordinirati aktivnosti na zajedničkom nastupu BiH, Hrvatske i Srbije prema Evropskoj uniji i drugim međunarodnim institucijama u traženju pomoći.

U dijelovima zemlje u kojima se voda povukla ostale su gomile otpada i smeća. U nekim mjestima počela je dezinfekcija, deratizacija i dezinsekcija. S ozbirom na situaciju u pojedinim gradovima, potrebna je pomoć u hrani, lijekovima, odjeći i higijenskom materijalu.

U poplavljenim mjestima stanovništvu je potrebna pomoć u hrani, lijekovima, odjeći i higijenskom materijalu. (Foto: CIN)

Entitetske vlade su naložile da se aktiviraju robne rezerve i na raspolaganje stavi određena količina goriva i hrane.

Prema dosadašnjim zvaničnim podacima, u poplavama u BiH je stradala 21 osoba. Materijalna šteta još uvijek se procjenjuje, a premijer FBiH Nermin Nikšić i predsjednik RS-a Milorad Dodik kažu da bi šteta mogla biti milijarde maraka. Uništene su: kuće, imanja, farme, poljoprivredni zasadi, škole, bolnice i druge ustanove. Prve procjene šteta očekuju se idućeg mjeseca.

Podsjećanja radi, poplave u BiH u 2010. godini, koje su bile u manjem obimu, nanijele su državi štetu u iznosu od 160 miliona maraka. Prema podacima službenih glasnika, od tada do danas bh. vlasti su iz tekućih rezervi izdvojile manje od milion maraka za sanaciju šteta.

Zlatan Bajramović kaže da nije urađeno dovoljno na prevenciji poplava u BiH. „Nedovoljno se obučava stanovništvo, nedovoljno se ulaže u kapacitete zaštite i spašavanja, u opremu koja će se koristiti. Vi ste sad bili u prilici da čujete da se traže gumeni čamci, da se traži oprema koja je, maltene, ličnog ili osnovnog karaktera“, kaže Bajramović.

Centar za sigurnosne studije je u svom istraživanju iz 2010. godine upozorio na složen sistem civilne zaštite koji ne može adekvatno odgovoriti na prirodne nesreće. Civilne zaštite na razini općina i kantona imaju problem sa nedostatkom opreme, pri čemu im fali vreća za spavanje, terenskih auta, zaštitnih maski i slično.

Radi se na procjeni šteta nastalih usljed poplava u BiH. Uništeni su neki putevi, kao što je cesta Maglaj-Doboj. (Foto: CIN)

CIN-ovi sagovornici tvrde da, ukoliko pomoć ne stigne izvana, BiH će teško moći sanirati štete. Do sada je 18 zemalja Evropske unije ponudilo pomoć u opremi, hrani i drugim potrepštinama. Veći dio te pomoći je stigao u BiH 17. i 18. maja, ali dio pomoći još uvijek nije prihvaćen, poput jedinica za prečišćavanje vode, terenske laboratorije za analizu kvaliteta vode, pumpi visokog kapaciteta i helikoptera.

Irina Novakova, glasnogovornica Evropske komisije, za CIN kaže da u nekim slučajevima pomoć nije prihvaćena jer ne postoji više potreba za njom, ali da ima i situacija kada država prihvati pomoć, ali je potrebno nekoliko dana da se završi papirologija. Trenutno su, prema saopćenju Vlade RS-a, česte situacije zastoja pošiljki humanitarne pomoći iz inostranstva. Vijeće ministara je odbilo inicijativu Uprave za indirektno oporezivanje BiH da donese posebnu odluku o oslobađanju plaćanja uvoznih dažbina i inspekcijskog nadzora za svu robu namijenjenu u humanitarne svrhe.

BiH će za međunarodnu pomoć nastupiti zajedno sa Srbijom i Hrvatskom u kojima je poplavljeno više od 40 općina i u kojima je stradalo najmanje 30 osoba. Za razliku od susjednih zemalja, BiH će imati otežan pristup sredstvima iz Fonda solidarnosti Evropske unije, jer nije članica niti kandidat ove međunarodne zajednice. Da bi mogle aplicirati za sredstva iz ovog fonda, zemlje moraju napraviti procjenu šteta u roku od deset sedmica.

Objavljeno 23. 5. 2014.

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke