Uz gas plaćamo i vladine greške

26.03.2016
Print Friendly, PDF & Email

Zbog loših poslovnih poteza vladinih preduzeća domaće firme plaćaju gas i do 37 posto skuplje nego firme iz susjednih država i Evropske unije.

Ilustracija gasa

Cijena gasa u BiH je među najvišim u Evropi pa se broj potrošača prepolovio tokom prethodnih 11 godina. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Kada je u septembru 2012. godine zvorničkoj Fabrici glinice „Birač“ zatvoren gas zbog višemilionskog duga, premijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Nermin Nikšić je nazvao tadašnjeg direktora Javnog preduzeća „BH Gas“ Adnana Kresu.

„Ako mene zovne premijer Vlade i kaže: ‘Kreso, otvori im!’, ja moram otvoriti. On je vlasnik firme, nisam ja“, prisjeća se bivši direktor kako je po usmenom nalogu premijera nastavio isporuku gasa „Biraču“ koji je ubrzo otišao u stečaj, dugujući 26,8 miliona KM za potrošeni gas. Neizvjesno je da li će „BH Gas“ naplatiti ovaj dug.

Adnan Kreso Adnana Kresu je Vlada FBiH smijenila sa pozicije direktora „BH Gasa“ nakon nepune dvije godine mandata zbog „gubitka povjerenja vlasnika kapitala“. Ostao je u preduzeću i sada vodi poslove javnih nabavki. (Foto: CIN)

Sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kažu da ovakve dugove plaćaju potrošači kroz nerealno visoke cijene gasa. Bosanskohercegovačke firme u posljednjih šest godina plaćaju gas u prosjeku i do 37 posto skuplje nego firme u Srbiji, Hrvatskoj i Evropskoj uniji.

Iako Federalna vlada tu cijenu može smanjiti jer je zadržala moć političkog utjecaja na cijenu gasa, ona to ne čini jer visokim cijenama pokriva gubitke „BH Gasa“. Tako su u cijenu gasa koju plaćaju potrošači uračunati i: nenaplaćeni dugovi, štetni ugovori o transportu gasa, loše investicije i provizije posrednika u trgovini te dugovi za gas potrošen tokom rata.

Na berzama u Beču i Budimpešti je u decembru 2015. godine cijena 1000 kubika gasa iznosila 311 KM. Ta količina gasa je dovoljna za zagrijavanje stana od 65 kvadrata tokom jedne godine.

Državno preduzeće „Energoinvest“, kojem je Vlada dala ekskluzivno pravo na uvoz, gas ne kupuje na berzi, već od ruskog „Gazprom Exporta“ koji ga je početkom godine naplaćivao 318 KM. Potom ga preuzima „BH Gas“ i uz dodatne troškove prodaje domaćim firmama po dvostruko višoj cijeni. Tehnički direktor firme „EPS Laštro“ iz Kiseljaka Ivica Šitum kaže da mu je „BH Gas“ nedavno ponudio cijenu od 390 dolara (689 KM) za 1000 kubika gasa.

Privrednici smatraju da je ova cijena visoka pa nalaze druga rješenja: „EPS Laštro“ npr. periodično kupuje gas u bocama i tako smanjuje trošak za 20 posto.

Plaćanje tuđih dugova

Tri najveća potrošača gasa u BiH su: „Sarajevogas“, zvornička Fabrika glinice „Birač“ i Željezara „Zenica“ – ArcelorMittal. Od osnivanja „BH Gasa“ pa do kraja 2014. godine ova tri preduzeća su potrošila više od 93 posto uvezenog gasa. „Sarajevogas“, najveći potrošač koji snabdijeva građane gasom za grijanje, ujedno je i najveći dužnik.

Prema podacima “BH Gasa”, dug „Sarajevogasa“ je u februaru ove godine iznosio 88,5 miliona KM, od čega 17,2 miliona čine kamate. Nihada Glamoč, direktorica „Sarajevogasa“, osporava kamate koje obračunava „BH Gas“. Navodi da je dug njihovog najvećeg klijenta Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća „Toplane“ dostigao 100 miliona KM.

Direktor „BH Gasa“ Mirza Sendijarević objašnjava za CIN kako ovaj dug uvećava cijenu potrošačima. Naime, „BH Gas“ kupuje gas dolarima, a od „Sarajevogasa“ naplaćuje sa višemjesečnim zakašnjenjem u konvertibilnim markama. Kako dolar periodično jača, „BH Gas“ mora plaćati i tu razliku pa je za 10 mjeseci prošle godine imao dodatnih 5,7 miliona KM troška.

„Na kraju, krajnjem potrošaču, bez obzira što pada cijena gasa, mi ne možemo značajno smanjiti cijenu“, kaže Sendijarević.

Ugovor između „BH Gasa“ i „Sarajevogasa“ je sklopljen 2000. godine na neodređeno vrijeme i bez definisanih mjera u slučaju neplaćanja. Ured za reviziju FBiH preporučuje „BH Gasu“ potpisivanje novog ugovora sa „Sarajevogasom“ koji bi sadržavao tehničke uslove primopredaje, mjerenja i obračuna gasa.

Sendijarević kaže da je bezuspješno pokušavao zaključiti novi ugovor sa „Sarajevogasom“. „Nekoliko puta smo im slali ugovore i bez obrazloženja su nam vraćali.“ Direktorica „Sarajevogasa“ kaže da ne može prihvatiti rok plaćanja od 30 dana koji traži „BH Gas“, navodeći to kao jedinu spornu tačku.

Osim dugova „Birača“ i „Sarajevogasa“ cijenu gasa u FBiH uvećava i dug od 105 miliona dolara za gas koji je potrošen tokom rata. Zbog toga su svim potrošačima u FBiH od početka 2009. godine računi uvećani za 5 dolara po 1000 kubika, što ih je ukupno koštalo oko 7,4 miliona KM.

Skupi transport zbog lošeg planiranja

Uredba o organizaciji i regulaciji Sektora gasne privrede iz 2007. godine je jedini dokument koji uređuje tržište gasom u FBiH. „BH Gas“ je Uredbom dobio monopol na prodaju gasa i upravljanje gasovodom dugim 192 kilometra. Ostala 64 kilometra gasovoda su na teritoriji Republike Srpske (RS) i kontrolišu ga dvije firme iz ovog entiteta.

Istom uredbom Vlada FBiH je svom drugom preduzeću – sarajevskom „Energoinvestu“ dala monopol na uvoz gasa. „Energoinvest“ za ovu uslugu naplaćuje „BH Gasu“ proviziju od jedan posto, što mu je 2014. godine donijelo nešto više od milion KM. Ta provizija, također, povećava cijenu gasa potrošačima.

Kupljeni gas se transportuje gasovodom kroz Mađarsku i Srbiju do Zvornika gdje ulazi u dio gasovoda koji kontrolišu preduzeća Republike Srpske „Gas promet“ Pale i „Sarajevo-Gas“ Istočno Sarajevo. Ova preduzeća su od toga 2014. godine prihodovala 651.000 KM.

Transport do Zvornika su uprave „BH Gasa“ i „Energoinvesta“ ugovorile 1998. godine sa mađarskom kompanijom „FGSZ“ i srbijanskim „Srbijagasom“, zakupivši kapacitet od 600 miliona kubika gasa godišnje i obavezavši se na saradnju do 2019. godine.

Mirza Sendijarević Direktor „BH Gasa“ Mirza Sendijarević kaže da bi gas svima bio jeftiniji kada bi postojala konkurencija u nabavci, objašnjavajući da „pravila igre“ određuje Vlada, a ne „BH Gas“. (Foto: JP „BH Gas“)

Direktor „BH Gasa“ Sendijarević kaže da ti kapaciteti nikada nisu ni približno iskorišteni, a za to se plaća kazna. Prosječna godišnja potrošnja je u zadnjih deset godina bila 253 miliona kubika.

„Kad trošite manju količinu gasa, onda su puno veći penali i to onda značajno diže cijenu“, kaže Sendijarević.

„BH Gas“ nije imao novca da plaća kaznu za neiskorištene zakupljene kapacitete pa je 2001. godine počela praksa potpisivanja aneksa ugovora. Aneksima je ugovoreno da „BH Gas“ plati samo dio kazne, a da neiskorištene kapacitete na koje nije platio ništa prebaci na posljednje godine ugovora „kada će u BiH biti bolje stanje i veća potrošnja“ pa će moći platiti kaznu ili iskoristiti kapacitete koje je zakupio.

Međutim, umjesto rasta potrošnja je od 2005. godine smanjena za 53 posto pa je „BH Gas“ 2014. godine platio „FGSZ-u“ 1,53 miliona KM kazne i suočio se sa činjenicom da neće moći iskoristiti veliki dio zakupljenih kapaciteta koji su se u međuvremenu nagomilali.

Prema tadašnjem ugovoru, država bi 2019. godine imala zakupljen transport za 1,17 milijardi kubika gasa kroz mađarski gasovod, dok domaći gasovod godišnje može preuzeti maksimalno 750 miliona kubika gasa. Tako bi kazna za neiskorištene kapacitete od 2014. do 2019. godine dosegla 54 miliona američkih dolara, kaže Sendijarević. (Oko 93 miliona KM po sadašnjem kursu.)

Troškovi raskida ugovora sa „FGSZ-om“ bi bili skoro dvadeset puta manji, ali ni „BH Gas“ ni Vlada nisu raskinuli ugovor, plašeći se prekida snabdijevanja gasom usljed nepostojanja alternativnog dotoka.

Zato su pristali na produženje ugovora sa Mađarima, što je odgodilo plaćanje dugova do 2023. godine i smanjilo kaznu za neiskorištene kapacitete na oko 28 miliona KM.

„Nije idealno, ali je omogućen opstanak „BH Gasa“ i gasa u BiH generalno,“ kaže Sendijarević.

„BH Gas“ je prije deset godina odlučio proširiti gasovod i dovesti gas do potrošača u Srednjobosanskom kantonu. Prva dionica Gasovod „Zenica – Travnik“ je izgrađena tek 2013. godine i pokazala se kao skupa i beskorisna investicija.

Za dvije godine je izgrađeno 40 kilometara gasovoda, vrijednog 41,5 miliona KM. Iako je izgrađen prije tri godine, još nije pušten u pogon zbog brojnih zamjerki koje je „BH Gas“ imao na kvalitet izrade. Kako zbog nedostataka nisu mogli dobiti upotrebnu dozvolu,  Federalna uprava za inspekcijske poslove je krajem augusta 2015. godine zabranila korištenje gasovoda.

„Nema nikakve ekonomske koristi od toga. Svake godine imamo tri miliona KM gubitka za vraćanje kredita za nešto što ne koristimo“, kaže Sendijarević.

Mirza Sendijarević Bivši federalni ministar energije, industrije i rudarstva Erdal Trhulj kaže da vladajuće političke partije u FBiH ne odustaju od političkog monopola na tržištu gasa te da štite „BH Gas“ na štetu potrošača. (Foto: CIN)

Političke partije odbijaju donijeti zakon

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je 2007. godine planiralo predložiti zakon o gasu kojim bi tržište gasa oslobodilo političkog monopola i otvorilo u skladu sa evropskim standardima na koje se BiH obavezala pristupivši Evropskoj energetskoj zajednici (EEZ).

Svi zainteresovani trgovci bi time dobili mogućnost da pod istim uslovima transportuju gas gasovodom u BiH i prodaju ga domaćim firmama. To se, međutim, nije nikada desilo jer je, prema riječima bivšeg ministra Erdala Trhulja, glavni otpor dolazio iz vladajućih stranaka SDA i SDP-a u čijim rukama se godinama nalaze „BH Gas“, „Energoinvest“ i „Sarajevogas“.

Umjesto zakona 2007. godine je Vlada donijela Uredbu o organizaciji i regulaciji Sektora gasne privrede FBiH, jedini akt kojim je regulisano do tada neuređeno tržište gasa. Nakon toga tadašnji ministar Vahid Hećo nije ni planirao donošenje zakona u narednoj godini.

Prijedlog Zakona je napisan tek kada se promijenio ministar pa je u septembru 2014. godine usvojen u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta. Da bi zakon mogao biti  primijenjen, mora ga usvojiti i Dom naroda Parlamenta FBiH, ali ga Kolegij ovog doma do danas nije stavio na dnevni red. Lidija Bradara, predsjedavajuća ovog doma i članica HDZ-a BiH, nije odgovorila na pisani upit CIN-a zašto Kolegij nije stavio zakon o gasu na dnevni red.

Za razliku od Federacije Republika Srpska je donijela Zakon o gasu 2007. godine i 64 kilometra dug gasovod je dostupan svim zainteresovanim trgovcima prema utvrđenim tarifama. Međutim, efekti su minorni jer su najveći potrošači gasa u FBiH.

Bivši ministar Trhulj kaže da je blokada donošenja zakona rezultat nepoznavanja tržišta i političkih prepucavanja u kojima nema mnogo logike. On smatra da su nerealno visoke cijene gasa koji plaćaju građani i firme najvažniji razlog za otvaranje tržišta.

„Odmah će gas pasti za 100-130 dolara. (…) Što bih plaćao 350 ili 400 dolara za gas ako znam da je cijena mnogo niža u stvarnosti?“, kaže Trhulj.

Predsjedavajući EEZ-a Janez Kopač je početkom 2015. godine posjetio Parlament BiH i okrivio političare za stanje na tržištu gasa. Rekao je da postojeće stanje predstavlja kršenje propisa EEZ-a na koje se BiH obavezala ugovorom iz 2005. godine.

„Svi žele pomoći, uključujući i nas, ali nema u BiH niko ko to želi napraviti.“

Podaci pokazuju da ovakvo stanje ne odgovara ni potrošačima ni „BH Gasu“. Uprkos monopolu na trgovinu i transport gasa, preduzeće je ostvarivalo slabe rezultate. Za 16 godina postojanja imalo je ukupno 7,3 miliona profita, a prije tri godine je bilo pred stečajem. Istovremeno, potrošači prelaze na druge izvore energije.

Ivica Šitum iz „EPS-a Laštro“ kaže da je teško plaćati nagomilane dugove i skupu distribuciju: „Većina industrije bi prešla na gas, ali zbog visoke cijene neće niko“.

Objavljeno 26. 3. 2016.

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke