Unosan komisijski rad u RS-u

10.05.2009
Print Friendly, PDF & Email

Duško Iličić, revizor iz RS-a, kaže da neke komisije uopšte nisu podnosile izvještaj o radu. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Sve do prošle godine, komisijski rad je predstavljao dodatni bonus na plaće zaposlenika u ministarstvima Vlade Republike Srpske (RS).

Međutim, stupanjem na snagu novog zakona o platama u januaru 2008. godine interes je znatno opao. Novim zakonom je predviđeno da zaposlenici neće dobivati naknade za rad u komisijama, ali i da će njihove plate biti znatno uvećane. Ipak, zakon nije stao u kraj svim isplatama naknada članovima komisija.

Od januara do augusta 2008. godine osobama zaposlenim u Ministarstvu pravde RS je isplaćeno 13.100 KM za rad u komisijama.

Marica Švraka, načelnica Odjeljenja za finansije i računovodstvo u Ministarstvu pravde RS, kaže da neki uposlenici u njenom ministarstvu i dalje dobivaju novac za rad u komisijama za polaganje notarskog i pravosudnog ispita.

‘Ako je to iz sredstava koje kandidati uplaćuju onda se može po odobrenju Ministarstva finansija vršiti uplata’, kaže ona.

Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde RS, jedan je od najplaćenijih članovima komisije. (Foto: CIN)

Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde RS, jedan je od onih koji su imali koristi od ovakve interpretacije zakona. Naime, od januara do augusta 2008. godine Kovačević je u komisijama zaradio 5.000 KM. ‘Ja sam član komisije za notarske ispite, član komisije za stečajne upravnike, član komisije za sudske tumače… U komisijama gdje se polažu ti ispiti se radi uglavnom van radnog vremena’, kaže Kovačević.

Utrošeno barem 2,68 miliona KM

Prema podacima koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, 11 ministarstava Vlade RS su u zadnje tri godine na rad komisija potrošile najmanje 2,6 miliona KM. Veći dio tog iznosa čine naknade isplaćene u 2006. i 2007. godini. Po utrošenom novcu prednjače Ministarstvo prosvjete i kulture (901.018 KM) i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (680.629 KM).

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite je na isplate naknada članovima komisija u 2006. i 2007. godini potrošilo 528.521 KM. Od tog iznosa, zaposlenici ministarstva dobili su 192.300 KM za rad u komisijama, navodi se u revizorskim izvještajima za 2006. i 2007. godinu. Revizori RS su upozorili da je većina tih poslova zapravo spadala u njihove redovne aktivnosti.

Ovaj novac je bio samo dodatak redovnim primanjima, kaže Nedeljko Milaković, pomoćnik ministra zdravlja, koji je u 2006. i 2007. godini i sam zaradio 5.800 KM u komisijama. ‘Ovo plaćanje’, kaže on, ‘je bilo i jedna vrsta stimulacije za sve ljude koji su u to vrijeme radili i imali najminimalnije plate od bilo koje zdravstvene ustanove.’

Komisije u RS se formiraju kada se trebaju izraditi nacrti zakona, pripremiti strategije, ali i kada je potrebno organizovati izložbu ili otkupiti knjige. Duško Iličić, zamjenik glavnog revizora u Službi za reviziju institucija RS, kaže da je nailazio na slučajeve da komisije uopšte nisu podnosile izvještaj o radu.

Prema podacima o naknadama do kojih je došao CIN, članovi komisija su po obavljenom poslu zarađivali od 50 do 10.000 KM.

Od onih koji su dobro zaradili u 2006. i 2007. godini radeći u komisijama Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite prednjače Radojka Malbašić, viši stručni suradnik, sa 15.800 KM, te troje pravnika Tatjana Ćorović sa 14.625 KM, Tomislav Ilić sa 12.580 KM, te Milena Predojević, sa 9.975 KM.

Informacije, intervjui spriječeni

Novac od komisija samo je dodatak njihovim redovnim primanjima. Koliko ona iznose novinari CIN-a nisu mogli saznati jer su se zaposleni, kako je saopšteno iz ministarstva, protivili njihovoj objavi.

Nedeljko Milaković, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, kaže da je novac bio podstrek za komisijski rad. (Foto: CIN)

Malbašićeva i Ćorovićeva su prvobitno pristale na intervju, ali ih je Nataša Aleksić, službenik za odnose sa javnošću u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, spriječila u tome, zahtijevajući da im se pitanja pošalju unaprijed. To je praksa kojom se CIN ne služi jer onemogućava slobodan tok informacija.

Malbašićeva se ipak, prije intervencije Aleksićeve, u telefonskom razgovoru ukratko osvrnula na svoj rad i rekla da bi radije razgovarala nakon što dobije saglasnost. Dozvolu joj je Aleksićeva ipak uskratila. U telefonskom razgovoru Malbašić je rekla da je uglavnom radila u komisijama za otrove i utvrđivanje uslova za promet otrova, komisijama za izrade nacrte zakona i drugih akata. Za rad u 22 komisije ona je primala naknadu od 100 do 400 KM po obavljenom poslu.

Komisijski poslovi na kojima sam radila zahtjevni, kaže Malbašić. Dodaje da je završila specijalizaciju za izradu zakona, te je sama uradila najveći dio posla. ‘Međutim, imala sam tu nesreću da radim zakone, a drugi članovi komisije prate šta sam uradila’, kaže Malbašić. ‘Pročitaju, diskutuju ili ne, pa su isto bili nagrađeni. I ja sam prva reagovala da to nije dobar metod.’

U nekim slučajevima isplate naknada nisu bile u skladu sa odlukom Vlade RS iz novembra 2006. godine prema kojoj se rad u komisijama ne smije plaćati ukoliko se obavlja tokom radnog vremena. Primjera radi, osam članova Komisije za otrove, neki od njih zaposlenici institucija RS, su znali pola radnog vremena utrošiti na komisijski rad upravo obavljajući posao za koji su primali redovne plate.

Ministarstvo je u tom periodu zapošljavalo manje ljudi nego što je predviđeno u njihovom internom pravilniku. Poslovi su završavani kroz komisije.

Milaković, pomoćnik ministra, kaže da 46 ljudi radi u ovom Ministarstvu iako pravilnik predviđa 96 radnih mjesta.

Amela Lolić, pomoćnik ministra za zdravstvenu zaštitu, kaže da su neki uposlenici htjeli da izbjegnu komisijski rad nakon prestanka isplate naknada. (Foto: CIN)

‘Mi smo izrazili tu rezervu i mislili smo da bi trebalo popuniti sva radna mjesta koja su predviđena pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta’, kaže Iličić. ‘Tako ne bi dolazilo do komisijskog rada i poslovi bi se izvršili na vrijeme.’

Novi zakon, interes opao

Stupanjem na snagu novog zakona o platama početkom januara 2008. godine, članovi komisija koji nisu zaposleni u institucijama vlasti RS-a i dalje primaju naknade za rad, dok bi uposlenici u većini vladinih institucija za prekovremeni komisijski rad trebali dobivati slobodne dane umjesto novca.

Ovo je dovelo do pada interesovanja za rad u komisiji koju je ona vodila, kaže Amela Lolić, pomoćnik ministra u sektoru zdravstvene zaštite. Dodaje da su neki uposlenici u njenom sektoru pokušali da izbjegnu rad u komisiji za polaganje stručnih ispita.

‘U mom sektoru svi koji su bili i ranije, i sada su članovi komisija. Jednostavno smo sjeli i rekli – ako ste to radili i borili se za to da radite, radit ćete i dalje’, kaže Lolić.

Pojedini zaposlenici su i u 2008. godini plaćani za rad u komisijama, uglavnom za polaganje ispita, koje se plaćaju iz uplata kandidata i na njih se novi zakon ne odnosi.

Na pitanje da li očekuje da će revizija otkriti kršenja Zakona pri isplaćivanju naknada komisijama u 2008. godini, Iličić odgovora je da je to moguće.

Objavljeno: 10. 5. 2009. godine

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke