Sudski referenti krivi za uzimanje mita

27.09.2017

Pašaga Selimović i Ekrem Bezdrob osuđeni su na po godinu i četiri mjeseca zatvora pred Općinskim sudom u Sarajevu, gdje su donedavno radili.

Ekrem Bezdrob, Tarik Čingić, CIN

Ekrem Bezdrob u pratnji advokata Tarika Čingića dolazi na suđenje u Općinski sud u Sarajevu gdje je ranije radio kao referent. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Referenti Općinskog suda u Sarajevu Pašaga Selimović i Ekrem Bezdrob proglašeni su krivim za uzimanje mita i osuđeni na po godinu i četiri mjeseca zatvora. Općinski sud u Sarajevu je presudio da se od Selimovića oduzima 4.880 KM, a od Bezdroba 500 KM, koje su stekli na nezakonit način. Sud ih je oslobodio optužbi za odavanje službene tajne i neprijavljivanje krivičnog djela.

Ekrem Bezdrob, Tarik Čingić, CIN

(Ilustracija: CIN)

Sud je kao otežavajuću okolnost pri donošenju presude cijenio da su kao sudski referenti ugrozili integritet suda. U kaznu im je uračunato 70 dana provedenih u pritvoru. Bezdrob je nakon izricanja presude novinarki Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) rekao da „sirotinja nastrada“. 

Prema optužnici Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, Selimović i Bezdrob su kao referenti za izvršenje krivičnih sankcija uzimali novac i poklone od sarajevskog advokata Omara Mehmedbašića i najmanje osam osuđenika. Oni su se Selimoviću i Bezdrobu obraćali s molbama za odgađanje izvršenja zatvorske kazne, zamjenu zatvorske kazne za novčanu ili za kućni pritvor uz elektronski nadzor.

Pašaga Selimović, CIN

Optuženog Pašagu Selimovića odbrana je zastupala tvrdnjom da dokazi nisu prikupljeni na zakonit način te da zbog toga treba biti oslobođen. (Foto: CIN)

Istragu inicirao osuđenik

Slučaj je prijavio osuđenik Emir Porobić. On je nekoliko puta dolazio u kancelariju Selimovića i Bezdroba u Općinskom sudu u Sarajevu sa molbom za odgodu izdržavanja desetomjesečne zatvorske kazne koju je dobio zbog teške krađe, odnosno zamjenu za novčanu kaznu. Porobić je Selimoviću i Bezdrobu u više navrata davao novac i druge poklone.

S tom praksom je prestao polovinom 2015. godine, kada ih je prijavio Federalnoj upravi policije koja je i pokrenula istragu. Policija je u kancelariju sudskih referenata postavila audio i videonadzor i tako pratila njihov rad.

Referenti su snimljeni u trenucima kada su uzimali novac od osuđenika, ali i od Omara Mehmedbašića koji je većinu tih osuđenika zastupao.

Selimović i Bezdrob su u jednom trenutku doznali za audionadzor, ali nisu bili svjesni videonadzora. Tada su počeli odbijati nuđeni novac te gestikulacijom i pisanjem poruka upozoravali osuđenike.

Selimović i Bezdrob su uhapšeni početkom decembra 2015. godine, kada je uhapšen i advokat Mehmedbašić. Međutim, advokat je oslobođen u zamjenu za svjedočenje, dobivši imunitet od krivičnog gonjenja.

Janja Jovanović, CIN

Janja Jovanović, predsjednica Općinskog suda u Sarajevu, kaže da se nakon hapšenja Selimovića i Bezdroba nije dogodilo da se osuđenik upućen na zatvorsku kaznu vrati sa zatvorske kapije zbog nedostatka slobodnog mjesta. (Foto: CIN)

Prilikom svjedočenja advokat Mehmedbašić je priznao da je Selimoviću i Bezdrobu davao novac da bi molbe njegovih klijenata bile usvojene, odnosno, kako je rekao, predmeti „završeni“. Njih dvojicu je, kaže, doživljavao kao „katalizatore“- „ljude koji znaju što se dešava“.

Alen Nakić i Tarik Čingić, advokati odbrane, su tokom suđenja insistirali da njihovi klijenti Selimović i Bezdrob nisu bili donosioci konačnog rješenja u vezi sa molbama, već da su o tome odlučivali predsjednica Suda i postupajuće sudije u ovim predmetima. Međutim, advokat Mehmedbašić je svjedočio: “Ja kada dajem novac, ja znam da će to biti završeno. To se podrazumijevalo”. Dodao je i da bi tražio novac natrag „ako ne bi prošlo“.

Mehmedbašić je priznao da je u pojedinim slučajevima on uzimao novac od klijenta i dijelio ga sa Bezdrobom i Selimovićem, što je u žargonu nazvao „lapo-lapo“. U pojedinim slučajevima je davao i svoj novac kako bi zadržao klijenta.

„Nije to neki iznos. Nikada se nisu tu otvarale velike pare – bezveze, sića koju sam ja davao više radi svoga imidža“, rekao je Mehmedbašić.

Tin Begtašević, CIN

Sudija Općinskog suda u Sarajevu Tin Begtašević osudio je optužene na po godinu i četiri mjeseca zatvora. (Foto: CIN)

Mito kao običaj

Nekolicina svjedoka u postupku, među kojima je i Alen Agović, priznala je da su referentima davali novac „na kafu“ i „da počaste“, objašnjavajući da je to „običaj“.

Agović je kod referenta Bezdroba dolazio sa molbama za odgodu izdržavanja zatvorske kazne od godinu dana i tri mjeseca, izrečene zbog neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga. Odgodu je tražio navodeći da mora njegovati bolesnog oca, ali mu molbe nisu bile uvažene. Ipak, Agović je na slobodi ostao duže jer je nekoliko puta vraćen sa zatvorske kapije, uz obrazloženje da u zatvoru u to vrijeme nema mjesta.

On je rekao da je referentu Bezdrobu, zaduženom za njegov predmet, nekoliko puta dao po 50 ili 60 KM radi „nekog reda“. „Ja, zaista, nisam imao. Možda da sam imao, možda bih bacio i više čovjeku“, svjedočio je Agović. On je rekao da je novac ostavljao ispred referenta, ali da nije vidio da li ga je uzimao.

Agović je na pitanje sudije Tina Begtaševića o tome kakvu su ulogu referenti za izvršenje krivičnih sankcija imali u njegovom životu odgovorio: „Pa, ja znam, kada sam dolazio u Centralni zatvor, da tamo nije bilo mjesta. Razumijete šta Vam pričam?“, rekao je Agović, dodavši da mu je Bezdrob izlazio ususret radi oca.

Prema važećim zakonima Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), zatvorska kazna može biti odložena na molbu osuđene osobe, između ostalog, u slučajevima teže bolesti, smrtnog slučaja u porodici ili završetka školovanja. Također, zatvorska kazna do godinu dana može biti zamijenjena novčanom ili u određenim slučajevima kućnim pritvorom sa elektronskim nadzorom. Međutim, pojedini osuđenici su ostajali na slobodi duže i zbog popunjenih zatvorskih kapaciteta. Adela Bejtović, šefica Kabineta predsjednice Općinskog suda u Sarajevu, rekla je tokom svjedočenja da su Bezdrob i Selimović u okviru svog posla bili u stalnom kontaktu sa zatvorskom upravom. To upućuje na mogućnost da su imali informacije o tome da li u zatvoru ima slobodnih mjesta.

Feđa Fejzagić

Tužilac Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu Feđa Fejzagić je na suđenju rekao da je ovaj predmet utjecao na percepciju javnosti i povjerenje u pravosudni sistem. (Foto: CIN)

Predsjednica Općinskog suda u Sarajevu Janja Jovanović rekla je za Centar za istraživačko novinarstvo da je zatvorska uprava obavezna obavijestiti sud kada nekog osuđenika ne može primiti zbog popunjenih kapaciteta, a sud o tome obavještava Ministarstvo pravde FBiH kako bi se našao smještaj u drugom zatvoru. „Ma, oni vrlo rijetko nas pismeno obavještavaju“, kaže Jovanović.

Jovanović kaže da Selimović i Bezdrob nisu mogli utjecati na odlaganje izvršenja kazne. „Da li su oni obmanjivali osuđene da će im se odložiti njihovom zaslugom, ja to ne znam, ali nikada nisu mogli uticati da kazna bude odložena”, kaže Jovanović.

Selimović i Bezdrob, koji su na pozicijama referenta za izvršenje krivičnih sankcija od 2011. godine, suspendovani su odmah nakon hapšenja.

„Međutim, i jedan i drugi su stekli uslove za penziju i penzionisali su se odmah, istog momenta kada su stečeni zakonski uslovi“, kaže Jovanović.

Osim promjene referenata u Odjelu za izvršenje krivičnih sankcija Općinskog suda u Sarajevu, dogodila se još jedna promjena – Jovanović kaže da nakon uhićenja Selimovića i Bezdroba nijedna osuđena osoba nije vraćena sa zatvorske kapije zbog popunjenih kapaciteta.

Objavljeno 27. 9. 2017.

Print Friendly
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

KOMENTARI


Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke