Procesuiranje korumpiranih visokopozicioniranih političara i rukovodećih državnih službenika je jedini način da se pošalje snažna i direktna poruka da korupcija neće biti tolerisana, smatraju iz Mreže za razvoj liderstva i integriteta u Jugoistočnoj Evropi (SELDI). Ova mreža organizacija civilnog društva iz jedanaest zemalja Jugoistočne Evrope istraživala je nivo korupcije i sive ekonomije te njihove utjecaje na energetski sektor u ovim zemljama.
Rezultati pokazuju da ni u Bosni i Hercegovini (BiH) ni u osam drugih zemalja regije nije došlo do napretka u borbi protiv korupcije, iako zemlje stalno pokušavaju unaprijediti rad institucija za provođenje zakona uz pomoć Evropske unije. Prema istraživanju, građani većine ovih zemalja nemaju mnogo povjerenja u uspješnost antikorupcijskih mjera, što jača političku nespremnost za uključenje u borbu protiv korupcije koja u nekim zemljama postaje uobičajen način rada u javnim službama.
Istraživanje je pokazalo da je tokom prethodne dvije godine u Bosni i Hercegovini za 11% porastao broj ljudi koji su prijavili državne službenike za traženje mita. Albanija je na prvom mjestu u ovoj kategoriji – skoro svakom drugom ispitaniku je traženo mito i najčešće je riječ o novcu. U drugim zemljama su češći oblici mita pokloni.
Čak 34% ispitanika u devet zemalja ne smatra da „davanje poklona ljekaru da bi sе posebno brinuo o vama” predstavlja korupciju, a više od polovine vjeruje da će morati dati mito službeniku kako bi završio posao. U Bugarskoj i Srbiji to mišljenje dijeli više od 80% učesnika u istraživanju.
Jedan od očiglednih znakova vladavine korupcije u društvu je tzv. siva ekonomija. Prema posljednjim procjenama SELDI-jevog istraživanja, ona u BiH čini trećinu bruto domaćeg proizvoda (BDP), a 37% ispitanika je zaposleno „nacrno“.
Slična je situacija u svim zemljama regiona: najviše neuplaćenih doprinosa radnicima zabilježeno je na Kosovu, u Crnoj Gori, Albaniji i Srbiji, dok je najviše uplaćenih minimalnih doprinosa radnicima u Turskoj i BiH.
Istovremeno su čak svi Kosovari uključeni u „skriveno zapošljavanje“, jer izbjegavaju plaćanje zdravstvenog osiguranja u cijelosti (87%), a razlog tome je njihovo nezadovoljstvo pristupom i kvalitetom zdravstvenih usluga i visokim nivoom korupcije.
Druge zemlje regiona koje se suočavaju sa ozbiljnim ograničenjima u finansiranju svojih sistema zdravstvene njege su Crna Gora i Albanija gdje svako treće lice u „skrivenom zapošljavanju“ uopšte ne plaća nikakve doprinose zdravstvenog i penzijskog osiguranja.
U prosjeku, 20% radnika sa ugovorima u zemljama članicama SELDI mreže dobija neoporezovanu zaradu u koverti, odnosno veći iznos od onoga koji je naveden u ugovoru.
Prema SELDI mreži, glavni faktori jačanja korupcije su: ekonomski interesi, snažni politički lobiji i veliki novac koji se vrti u energetskom sektoru, jednom od najvažnijih segmenata ekonomije u zemljama Jugositočne Evrope. Tu su najčešći problemi: loše upravljanje državnim preduzećima, manipulacije u procesu javnih nabavki i spora liberalizacija tržišta.
„Zemlje JI Evrope trebaju liberalizirati energetsku trgovinu i usluge kako bi smanjile rizik od korupcije koji proizlazi iz tajnih sporazuma između državnih ili privatnih monopola i vlade“, zaključeno je u izvještaju SELDI mreže.
