Sberbanka za sumnjive transakcije iz Rusije

14.09.2016

Dio novca sumnjivog porijekla kojim su kupljene dionice „Bosnalijeka“ prebačen je preko računa u sarajevskoj Sberbanci. Banka o tome nije obavijestila SIPA-u, iako je to morala uraditi.

Sberbanka

Prije nego što je otvorila račun „Hadenu“, Sberbanka Sarajevo nije utvrdila stvarne vlasnike ovog offshore fonda, a potom ni porijeklo novca koji je preko njega ušao u BiH. (Ilustracija: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Sarajevska ekspozitura ruske Sberbanke omogućila je luksemburškom offshore Fondu „Haden“ da u platni promet Bosne i Hercegovine (BiH) unese oko 9,5 miliona KM sumnjivog porijekla.

Novac je u nizu neobičnih transakcija prošao put od Rusije preko Luksemburga da bi u januaru 2013. godine završio u Bosni i Hercegovini na „Hadenovom“ računu u Sberbanci. Sa ovog računa finansirano je preuzimanje sarajevskog „Bosnalijeka“, jedne od najvećih tvornica lijekova na Balkanu.

Menadžment Sberbanke skrivao je podatke o ovoj transakciji od svog Odjela za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, a o njoj nije obavijestio ni Finansijsko-obavještajni odjel Agencije ze istrage i zaštitu BiH (SIPA). Time je prekršio nekoliko bankarskih zakona, pokazuju izvještaji Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBiH) i informacije koje je prikupilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.

Sberbanka je offshore fondu iz Luksemburga nešto kasnije isplatila i kredit od 7,8 miliona KM za nadoknadu troškova trgovanja dionicama „Bosnalijeka“, propustivši i u ovom slučaju obaviti niz sigurnosnih provjera koje nalažu zakoni o bankama i sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u FBiH.

Nakon otkrivanja sporne transakcije i propusta u dodjeli kredita Agencija za bankarstvo FBiH je podnijela prekršajni nalog protiv Sberbanke i naložila njenoj upravi da ispravi nedostatke u sistemu kontrole te obavijesti SIPA-u o prolasku milionske sume preko njenih računa. Iako je Banka platila kaznu i postupila prema zahtjevu Agencije, sumnjivi novac je već bio potrošen, a ruska farmaceutska kompanija „Imperia Pharma“, koja je stajala iza spornih transakcija, je u međuvremenu preuzela „Bosnalijek“.

Bosnalijek
Vrlo rizičan klijent

Agencija za bankarstvo FBiH je nakon kontrole poslovanja Sberbanke Sarajevo sredinom oktobra 2013. godine ispitala okolnosti „Hadenove“ transakcije i utvrdila da je riječ o klijentu visokog rizika iz Luksemburga.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je ranije objavio da je Fond „Haden“ bio tajni posrednik „Imperia Pharme“ u kampanji preuzimanja „Bosnalijeka“ 2012. i 2013. godine. Novac za kupovinu dionica stizao je iz Rusije preko „Hadenovog“ računa u Banque de Luxembourg. Ukupno 34 miliona KM za kupovinu dionica uplaćeno je sarajevskoj brokerskoj kući „Eurohaus“. Nešto više od polovine ovog iznosa doznačeno je na „Eurohausov“ račun direktno iz Luksemburga. Ostatak je također stigao iz ove evropske offshore zone, ali preko računa u Sberbanci ili je uplaćen na ime kredita. Nakon što su uspostavili kontrolu nad sarajevskom fabrikom, novi vlasnici su isporučili veliku količinu lijekova u Rusiju, ostajući „Bosnalijeku“ dužni gotovo onoliko koliko su uložili u njegovo preuzimanje.

Tužilaštvo BiH skoro dvije godine vodi istragu prema prijavama za pranje novca investiranog u kupovinu dionica ove firme i drugih zloupotreba tokom preuzimanja „Bosnalijeka“ za što su osumnjičeni pojedini zvaničnici Vladinih institucija i direktori firmi iz BiH i Rusije. Dio istrage se odnosi na tokove novca, uključujući i milionske transfere i kredite koje je odobravala Sberbanka. Unatoč dokazima o nezakonitostima, Tužilaštvo još nije podiglo optužnice protiv odgovornih.

Kontrolori Agencije za bankarstvo FBiH su utvrdili da je Sberbanka propustila svrstati „Haden“ u red visokorizičnih klijenata, čime je izbjegla obavezu da provede dubinsku kontrolu vlasnika i porijekla novca.

Agencija je, također, utvrdila da je Banka dopuštala „Hadenu“ transakcije velikih iznosa, iako nije prethodno utvrdila ko su stvarni vlasnici te firme. Banka nije pojačala mjere kontrole, premda se radilo o firmi koja nema pečat i sjedište u BiH. Nadalje, „Haden“ od osnivanja 1996. godine nije obavljao registrovanu djelatnost, a u godinama pred otvaranje računa u BiH poslovao je sa gubitkom koji je bio veći od kapitala ove firme. Unatoč svemu, Banka je dopuštala da novčana sredstva samo prelaze preko „Hadenovog“ računa bez navedene svrhe što je, također, u suprotnosti sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Dom zdravlja Istočno Sarajevo

Sarajevska tvornica lijekova „Bosnalijek“ je 2013. godine kupljena za oko 32 miliona KM sumnjivog porijekla. (Foto: CIN)

Direktor Sektora za kontrolu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u Agenciji za bankarstvo FBiH Ibrahim Sinanović kaže za CIN da su navedeni pokazatelji govorili da se radi o sumnjivoj transakciji te da je Banka bila dužna privremeno zabraniti transakcije i o tome obavijestiti SIPA-u.

U suprotnom, prema Zakonu o sprečavanju pranja novca, Banka čini prekršaj.

„U konkretnom slučaju je i pokrenut prekršajni postupak, ako dobro prepoznajem slučaj o kojem Vi navodite“, kazao je Sinanović, dodavši da je Banka platila kaznu, ali da su Zakonom predviđene sankcije neadekvatne.

Prema svim parametrima, radilo se o visokorizičnom klijentu, navedeno je u svjedočenju zaposlenika Banke pred Tužilaštvom BiH, uz obrazloženje da je provjera bila nužna jer se, uz ostalo, radilo o neobičnom načinu kretanja sredstava. Navedeno je i to da Banka nije konsultovala svoj Odjel za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma iako je bilo uobičajeno da se u svim drugim sličnim slučajevima vrše provjere kako samog klijenta tako i porijekla novca.

Ujka Tom i nećaci

Prema dostupnim podacima, poslovni kontakti između „Hadena“ i Sberbanke ostvareni su krajem 2012. godine u jeku trgovanja dionicama „Bosnalijeka“. „Haden“ je početkom 2013. godine otvorio račun u Sberbanci. Kartoni deponovanih potpisa za raspolaganje sredstvima sa računa potpisani su 14. januara 2013. godine, a istog dana „Haden“ je iz Luksemburga na netom otvoreni račun u Sberbanci u Sarajevu uplatio približno 9,5 miliona KM. Pravo raspolaganja ovim računom imao je Konstantin Zevlov, direktor Odjela pravnih poslova „Imperia Pharme“ koji je kasnije postao predsjednik Nadzornog odbora „Bosnalijeka“.

Već narednog dana novac je prebačen na račun Brokerske kuće „Eurohaus“ koju je „Haden“ angažovao za posredovanje pri kupovini dionica. Ovim novcem „Eurohaus“ je u ime „Hadena“ kupio veći paket dionica „Bosnalijeka“. Na dan uplate spornog novca „Haden“ i Sberbanka su potpisali ugovor o kreditu od oko 7,8 miliona KM za kupovinu dionica.

Proceduru za odobravanje kredita Banka je pokrenula na temelju zahtjeva bez broja protokola i datuma. Pisalo je samo: „Ovim putem vam se obraćam zahtjevom za odobrenje dugoročnog kredita u iznosu od 7.823.320 KM radi finansiranja kupovine dionica, na rok od 5 godina uz grace period do 31. decembra 2013. godine“.

Ibrahim Sinanović iz Agencije za bankarstvo FBiH kaže: „U postupku dodjele kredita Banka je već napravila veliku grešku, veliki prekršaj. Tom klijentu se nije mogao dodijeliti kredit. To je klijent koji je nerezident i iza kojeg ne stoji adekvatna poslovna aktivnost. Uvidom u finansijske izvještaje tog klijenta ne može se utvrditi da li će on imati priliv novca koji će omogućiti plaćanje anuiteta po tom kreditu“.

Prema njegovim informacijama, Banka je obezbijedila povrat sredstava, no sve što je između toga urađeno nije bilo dobro, objašnjava ovaj stručnjak za sprečavanje pranja novca.

Sberbanka je odbila odgovoriti na pitanja CIN-a, objašnjavajući da je riječ o povjerljivim podacima.

U zahtjevu za kredit koji je „Haden“ dostavio Banci 9. januara 2013. godine navedeno je da su vlasnici „Hadena“ Catherine i David Keogh, ali je šest dana kasnije u ugovoru o kreditu navedeno da su vlasnici Tom i Roisin Donovan. Međutim, Banka nije rasvjetljavala ovu nelogičnost, a sredinom marta 2013. godine „Hadenu“ je isplaćena ugovorena suma.

Suvlasnik luksemburškog offshore fonda „Haden“ Tom Donovan svjedoči o njegovom osnivanju i stvarnim vlasnicima. On kaže da su to Omar Gurtskaya Guramovich i Shorena Guguchiya. Zahvaljujući slaboj kontroli Banke, „Haden“ je preko Sberbanke Sarajevo u BiH unio skoro 9,5 miliona KM sumnjivog porijekla. Ovim novcem su kupljene dionice sarajevske fabrike lijekova „Bosnalijek“. (Napomena: CIN je originalni snimak svjedočenja skratio i prilagodio gledaocima.)

CIN posjeduje videosnimak svjedočenja Toma Donovana pred stranim istražiteljima u kojem ovaj Irac otkriva stvarne vlasnike „Hadena“.

“Roisin i ja smo bili dvoje dioničara, svako od nas je bio vlasnik 50 posto dionica. Držali smo ih u ime dvoje građana Rusije – Omara Gurtskayaa i Shorenae Guguchiya”, objasnio je Donovan, dodavši da je vlasništvo regulisano ugovorom koji su potpisali sa ruskim državljanima.

“Omar Gurtskaya Guramovich je bio direktor ‘Imperia Pharme’”, svjedoči Donovan, “e, sad, s obzirom da smo Roisin i ja direktori i registrovani dioničari, mi smo, ustvari, nominalni direktori i nominalni dioničari.” On je objasnio da su Catherine i David Keogh bili prvobitni vlasnici i da se radi o njegovim nećacima.

Prikrivanje vlasništva je osnov za detaljnu kontrolu koju Banka nije provela. Zakon je obavezao Banku da prije odobravanja transakcije ili isplate kredita identifikuje vlasnika “Hadena” ili da utvrdi da li se radi o nominalnom vlasniku koji zastupa drugu osobu koja je stvarni vlasnik. Prema navodima Agencije za bankarstvo FBiH, Banka nije obavila identifikaciju i verifikaciju stvarnih vlasnika “Hadena”.

U kreditnoj dokumentaciji “Hadena” u Sberbanci piše da je ovaj offshore fond tvrdio da je samo posrednik u kupovini “Bosnalijeka” u ime “Imperia Pharme”, no nije naveo da je njegov formalni vlasnik osoba koja se nalazi na čelu ove ruske kompanije.

Zaposlenici Sberbanke su u iskazu Tužilaštvu naveli da je nakon dodatnih provjera utvrđeno da su jedini vlasnici “Hadena” dvoje Iraca.

“Međutim, dionice “Hadena” glase na donosioca te i dalje postoji mogućnost da se radi o prikrivenim vlasnicima”, navedeno je u jednom od svjedočenja.

Iako je sumnjivi novac nepoznatog porijekla potrošen za kupovinu bh. tvornice lijekova, Sinanović kaže da je šteta učinjena, ali nije sve izgubljeno:

„Ako se podigne optužnica i sud je potvrdi i uđe se u postupak suđenja pa se ovo presudi da se radi o pranju novca, onda se mogu izreći mjere koje će kompenzirati to što se desilo u tom postupku“, objašnjava Sinanović.

Objavljeno 14. 9. 2016.

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

KOMENTARI


Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke