Izvještaji Centralne banke Crne Gore pokazuju da je Prva banka sistematski kršila niz propisa koji regulišu bankarski sektor, uključujući i Zakon o bankama, Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma te Zakon o platnom prometu.
Bankarstvo, bez sumnje, spada među napodrobnije regulisane privredne grane u svijetu. Mada se neki od propisa mogu činiti odveć formalnim, rizik od zloupotrebe je i suviše velik a interesi deponenata moraju biti zaštićeni.
‘Banke se nalaze u moralnom hazardu. Banka, pogotovo ako je velika, (…) sklona je moralnom hazardu, upravo zahvaljujući činjenici da njene nevolje mogu biti nevolje za cijelu ekonomiju i onda tipično postoji sklonost da se one spašavaju’, izjavio je Milenko Popović, profesor na Fakultetu za poslovne studije.
Upravo to se i dogodilo. Centralna banka u izvještajima navodi da je Prva banka kršila zakon, interna pravila, postupajući suprotno zdravoj bankarskoj praksi, što je za posljedicu imalo krizu likvidnosti. U konačnici, račun su platili građani – kreditom kojim je Banka potpomognuta sa 44 miliona eura.
Lista prekršaja je duga:
Zakon o bankama
Banka je u svakom trenutku dužna omogućiti klijentu da podigne novac ili izvrši transfer sa svog računa. Zakonom je regulisano da svaka banka mora imati određeni nivo likvidne aktive – gotovine, depozita na računima drugih banaka i akcija koje može prodati u slučaju da joj nestane novca.
Kontrolori Centralne banke su utvrdili da je Prva banka kršila ovaj zakon jer na svom računu nije imala dovoljno sredstava za izvršenje naloga svojih klijenata. Štaviše, Banka se mjesecima nosila sa hroničnim problemima likvidnosti.
Zakon, također, nalaže da banka mora biti solventna i održavati određeni omjer između aktive i obaveza. Krajem februara 2010. godine kontrolori su utvrdili da je koeficijent solventnosti Banke 4,34 posto, što je u tom trenutku bilo daleko ispod zakonski prihvatljivog minimuma od 10 posto.
Zakonom je, također, banka obavezna Centralnoj banci dostavljati istinite informacije o svom finansijskom stanju i poslovanju, jer bez tačnih i vjerodostojnih informacija Centralna banka kao regulator ne može obavljati svoju funkciju. Prva banka, u više navrata, nije prijavljivala ni sve kredite, depozite i kolaterale. Kontrolori bi tek prilikom provjere saznali da postoji neki kredit ili, pak, da prijavljeni depozit više ne postoji. Jednom prilikom Prva banka u svoj izvještaj nije uključila 30 posto depozita za koje nije imala potpisan ugovor o depozitu.
Banka, također, ni Registru kredita nije prijavljivala sve kredite i garancije, čime je opet kršila ovaj zakon.
Druga kršenja su uključivala pogrešnu knjigovodstvenu evidenciju, nedostavljanje izvještaja revizora te nepravilnosti u sistemu interne kontrole.
Odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti
Banka nije održavala dnevni minimum likvidnosti novčanih sredstava, koji bi trebao iznositi najmanje 15 posto kratkoročnih izvora sredstava.
U jednom trenutku, ukupni iznos kredita koje je Banka imala prelazio je ukupni iznos depozita, što znači da je ova banka finansirala kredite uzimanjem kredita od drugih banaka.
Banka nije vršila dnevne, dekadne i kvartalne projekcije novčanih tokova.
Odluka o platnom prometu
Banka je dužna da zahtjeve za transakcije izvrši na dan kada to traže klijenti.
Međutim, kontrolori Centralne banke su otkrili da je Prva banka u određenim slučajevima stornirala naloge bez ikakvog objašnjenja.
Tako je kompanija iz Bijelog Polja 21. januara 2008. godine izdala nalog za plaćanje u korist banke u Cirihu na iznos od 2,1 milion eura. U tom trenutku je na računu imala više nego dovoljno novca.
Banka je nalog stornirala, a transfer je počela vršiti tek tri mjeseca kasnije. U periodu od 23. aprila do 20. maja 2008. godine Banka je izvršila pet transakcija, u ukupnom iznosu nešto manjem od milion eura.
Nije jasno da li je švajcarska banka dobila ostatak novca, jer je preostalih 1.15 miliona eura iskorišteno kao kolateral za kredit odobren drugoj firmi.
Prva banka nikada nije ponudila objašnjenje zašto je transfer stornirala, da bi ga potom izvršila sa zakašnjenjem.
U julu 2008. godine jedna organizacija iz Nikšića je htjela prebaciti 450.000 eura sa jednog svog računa na drugi, u drugoj banci. Prva banka je isti dan stornirala taj nalog, a kontrolorima Centralne banke nije rekla zbog čega je to učinila.
Osim toga, u trenucima kada nije izvršavala naloge svojih klijenata Banka im nije htjela odgovarati na telefonske pozive ili upućena pisma. Prema zakonu, banka je dužna ispitati sve reklamacije klijenata i ispraviti greške.
Odluka o načinu izvršavanja međubankarskih plaćanja sa obračunskih računa u međubankarskom platnom sistemu
Suočena sa problemom likvidnosti, Prva banka je slala naloge za transfer u vrijeme kada je znala da će biti odbijeni, pokazuje izvještaj Centralne banke iz augusta 2008. godine.
Real Time Gross Settlements (RTGS), sistem Crne Gore kojim upravlja Centralna banka, obrađuje zahtjeve za transfer novca među bankama. On to, međutim, radi samo u određenim fiksnim periodima za vrijeme trajanja bankarskog dana. Centralna banka je otkrila da je Prva banka, u periodima niske likvidnosti, RTGS-u predavala zahtjeve izvan radnog vremena, zbog čega i jesu te transakcije odbijane. Od januara do juna 2008. godine na ovaj način je odbijeno preko 19.000 naloga.
Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma
Banka je, prema mišljenju kontrolora Centralne banke, u više navrata prekršila Zakon o sprečavanju pranja novca, budući da nije prikupljala sve potrebne dokumente i informacije prilikom otvaranja računa za fizička i pravna lica. Kontrolori su primijetili desetine slučajeva u kojima Banka nije prikupila sve neophodne informacije od fizičkih i pravnih lica, uglavnom iz inozemstva.
Pored toga, Banka nije ispoštovala pravilo prema kojem se sve transakcije preko 15.000 eura moraju prijaviti Upravi za sprečavanje pranja novca. Zakon, također, nalaže da banke prate i prijavljuju sve povezane transakcije. Banka nije imala automatizovan sistem, nego je izvještaje kreirala ručno.
Međunarodna Revizorska kuća PricewaterhouseCoopers je pregledom uzorka otkrila 18 transakcija koje Banka nije prijavila. Među njima je bilo i šest depozita u ukupnoj vrijednosti od 784.000 eura.
Prva banka nije postupila u skladu sa zakonom ni prilikom otvaranja računa firmi Duška Šarića, brata narkobosa Darka Šarića koji je osuđen za šverc kokainom. Duško Šarić je osuđen za pranje novca, između ostalog, i preko Prve banke.
Odluka o obaveznoj rezervi banaka u Centralnoj banci
U zavisnosti od vrste depozita, svaka banka za hitne slučajeve mora imati obavezne rezerve u Centralnoj banci. Međutim, Centralna banka je u više navrata otkrila da je Prva banka netačno klasificirala vrste depozita i zbog toga je držala manju količinu obaveznih rezervi. Centralna banka je u slučaju depozita firme MNSS Limited izračunala da je Banka rezerve u 2007. godini podcijenila za 700.000 eura.
Odluka o kriterijima i postupku klasifikacije aktive i formiranju rezervi za potencijalne gubitke po stavkama aktive
Svaka banka pri izdavanju kredita mora izvršiti procjenu rizika u slučaju da kredit neće biti otplaćen i u skladu s tim izdvojiti rezervu. Centralna banka je otkrila da je u oktobru 2007. godine, zbog netačne klasifikacije kredita, Banka izdvojila 2,7 miliona manje od potrebne rezerve. Zbog neadekvatnog upravljanja rizikom, kontrolori su u februaru 2010. godine otkrili manjak od 27,8 miliona eura rezervi.
Rezerve se u bilansu uspjeha prikazuju kao stavka odbitka, zbog čega banke pribjegavaju boljoj ocjeni kredita, kako bi u konačnici prikazali veći profit.
Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u poslovanju sa licima povezanim sa bankom
Da bi spriječile zloupotrebe, banke trebaju nadgledati i do minimuma smanjiti izlaganje prema povezanim licima, što znači da uposlenici, dioničari i uprava banke ne mogu posuditi više novca nego što je zakonom dozvoljeno. Evidencija, pak, pokazuje da su vodećim ljudima Banke i dugogodišnjim prijateljima bivšeg premijera Mile Đukanovića: Vuku Rajkoviću, Veselinu Baroviću, Draganu Bećiroviću i njihovim kompanijama odobreni krediti čija je ukupna vrijednost bila znatno iznad dozvoljenih limita.
Centralna banka je u više navrata upozoravala da Prva banka nije adekvatno diverzificirala portfelj. Rizik Banke se povećao prekomjernim odobravanjem kredita kompanijama za gradnju nekretnina ili kupovinu zemljišta. To je posebno došlo do izražaja kada je kriza nastupila na tržištu nekretnina.
Odluka o internoj reviziji u bankama
Centralnu banku je brinulo to što izvještaji o internim revizijma nisu sadržavali sve neophodne elemente, posebno što u njima nisu identifikovane osobe zadužene za otklanjanje nepravilnosti. Rokovi za ispravljanje nepravilnosti nisu se uvijek poštovali.
Banka je prekršila i druge propise:
- Odluku o kontnom okviru za banke i finansijske institucije;
- Odluku o izvještajima koje banke dostavljaju Centralnog banci;
- Odluku o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama;
- Odluku o kontnom okviru za banke i MFI;
- Pravilnik o načinu rada ovlašćenog lica, načinu sprovođenja unutrašnje kontrole, čuvanju i zaštiti podataka, načinu vođenja evidencija i osposobljavanju zaposlenih;
- Odluku o obaveznoj rezervi.
