Profesor fizike savjetnik za ekonomske sisteme

12.04.2013

Najmanje je 400 osoba bilo na funkciji savjetnika. Ne posjeduju svi akademsko obrazovanje iz oblasti koju savjetuju.

Nemaju svi savjetnici članova Vlade FBiH akademsko obrazovanje za oblast koju savjetuju. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

U zadnjih sedam godina najmanje 400 osoba je bilo ili se još uvijek nalazi na funkciji savjetnika u kabinetima državnih i entitetskih predsjednika, premijera, ministara i njihovih zamjenika. Podaci do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da neki od njih nemaju akademsko obrazovanje iz oblasti za koju su zaduženi.

Profesor odbrane i sigurnosti Ismet Avdić je u periodu od 2006. do 2011.godine savjetovao tri federalna funkcionera iz tri različite oblasti: ranijeg ministra razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi Federacije BiH Velimira Kunića savjetovao je za oblast poduzetništva, federalnog premijera Ahmeta Hadžipašića za ekonomska pitanja, a aktuelnog federalnog ministra energije Erdala Trhulja savjetovao je za oblast industrije.

Avdić kaže da je sa tadašnjim premijerom dogovorio da se u službenoj dokumentaciji vodi kao savjetnik za ekonomiju, ali da daje savjete iz političkog sistema. “Nije u sistematizaciji bilo druge mogućnosti“, kaže Avdić koji je na funkciju savjetnika došao sa pozicije predsjednika Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Zeničko-dobojskog kantona, a danas radi u BH Telecomu.

Antu Krajinu, federalnog ministra finansija za oblast ekonomskih sistema, od decembra 2011. godine savjetuje Petar Milić, njegov stranački kolega, po struci profesor fizike. Profesorica fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Lamija Tanović kaže da fizika i ekonomija nemaju nikakve dodirne točke: “To je oprečna oblast onome čime se mi u fizici bavimo“.

U razgovoru za CIN Milić kaže da ministru daje savjete iz političke ekonomije. Kaže da je njegov posao sličan onom koji je radio  kao zastupnik u Federalnom parlamentu. „U Parlamentu rade zastupnici koji nisu ekonomisti“ kaže Milić uz napomenu da je on i pjesnik.

Svetozara Pudarića, potpredsjednika FBiH, za oblast odnosa sa nevladinim sektorom savjetovao je Emir Memija, mašinski tehničar. Memija je taj posao obavljao tri mjeseca tokom 2011. godine. „Ja sam zamišljao da bi savjetnici trebali da budu ljudi, većinom, od struke, sa doktorskom titulom. Ako već nije ekspertna Vlada, onda da budu eksperti u Vladi“, kaže Mamija za CIN. U međuvremenu je diplomirao menadžment na privatnom fakultetu Apeiron.

Federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan, magistar historijskih nauka, savjetovao je državnog ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića, a diplomirani inžinjer šumarstva Salko Obhođaš savjetovao je državnog ministra za ljudska prava Mirsada Kebu.

Kebu, a poslije i zamjenika državnog ministra civilnih poslova Senada Šepića savjetovao je i Suad Džafić, profesor historije. “Ja sam prije toga završio određene edukacije, seminare, političke akademije, radio sam kao općinski vijećnik. Uprava nije nešto što mi je strano“, kaže Džafić. On je danas pomoćnik državnog ministra civilnih poslova za oblast sporta.

Na pojavu da savjetnici nemaju akademsko obrazovanje za oblast koju savjetuju, direktor federalnog Zavoda za javnu upravu Enver Išerić kaže: „Nisu to savjetnici. To se samo zove savjetnici. To su očigledne zloupotrebe“. On dodaje da bi savjetnici trebali biti stručnjaci sa akademskim znanjem i dugogodišnjim radnim iskustvom u oblasti koju savjetuju.

CIN je uradio istraživanje o savjetnicima koji su od 2006. godine bili ili su još uvijek angažirani u institucijama vlasti i došao do podataka da se samo na plaće aktuelnih savjetnika godišnje troši najmanje 3,7 miliona maraka. U tu sumu nisu uračunate naknade za odvojeni život, smještaj, reprezentaciju i druge privilegije koje neki od savjetnika uživaju.

Objavljeno 12.4.2013. godine

Print Friendly
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

KOMENTARI


  • Sabina says:

    Imam primjedbu. Fizičari itekako imaju što raditi u ekonomiji. Moderna statistička fizika bavi se kompleksnim sistemima kakvi su i ekonomski. Fizičarima njihovo obrazovanje omogućava da se lako snađu u mnogim područjima. I to nije jedini takav primjer. Recimo, u SAD-u jako puno matematičara radi na području političke znanosti i slično. Jednostavno, neke su nauke došle do zida preko kojeg ne mogu prijeći sa svojim skromnim poznavanjem modernih dostignuća matematike, informatike, fizike… Jako je čudno da jedna univerzitetska profesorica nije nikad za tako nešto čula.

  • Fatima says:

    U svakom slučaju imamo toliko mnogo dobrih akademika iz oblasti ekonomije, tako da taj fizičar bi trebao svoj doprinos dati u svojoj užoj specijalnosti a manje u oblasti savjetovanja iz ekonomije.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke