Prilika za zdravstvo na državnom nivou

15.07.2005
Print Friendly, PDF & Email

(Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Svi žele da se liječe u najboljoj bolnici u zemlji. Doktorica Zemira Ahmić iz Prijedora, koja liječi podjednak broj pacijenata Bošnjaka i Srba, smatra da je normalno da pacijenti to očekuju od zdravstvenog sistema. No, s obzirom da se radi o građanima Republike Srpske, oni su primorani da idu u Banju Luku, iako je najbolji kardiolog u Tuzli, a najbolji hirurg plastičar u Sarajevu.

Iako je u 2004. godini utrošena 1.1 milijarda KM na zdravstveni sistem u BiH, on još uvijek ne garantuje pacijentima da su dobrodošli u sve zdravstvene ustanove u državi. Pojedini političari i doktori krive za takvo stanje Dejtonski ustav, koji bi morao proći kroz komplikovanu proceduru da bi bio promijenjen. Drugi smatraju da će odsustvo političke volje za saradnjom odgoditi popravljanje onoga što je pokvareno za dugi niz godina.

Ali, devedesetjedno-godišnji Grujica Žarković, predsjednik Odbora za zdravstvenu politiku Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH), kaže da se sistem može reformisati za tačno jednu godinu.

‘Mnogi propisi bi se mogli promijeniti, ali neko treba da to kaže (parlamentu) da to uradi’, kaže Žarković.

Konačno, šest mjeseci nakon istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu o problemima zdravstvenog sistema, neko je odlučio da ga sasluša.

Žarković već dvije godine pokušava da vlasti zainteresuje za plan svoga odbora. Konačno, u maju ove godine predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić pozvao je Žarkovića da zakaže sastanak, na kojem bi prisustvovali članovi Odbora i zdravstveni stručnjaci iz cijele zemlje, gdje bi iznio svoj prijedlog za reformu zdravstva.

Puno toga se treba promijeniti.

Istraživanje koje je CIN objavio u januaru 2005. godine otkrilo je da je u 2003. godini utrošeno 987 miliona KM na glomazni sistem zdravstvene zaštite koji je podijeljen na 13 fondova zdravstvenog osiguranja, 13 ministarstava zdravstva i 264 zdravstvene institucije, koje zapošljavaju 36.500 medicinskih i nemedicinskih radnika u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje je otkrilo da prosječan pacijent i dalje mora da potplaćuje i časti doktore, bez obzira što redovno uplaćuje osiguranje, a kad dođe u bolnicu tamo ga čeka zastarjela oprema i zdravstvene usluge koje nisu na visini. Pacijenti sa ozbiljnim zdravstvenim problemima moraju preći stotine kilometara, pored obližnjih zdravstvenih ustanova, da bi došli do onih koje pokriva njihovo entitetsko osiguranje.

Glavna teza prijedloga Odbora Akademije je rješavanje problema dvostrukih kapaciteta po entitetima putem uspostavljanja sistema zdravstvene zaštite na nivou države.

Žarkovićev Odbor predstavio je tu ideju još 2000. godine, kada su njegovi članovi poslali prijedlog svim institucijama uključenim u zdravstvenu zaštitu. Niko nije bio zainteresovan, ali on nije odustao. Na kraju, u januaru 2004. godine, ogorčeni Žarković poslao je pisma na 40 adresa svih nivoa vlasti.

‘Iako u BiH ima dovoljno resursa da se ponudi kvalitetna zdravstvena zaštita – dovoljno stručnog medicinskog osoblja, dovoljno zdravstvenih ustanova i opreme, čak i dovoljno novca’, navodi Žarković u pismu i nastavlja ‘čini se da vaša ministarstva zdravstva ne znaju kako uspješno iskoristiti te resurse, niti žele saslušati savjete ljudi koji to znaju.’

Na Žarkovićevo pismo tada niko nije odgovorio, uključujući i Adnana Terzića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Terzićev poziv da se organizuje sastanak u maju predstavlja prvu reakciju nadležnih na višegodišnje napore akademika Žarkovića.

Međutim, Terzić se nije pojavio, jer se toga dana hitno morao javiti u bolnicu zbog visokog pritiska, kaže prof. dr. Faris Gavrankapetanović, direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koji je prisustvovao sastanku.

Ali, sastanak je počeo bez Terzića, i Odbor je odlučio da proširi svoj prijedlog za sastanak zakazan za jesen.

Žarković kaže da Terzić s njim nije stupio u kontakt nakon posjete bolnici.

‘Niko sa mnom nije stupio u kontakt nakon sastanka, jednostavno svi šute’, kaže Žarković.

Bez obzira na to, jedan od članova Odbora i bivši direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje RS-a Dragutin Ilić najavljuje održavanje tog sastanka i kaže da će Odbor pokušati iskoristiti Terzićevo interesovanje, kako bi privukli ministre zdravlja oba entiteta i sve one kojih se ova reforma tiče, uključujući i samog Terzića.

Odbor planira da pozove na usvajanje novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju. Ovi zakoni bi garantovali svakom građaninu pravo na zdravstveno osiguranje i doktori bi bili plaćeni prema broju pacijenata koje uspiju privući na osnovu svojih dobrih usluga.

Sistem plaćanja osiguranja, danas podijeljen na 13 zavoda za osiguranje u dva entiteta i u Distriktu Brčko, postao bi centralizovan, što bi omogućilo pacijentima da se liječe u zdravstvenoj ustanovi po svom izboru.

Akademik Grujica Žarković kaže da je zdravstveni sistem moguće reformisati za jednu godinu. (Foto: CIN)

‘Zdravstveno osiguranje treba da omogući da osiguranički novac slijedi odluku pacijenta’, kaže Žarković.

Žarković dodaje da bi, kad se usvoje zakoni, sistem zdravstvene zaštite, kako ga je zamislio Odbor Akademije, mogao da profunkcioniše u roku od godinu dana.

Međutim, čak i uz nove propise, novo državno ministarstvo zdravlja je potrebno, kaže šefica Odjeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu pri Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Prošle godine je Terzić predložio formiranje Ministarstva zdravlja, socijalne zaštite i zapošljavanja, navodi njegov portparol Bojan Zec Filipović. Razgovori na tu temu, dodaje Filipović, nastavili su se ove godine tokom njegovih susreta sa predstavnicima političkih partija u BiH. Pokušaju da se postigne sporazum o novom ministarstvu također.

Ideja o novom ministarstvu mogla bi postati predmet političkih prepucavanja.

‘Sve su to političke igre’, žali se Šefika Godinjak, šefica Odjeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. ‘Politički koncenzus za državno ministarstvo trenutno ne postoji.’

Postoje još uvijek velike prepreke za uspostavljanje sistema zdravstvene zaštite i ministarstva koji bi mogli upropastiti Žarkovićev plan za oživljavanje zdravstvene zaštite u roku od godinu dana.

‘S obzirom da ustav predviđa zdravstvo na nivou entiteta, prije formiranja državnog ministarstva moralo bi doći do prenošenja ustavnih funkcija sa entiteta na državu’, kaže Dragan Podinić, direktor Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH.

Sa ovim se slažu i u RS-u.

Zvaničnici Ministarstva zdravlja RS-a nisu ni čuli za plan Odbora ili Terzićevu inicijativu, i kažu da neće uspjeti bez promjene ustava.

U međuvremenu, RS uvodi promjene u svoj sistem zdravstene zaštite, kaže Stevan Jović, pomoćnik ministra za zdravstvenu zaštitu RS. Jović dodaje da su predložene izmjene još u razmatranju.

Mnoge od predloženih izmjena bit će slične planovima Odbora Akademije, ali samo u RS-u, smatra Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika RS-a.

Granulić objašnjava da bi prema prijedlogu, svi građani RS-a imali pravo na zdravstvenu zaštitu, bez obzira da li su zaposleni ili ne, a Fond bi plaćao za liječenje pacijenata u privatnim i društvenim institucijama.

On kaže da mu nije poznato da bilo ko traži rješenja na državnom nivou.

‘Što se tiče državnog nivoa nas niko ništa ne obaviještava’, tvrdi Granulić.

Plan Odbora predviđa da se u cijeloj BiH uvedu velike promjene za doktore koji bi se odjednom počeli natjecati za pacijente.

‘Ako bi se meni umanjila plata, to bi me natjeralo da bolje radim’, kaže dr. Bakir Nakaš iz Sarajeva.

Njegov kolega iz Trebinja Danilo Milišić nakon 29 godina staža misli da bi ‘najrealnije bilo da svi medicinski radnici budu plaćeni u skladu sa svojim sposobnostima i znanjem. Ne bih da potcjenjujem, ali ljudi rade svakako’.

Dr. Bruno Buzuk, stomatolog iz Viteza, kaže da je prekinuo raditi u Domu zdravlja kako bi otvorio privatnu praksu, i zaradio više novca nego što je bila njegova plata. U Domu zdravlja nije morao da radi toliko teško, ali je platu dobijao bez obzira na sve.

On dodaje da je većina društvenih bolnica u gubicima zato što doktori nisu stimulisani da se zalažu.

‘Sumnjam da će to neko priznati’, kaže Buzuk. ‘Zato domovi zdravlja grcaju u gubicima.’

Prijedlozi Akademije su u skladu sa ‘zapadnim’ modelom i jasni su, kaže prof. dr Faris Gavrankapetanović i zaključuje: ’13 ministarstava zdravstva ne bi mogle izdržati Amerika ili Japan, a kamoli mi.’

Objavljeno: 19.7.2005. godine

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke