Političari zaradili na tenderima

10.04.2015
Print Friendly

CIN je kreirao bazu podataka o 39.178 ugovora o javnim nabavkama vrijednih najmanje 6,2 milijarde KM.

Elektroprivreda BiH

Prema podacima Službenog glasnika BiH, elektroprivrede i preduzeća koja su u vezi sa njima su u protekle četiri godine na javne nabavke potrošili skoro 2,1 milijardu maraka. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Alkoholna pića, suhomesnati i slatki proizvodi te dodaci prehrani za tjelovježbu su samo neki od artikala koje su institucije i javna preduzeća kupovali posljednjih godina.

Ovi podaci su objavljeni u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine (BiH) koji ne čitaju svi građani. Kako bi javne nabavke učinio transparentnijim i dostupnijim javnosti, Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) je kreirao bazu podataka u kojoj je objedinio informacije o nabavkama objavljenim u posljednje četiri godine u 204 Službena glasnika BiH.

U bazi dostupnoj na http://www.cin.ba/javnenabavke/građani mogu naći podatke o 39.178 ugovora koje su institucije i javna preduzeća sklapali sa kompanijama, nabavljajući robe i usluge te izvodeći radove u vrijednosti najmanje 6,2 milijarde KM. Suma potrošenog novca je i veća, jer u pojedinim slučajevima nije navedena konačna vrijednost sklopljenog ugovora. Uz to, institucije prema Zakonu ne moraju sve javne nabavke objaviti u Službenom glasniku BiH.

Nisu sve javne nabavke javne

Kada javna preduzeća i institucije provode javne nabavke, trebaju težiti ka tome da dobiju najbolju vrijednost za novac. Da bi se to postiglo, prije deset godina je donesen Zakon o javnim nabavkama BiH, a poslije i Podzakonski akti kojima su definisani uslovi prema kojim javne institucije i preduzeća mogu kupovati rubu, usluge ili odobriti javne radove.

Proces javne nabavke obuhvata: planiranje i ispitivanje tržišta, izbor kriterija za ocjenu ponuđača, odabir postupka za provođenje javne nabavke, prikupljanje i ocjenu ponuda, dodjelu ugovora te eventualni žalbeni postupak.

 BH Telecom BH Telecom d.d. Sarajevo je u protekle četiri godine potrošio najmanje 54,4 miliona maraka na kupovinu roba i usluga pregovaračkom metodom sa obavještenjem o nabavci ili bez njega. (Foto: CIN)

Prema podacima Fonda otvoreno društvo BiH koji je pratio proces javnih nabavki, mnoge institucije nisu imale godišnje planove nabavki. “To znači da se sve nabavke rade ad hoc, bez prethodnog ispitivanja tržišta i pripreme valjane specifikacije, što pogoduje različitim dilovima”, kaže Mervan Miraščija iz Fonda.

U zavisnosti od vrijednosti ugovora, predmeta nabavke i ponude na tržištu, prema Zakonu je moguće provesti javne nabavke na više načina, među kojima su: otvoreni postupak, ograničeni postupak, konkurentski zahtjev, direktni sporazum, pregovarački postupak sa objavom obavještenja ili bez njega.

Direktorica Agencije za javne nabavke BiH (AJN) Đinita Fočo kaže da bi institucije trebale izbjegavati sklapanje ugovora pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja kad god je to moguće, jer ovakvi postupci otvaraju sumnju. „Vi možete napraviti najidealniji ugovor (…), ali sumnja će postojati čim je to ovim postupkom urađeno“, dodaje Fočo.

Prema podacima ove institucije, godišnje se na javne nabavke troši i do 3,5 milijardi maraka. Međutim, sve nabavke se ne objavljuju. Podaci o ugovorima koji su sklopljeni, naprimjer otvorenim postupkom se objavljuju u Službenom glasniku BiH, dok objavljivanje nije obavezno kod primjene nekih drugih metoda, poput konkurentskog zahtjeva ili direktnog sporazuma.

Gradeći bazu podataka, novinari CIN-a su uočili da se često dešava, čak i kada su ugovori objavljeni, da institucije ne navode konačnu vrijednost ugovora. Takva je praksa, naprimjer kod ugovora za prijevoz drveta gdje institucije navedu ugovorenu cijenu po kubnom metru, ali ne i količinu drveta; ili kod pranja automobila gdje istaknu ugovorenu cijenu po jednom automobilu, ali ne i broj automobila koji planiraju oprati.

U protekle četiri godine 828 institucija i javnih preduzeća je nabavljalo robe, usluge ili javne radove. Najviše novca je potrošeno u energetskom sektoru kroz nabavke u rudnicima i elektroprivredama. Tri javne elektroprivrede i sva preduzeća koja im pripadaju potrošili su skoro 2,1 milijardu KM ili oko trećine ukupnog iznosa zabilježenog u bazi CIN-a. Veći dio novca je otišao na rudarsku mehanizaciju, gorivo i električnu energiju, ali dio novca je otišao i na alkohol, suhomesnati i slatki program.

KCUS Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je u posljednje četiri godine potrošio najmanje 153,5 miliona KM za robe i usluge. (Foto: CIN)

Akcionarsko društvo Rudnik i Termoelektrana „Ugljevik“ iz Ugljevika potpisalo je u 2011. i 2012. godini dva ugovora za kupovinu alkohola za ukupno 63.440 KM, dok je Rudnik mrkog uglja „Banovići“ u posljednje četiri godine sklopio ugovore u vrijednosti većoj od 1,28 miliona KM za kupovinu suhog mesa, sudžuka i slatkog programa.

Najveći ugovor u protekle četiri godine sklopljen je u energetskom sektoru 2011. godine: Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne kupila je električnu energiju za nešto manje od 157 miliona KM od konzorcija firmi „Rudnap“ d.o.o. iz Banje Luke i „Rudnap Group Beograd“ a.d. Beograd.

Nakon energetskog sektora najviše novca je potrošeno u javnom zdravstvu. Lijekovi, medicinska oprema i materijali su koštali građane više od milijarde maraka. Samo je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu potrošio najmanje 153,5 miliona KM.

Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) potrošilo je 28.200 KM za nabavku vitaminskih lijekova i minerala za samoliječenje za šest kazneno-popravnih zavoda, te 168.834,40 KM za nabavku dodataka za tjelovježbu – kreatina za zenički zatvor.

Sarajevske firme najviše zaradile

Kada institucije moraju nešto hitno nabaviti, kada mogu nabaviti od samo jednog dobavljača ili kada se niko ne javi na dva otvorena poziva, imaju pravo primijeniti pregovarački postupak. On podrazumijeva pregovore o uslovima ugovora sa jednim dobavljačem ili sa više njih koji su u vezi i ne mora se objavljivati.

Kroz pregovarački postupak potrošeno su barem 1,16 milijardi maraka u protekle četiri godine. Ovu metodu nabavke su najviše koristili elektroprivredna preduzeća u BiH, zdravstvene ustanove te BH Telecom i Eronet.

Elektroprivrede su na ovaj način potrošile 439 miliona maraka, između ostalog nabavljajući i gume za kamione te gorivo i usluge prijevoza svojih radnika. Telekom-operateri su putem pregovaračkog postupka potrošili 187 miliona KM, kupujući i mobilne telefone od unaprijed određenih proizvođača te plaćajući reklamne usluge kulturnim i sportskim udruženjima. Zdravstvene ustanove su ovom metodom potrošile skoro 260 miliona KM.

 BH Telecom Predstavnik Fonda otvoreno društvo BiH Mervan Miraščija upozorava da mnoge institucije nemaju godišnji plan te da se nabavke rade bez prethodnog ispitivanja tržišta. (Foto: CIN)

Prema istraživanju koje je u januaru objavio Centar za društvena istraživanja „Analitika“, 81,6 posto ispitanih na uzorku od 511 predstavnika preduzeća koji učestvuju u javnim nabavkama misli da postoje zloupotrebe u pregovaračkom postupku.

Njih 71 posto navodi da institucije zloupotrebljavaju vanredne okolnosti kako bi opravdale korištenje hitnih i pregovaračkih postupaka. Cilj ovog istraživanja je bio definisanje prepreka za ravnopravno sudjelovanje privrednika u javnim nabavkama.

U posljednje četiri godine je 5.230 kompanija prodavalo robe, usluge ili su izvodile javne radove za institucije i javna preduzeća, pokazuju podaci Službenog glasnika BiH.

Najviše novca, oko 1,4 milijarde KM, dobile su firme iz Sarajeva, same ili u konzorciju sa drugima. Firme iz Banje Luke su zaradile malo više od milijarde KM, dok su mostarske dobile poslove vrijedne 534 miliona KM.

Podaci koje su prikupili novinari CIN-a pokazuju da poslove javnih nabavki dobijaju i firme političara ili članova njihovih porodica. Među njima su firme bivših funkcionera: ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Jerka Ivankovića Lijanovića, poslanika Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Đorđe Kojića te poslanika Skupštine Tuzlanskog kantona Šefika Begića.

Firme u vlasništvu ili suvlasništvu političara su dobile 295 ugovora vrijednih više od 103,8 miliona KM za nabavku vozila, goriva, lijekova, hotelskog smještaja te građevinskih i šumarskih radova.

Prema istraživanju koje je objavila „Analitika“, oko 80 posto ispitanih privrednika smatra da su političke veze jedini način da opstanu na bh. tržištu, dok nešto više od 55 posto smatra da pod određenim okolnostima korištenje političkih i ličnih veza za posao u postupcima javnih nabavki može biti prihvatljivo.

Anketirani privrednici su ukazali na niz propusta i problema u svim fazama nabavki: od izrade tenderske dokumentacije, preko prikupljanja i ocjenjivanja ponuda pa do realizacije ugovora. Više od 83 posto ispitanih smatra da institucije prilagođavaju tendersku specifikaciju u korist određenih preduzeća.

Aleksandar Draganić iz Fonda otvoreno društvo BiH kaže da je to često prisutno kod nabavke automobila gdje se kroz tendersku dokumentaciju preferiraju skuplja vozila, kao što su VW pasat, audi i slično “pa se kao kriterijumi stavljaju i međuosovinski razmaci u milimetrima, određene kubikaže koje su tipične za samo određene automobile, itd“.

U spomenutom istraživanju „Analitike“, 20 posto ispitanih su pozitivno odgovorili na pitanje: „Da li je bilo ko tražio ili očekivao od nekoga u Vašem preduzeću da plati mito, da poklon ili pruži određenu uslugu da bi Vaše preduzeće dobilo posao po osnovu javnih nabavki“.  Direktorica Agencije za javne nabavke, Fočo, kaže da je to strašno. „Za korupciju, mito, zloupotrebu položaja moraju biti dvije strane.“

Đinita Fočo Direktorica Agencija za javne nabavke BiH Đinita Fočo kaže da bi institucije trebale izbjegavati pregovarački postupak bez objave obavještenja. (Foto: CIN)

Ona podsjeća da su prema Zakonu institucije i javna preduzeća dužni odbiti dobavljača koji ponudi mito ili na bilo koji drugi način pokušava ostvariti utjecaj na tok i ishod nabavke te o tome obavijestiti Agenciju. „Do dan-danas mi nismo dobili nijednu prijavu“, kaže Fočo.

Privrednik koji ima primjedbe na javne nabavke ima pravo da se žali Uredu za razmatranje žalbi (URŽ). Zavisno od vrijednosti posla, proces žalbe je firmu ranije mogao koštati od 500 do 25.000 KM, dok je novi zakon, koji je na snazi od jeseni prošle godine, smanjio te troškove na maksimalnih 10.000 KM.

Protiv odluka URŽ-a se učesnici tendera mogu dalje žaliti Sudu BiH.

Novi zakon o javnim nabavkama je također propisao i novčanu kaznu do 15.000 KM za institucije koje krše Zakon, ali i za odgovorne osobe u toj instituciji do 3.000 KM. S druge strane, i firmama ponuđačima prijeti kazna do 10.000 KM, a odgovornim osobama u tim firmama do 2.000 KM ako u prijavi na tender daju lažne podatke.

AJN i URŽ su dobili i obavezu da nadležnim sudovima podnose prekršajne prijave kada uoče kršenje Zakona o javnim nabavkama.

Objavljeno 10. 4. 2015.

Print Friendly
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke