Otvorena prva vjetroelektrana u BiH

14.03.2018
Print Friendly, PDF & Email

Prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini (BiH) na brdu Mesihovina kod Tomislavgrada je puštena u pogon osam godina nakon najavljenog početka izgradnje.

Mesihovina

Vjetropark “Mesihovina” bi trebao proizvoditi deset posto ukupne struje iz sistema “Elektroprivrede HZHB”. Čine ga 22 vjetrenjače, a izgradnja je koštala oko 82 miliona eura. (Foto: Klix.ba)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Vjetroelektranu čine 22 vjetrenjače, a njeni generatori davat će nešto više od 165 GWh struje godišnje, što je desetina električne energije koju proizvede njen vlasnik – „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ (EPHZHB) iz Mostara.

Ovaj projekt je koštao oko 82 miliona eura. Najveći dio novca obezbijeđen je kreditom Njemačke razvojne (KfW) banke sa kojom je EPHZHB potpisao kreditni ugovor 2010. godine na oko 72 miliona eura. Uz to, Banka je dala milion eura nepovratnih sredstava dok je ostatak obezbijedio EPHZHB.

Prema ugovoru sa Bankom, EPHZHB je do kraja 2013. godine trebao početi proizvoditi struju na Mesihovini i otplaćivati kredit. Međutim, zbog problema sa javnim nabavkama, uz odobrenje Banke, početak otplate je prolongiran za kraj 2015. godine.

Konačno, realizacija je počela 2016. godine kada su EPHZHB i konzorcij „Siemens Wind Power“ A/S Danska i „Siemens Wind Power“ d.o.o. Hrvatska potpisali ugovor o nabavci, isporuci i izgradnji 22 vjetroturbine, vrijedne oko 72 miliona eura.

Projekt je predstavljen javnosti 2006. godine. EPHZHB je tri godine kasnije potpisao koncesioni ugovor sa Vladom Kantona 10 za korištenje zemljišta na kojem je podignut vjetropark. Početak izgradnje je prije osam godina najavila tadašnja predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice BiH, položivši kamen temeljac na vjetrovitoj uzvisni iznad Duvanjskog polja. Nakon dolaska nove uprave u EPHZHB, koju su predvodili kadrovi hrvatskih opozicionih stranaka, kamen temeljac je porušen, a realizacija projekta je usporena.

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke