Opasnosti od (ne)vakcinisanja

06.06.2014

U BiH pada stopa vakcinisane djece i povećava se rizik od zaraznih bolesti. Roditelji samoinicijativno prestaju vakcinisati djecu zbog mogućih komplikacija nakon vakcinisanja, na koje zdravstveni sektor ne daje adekvatan odgovor.

Vakcine

U BiH pada stopa vakcinisane djece i povećava se rizik od zaraznih bolesti. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Šestogodišnji Nedim Ćosović iz Sarajeva je vezan za invalidska kolica i ovisit će o tuđoj pomoći do kraja života. Prema medicinskoj dokumentaciji, pretrpio je oštećenje mozga nakon vakcinisanja, ali nikada nije otkriveno zbog čega se to dogodilo.

Majka Džana zbog toga odbija vakcinisati drugo dijete – petogodišnju kćer Lejlu. Statistika pokazuje da ona nije usamljena u takvoj odluci. Zbog straha od vakcina i nepostojanja pouzdanih informacija o imunizaciji, pojedini roditelji samoinicijativno odlučuju prekinuti vakcinaciju djece.

Vakcine Vakcinisanje se ne preporučuje ako je dijete alergično na sastojke vakcine, ako ima problem u imunološkom sistemu ili genetsku predispoziciju da će doći do komplikacije. (Foto: CIN)

U  Bosni i Hercegovini (BiH) opada stopa vakcinisane djece. To povećava rizik od zaraznih bolesti i trenutno je u nekim mjestima Federacije BiH (FBiH) proglašena epidemija morbila, odnosno malih boginja.

Iz zdravstvenih institucija upozoravaju na potrebu imunizacije, ali istovremeno izostaju odgovori zbog čega se dešavaju određene komplikacije poslije vakcinisanja.

Džana Ćosović kaže da je Nedim u petom mjesecu života vakcinisan protiv: difterije, tetanusa i velikog kašlja, te dječije paralize i hemofilusa B. Nakon toga je dobio temperaturu i dugo je plakao. Plač je trajao 14 sati i zdravlje mu je pogoršano. „Prestaje gukati postepeno. Ne znam šta se dešava, dijete koči noge i ruke“, prisjeća se Ćosović u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Ona je sa djetetom smještena na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) gdje je ustanovljeno da beba zaostaje sa motorikom. Prema riječima Ćosović, detaljni snimci su pokazali promjene na Nedimovom mozgu koje izgledaju „kao spržene cigarom“. Nakon višemjesečnog liječenja u Sarajevu roditelji su dijete prebacili u Ljubljanu gdje je ustanovljeno da je riječ o „encefalopatiji po cijepljenju“, odnosno oštećenju mozga. Međutim, nije urađeno vještačenje koje bi dalo odgovor na koju vakcinu je organizam reagirao na ovaj način i zbog čega.

Troje stručnjaka s kojima su novinari CIN-a razgovarali kažu da do komplikacija može doći ukoliko je dijete alergično na određeni sastojak vakcine, ako ima problem u imunološkom sistemu ili genetske predispozicije.

„To se ne može znati običnim pregledom“, kaže doktor Željko Rončević, predsjednik Udruženja pedijatara BiH. On objašnjava da pedijatri pregledaju dijete prije vakcinisanja, ali to nije dovoljno da se u potpunosti utvrdi njegovo zdravstveno stanje, već su potrebne detaljnije analize.

 Vakcine Džana Ćosović već pet godina traži lijek za sina Nedima i ne preispituje uzroke njegovih zdravstvenih problema. (Foto: CIN)

„To su skupe pretrage da bi sad svu populaciju pregledali na to“, kaže Rončević.

On kaže da se dijete ne bi smjelo vakcinisati ukoliko ima neku infekciju, upalu ili neko oboljenje. Dodaje da je u svojoj skoro tridesetogodišnjoj karijeri vidio blaže, ali ne i teške komplikacije poput invaliditeta. Stručnjaci kažu da su neke od uobičajenih reakcija na vakcinu: povišena temperatura, blagi otok i crvenilo na mjestu uboda te blagi osip.

Rončević kaže da roditeljima treba reći da će jedno dijete na milion vakcinisanih imati težu komplikaciju i da nema garancije da se nakon primljene vakcine neće ništa dogoditi.

„Ništa ne može biti stopostotno. Mogu vam reći 99,9% postoji sigurnost da se neće ništa dogoditi“, objašnjava Rončević.

Njegov kolega Smail Zubčević, šef Odjeljenja neuropedijatrije na KCUS-u, kaže da je imao pacijente koji su imali postvakcinalne reakcije, ali da se slučajevi u kojima postoji sumnja da je postvakcinalna bolest u vezi sa vakcinom dešavaju jako rijetko.

„Možda u sedam-osam godina jedan slučaj“, kaže Zubčević. Dodaje i da je veoma bitno da se ljekari upoznaju sa porodičnim bolestima djeteta.

Vakcine Azur Mehanović iz Kaknja će do kraja života ovisiti o pomoći svojih roditelja. (Foto: CIN)
Strah od vakcina

Predsjednica Udruženja pedijatara Republike Srpske (RS) Jelica Predojević-Samardžić kaže da pedijatri nemaju dovoljno vremena da se posvete svojim pacijentima i da roditeljima objašnjavaju kakve vakcine daju djeci i koje su to uobičajene pojave ili moguće teške komplikacije.

„Kad čeka 30 pacijenata pred ordinacijom, ne može ljekar svaku vakcinu pojedinačno da objašnjava roditelju“, kaže Predojević-Samardžić.

Dobrina Kusmuk, majka troje djece sa Pala, susrela se sa takvom situacijom 2007. godine. Kaže da je bila šokirana kada je vidjela da se njezinoj kćerki daju vakcine u obje ruke istovremeno, i to za bolest za koju nema epidemije, te da su joj tek na njeno insistiranje objasnili da su to uobičajene vakcine.

Kaže da su njezina sedmogodišnja kćer Mia i punoljetni sin Nikola imali reakcije na koži nakon što su kao mali primili vakcine. Djevojčicu je iz porodilišta iznijela sa ekcemom na koži, a sin je imao izrasline na očima. Ona vjeruje da su vakcine bile uzrok.

Vakcina protiv hepatitisa B je bila zadnja koju je njezina kćerka primila u prvoj godini života.

I kćerka Džane Ćosović, petogodišnja Lejla, primila je samo po rođenju vakcine protiv tuberkuloze i hepatitisa B. Ćosović kaže da bi djevojčicu nastavila vakcinisati ako bi se radile temeljite pretrage prije toga. „U Sloveniji imate odsjek laboratorije i momentalno se vade djeci nalazi krvi i urina”, kaže Ćosović, dodajući da se djeca u Sloveniji vakcinišu ako nalazi pokažu da je zdravstveno stanje dobro. “Kod nas to ne rade”, kaže ona, dodajući da se običnim pregledom ne može utvrditi da li je dijete malokrvno ili ima ešerihiju koli, a sve to može utjecati da organizam loše reaguje na vakcinu.

Vakcine Dobrina Kusmuk sumnja da su njezina djeca imala postvakcinalne reakcije. Zbog straha odbija da kćerka nastavi primati vakcine. (Foto: CIN)

Vakcina se boje i roditelji šestoipogodišnjeg Azura Mehanovića iz Kaknja. Rođen je zdrav, a  danas je u invalidskim kolicima. Mjesec dana po rođenju primio je drugu dozu vakcine protiv hepatitisa B i došlo je do komplikacija. Majka Emina kaže da je nevečer dječak dobio grčeve u stomaku, a potom ga u toku noći nisu mogli probuditi. Odveli su ga u obližnji dom zdravlja u Kaknju, odakle je prebačen u Kantonalnu bolnicu u Zenici, a potom i na sarajevski klinički centar.

U razgovoru za CIN roditelji pričaju da je dječak u toku hospitalizacije doživio kliničku smrt, bio je u komi, zatajili su mu bubrezi, a dobio je i sepsu. „Ja sam mislila da se samo takve stvari događaju u filmovima“, kaže Azurova majka.

U dokumentaciji iz zdravstvenih ustanova je navedeno da se radi o postvakcinaciji, da su promjene počele nakon primanja vakcine i da dijete nema nasljednih bolesti. U bolnicama u Zenici i Sarajevu nisu pristali na razgovor sa novinarima CIN-a u vezi sa ovim.

„Niti jedan liječnik, poštujući etičke kodekse, neće razgovarati o pacijentu sa trećim osobama”, naveo je u pismenom odgovoru CIN-u doktor Zubčević.

Pojava epidemija

Do 18. godine djeca u BiH primaju vakcine protiv 10 bolesti, među kojima su: tuberkuloza, dječija paraliza, hepatitis i druge. Prema stručnoj literaturi, vakcinacija je potrebna kako bi se smanjila mogućnost zaraza, odnosno iskorijenile određene bolesti od kojih neke mogu imati smrtni ishod.

Da bi stanovništvo bilo zaštićeno od zaraznih bolesti, neophodno je da bude vakcinisano od 93 do 95% stanovništva. Ukoliko je procenat vakcinisanih niži, to je veći rizik od širenja zaraznih bolesti. Statistika pokazuje da se u BiH smanjuje stopa vakcinisane djece. Podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Instituta za javno zdravstvo RS-a pokazuju da je vakcinisanost stanovništva na pojedine bolesti ispod 90%, a kod revakcinacije taj postotak je ispod 70%.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstala je BiH u kategoriju rizičnih zemalja za pojavu „divljeg polio virusa“ koji izaziva dječiju paralizu. U toj kategoriji BiH je zadnje dvije godine.

Polio vakcina se daje djeci iz tri dijela. Procenat vakcinisanih posljednjih godina je mnogo niži od dozvoljenog. Tako je 2011. godine u Federaciji BiH procenat revakcinisanih bio 68,1%.

VakcineNačelnik Neuropedijatrije na KCUS-u doktor Smail Zubčević kaže da je korist od imunizacije višestruko veća od eventualne štete. (Foto:CIN)

Doktor Rončević kaže da se zbog izbjegavanja vakcinisanja u BiH pojavljuju bolesti za koje su mislili da su iskorijenjene.

Od morbila, tj. malih boginja ili krzamaka, do kraja maja je oboljelo više od 800 osoba s područja Srednjobosanskog, Zeničko-dobojskog, Hercegovačko-neretvanskog te Kantona Sarajevo. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, oboljeli su, uglavnom, nevakcinisane ili djelimično vakcinisane osobe. Jedna od teških komplikacija koja se može dogoditi nakon morbila jeste upala mozga koja ostavlja trajni invaliditet.

„Mi smo, nažalost, trinaestero takve djece u Federaciji BiH u poratnom periodu imali, a one se ne bi desile da su ta djeca bila imunizirana. Niko ne priča o tome“, kaže Zubčević i dodaje da je u BiH korist od imunizacije višestruko veća od eventualne štete.

Prethodnih godina u BiH se pojavila i epidemija zaušnjaka od kojih je oboljelo 16.000 osoba. Ova bolest, ukoliko djeca nisu vakcinisana, za posljedicu može imati infekcije i upale na jajnicima i testisima, zapaljenje gušterače, a u težim oblicima i upalu mozga.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, koja je nadležna za kontrolu vakcina u zemlji, u zadnjih pet godina prijavljeno je 17 neželjenih dejstava i sva su „poznata i očekivana“. Institut za javno zdravstvo RS-a i Zavod za javno zdravstvo FBiH također su bilježili uobičajene reakcije nakon vakcinacije. Nisu registrovane teške komplikacije.

U statistici nema Azura Mehanovića i Nedima Ćosovića.

Supružnici Mehanović kažu da nemaju novca da urade vještačenje u kojem bi se pronašao uzrok invaliditeta dječaka. „U ekstremno smo teškoj finansijskoj situaciji“, kaže Muamer Mehanović, dodajući da za liječenje dječaka moraju posuđivati novac.

Džana Ćosović kaže da su za nalaze i liječenje sina skupljali donacije, a prvi pregled u Ljubljani su platili oko 7.000 KM. Sat vremena Nedimove terapije košta oko 160 KM.

Jagoda Savić, predsjednica Udruženja roditelja teško bolesne djece u BiH, smatra da je potrebno temeljito ispitivanje postvakcinacijskih komplikacija kako bi se utvrdio pravi uzrok.

Međutim, doktorica Jelena Ravlija, voditeljica Službe za epidemiologiju u Federalnom zavodu za javno zdravstvo, odgovara da Udruženje nikad nije dostavilo spisak djece čije bi uzroke oboljenja trebalo vještačiti.

__________________________________________________________________________________________

Infografike

__________________________________________________________________________________________

Objavljeno 06. 6. 2014.

Print Friendly
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

KOMENTARI


Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke