Olovom obogaćena salata

09.09.2014

Rijeke su u majskim poplavama nanijele i teške metale koji su zagadili pojedine poljoprivredne parcele, voće i povrće. Građani u čijim dvorištima su otrovni metali pronađeni nisu informisani što im je činiti.

Imanje Ahmedovića

Bašta porodice Ahmedović u maju je bila potpuno potopljena. Nakon što se voda povukla povrće je ponovo zasađeno. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Salata iz Vareša, uz vitamine i minerale, sadržavala je i olovo. Otrovni metal na salatu donijela je rijeka Stavnja kada je poplavila ovo i susjedna mjesta.

Mada je ova salata uništena, na području Bosne i Hercegovine (BiH) ostalo je još biljaka koje bi zbog poplave mogle sadržavati teške metale.

Uslijed obilnih kiša u maju, Stavnja i druge rijeke su se izlile iz svojih korita i poplavile mjesta kroz koja protiču. Mulj koji su donijele na poljoprivredna dobra u nekim slučajevima sadržavao je osim olova i druge teške metale, poput žive, nikla ili cinka. Iako nadležne institucije ne mogu ispitati sve poplavljene lokalitete, analiza uzoraka voća, povrća i zemljišta potvrdila je prisutnost otrova. Duža konzumacija hrane koja ima teške metale može naštetiti zdravlju ljudi.

 Aiša Omerhodžić Aišu Omerhodžić iz Breze novinari su informirali o rezultatima analize zemljišta u kojem je nadležna institucija pronašla olovo i cink. (Foto: CIN)

Iako to ne znači da treba uništiti sve što je bilo pod vodom, bilo bi dobro poduzeti mjere opreza, kao što su dezinfekcija zemljišta ili sadnja određenih biljnih kultura. Međutim, istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da takve preporuke nadležnih institucija nisu došle do svih građana pogođenih poplavama kao i da ne postoji pojačana kontrola s kojom bi se spriječilo da metalima obogaćeno povrće i voće dođe u prodaju na tržnice.

U salati i jagodama olovo

Kada se rijeka Stavnja koja protiče kroz rudom bogat Vareš izlila, na poljoprivredno dobro obitelji Ahmedović donijela je olovo i cink. To su otkrile nadležne institucije, uradivši analizu uzoraka zemljišta i biljaka koje Ahmedovići imaju u naselju Dabravine. O olovu u ispitanoj salati dobili su odmah informaciju od Zavoda za poljoprivredu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) pa su je i uništili. Ali, s obzirom da nisu dobili rezultate zemljišta, na njemu su zasadili novo povrće koje su jeli.

Međutim, i u uzorcima zemljišta je Zavod za agropedologiju FBiH pronašao olovo i cink. O tome su obavijestili predstavnike Općine Vareš, koji su informaciju prenijeli predsjedniku Mjesne zajednice Dabravine Jasminu Salketiću, ali on nije upozorio Ahmedoviće.

Salketić je novinarima CIN-a rekao da je iz razgovora sa jednim članom ove obitelji shvatio da su oni naručili privatno istraživanje tla pa je zbog toga mislio da oni već imaju rezultate.

Saliha Ahmedović kaže da to nije slučaj: „Mi nikada nismo dobili rezultate o zemlji“. Novinari su je zatekli u bašti u kojoj nema tragova majskih poplava.

Almasa Japaur Almasa Japaur iz Kiseljaka nije upoznata sa preporukama Zavoda za agropedologiju FBiH, prema kojima se ne bi trebala saditi rotkvica na području u kojem je pronađen arsen. (Foto: CIN)

Gledajući u svoje zrelo povrće, kaže: “Samo da mi znamo je li to ispravno?! Da čovjek zna, sad bih ja ovo počupala, preorala, đubrivo stavila da se zemlja izrači“.

Iz Zavoda za agropedologiju FBiH kažu da su dostavljali informacije općinskim službama koje su ih dalje trebale proslijediti mještanima. Oni upozoravaju da se kod prisustva olova i cinka u zemlji ne bi trebali saditi: salata, mrkva, špinat, kupus, kelj i rotkvica, ali da može koštuničavo i jabučasto voće, kao i paprika, paradajz, grah, grašak i kukuruz.

Slično se dogodilo i obitelji Šerifa Omerhodžića iz Breze kojima je Stavnja olovom zagadila jagode. I oni su jagode uništili, a ostalo povrće su jeli i obrađivali zemlju, jer nisu dobili rezultate analize.

„Uzeli su uzorke zemlje i rekli su da će u roku 3-4 dana javiti ako bude zagađena zemlja da ništa ne radimo. Međutim, nisu ništa javili, tako da nije, vjerovatno, ništa bilo zagađeno“, kaže Almedin Omerhodžić.

Nakon posjete novinara kontaktirali su Zavod za agropedologiju FBiH iz kojeg su im sugerisali da unište i kupus koji imaju na parceli. To su i uradili.

Doktorica Aida Vilić-Švraka iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo kaže da dugoročnim unošenjem olova u organizam može doći do težih trovanja, poput paralize perifernih živaca, oštećenja mozga, psihičkih poremećaja, pa i do smrti, zavisno od koncentracije koja je unesena.

Arsen u zemljištu

U susjednom kantonu, dio Gromiljaka kod Kiseljaka poplavila je rječica Mlava. Na tom području u uzorcima zemljišta je pronađen arsen. Analiza tla je rađena na tri poljoprivredne parcele, a povišena koncentracija arsena u zemljištu pronađena je na jednoj od njih. Arsen nije pronađen u uzorcima luka, pšenice i krompira koje su predstavnici kiseljačke općine poslali na analizu Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

 Mladen Mišurić Ramljak Kiseljački načelnik Mladen Mišurić Ramljak nije zabrinut zbog prisustva arsena koji je pronađen na području ove općine u Gromiljaku. (Foto: CIN)

Uzorkovanje zemljišta urađeno je i na parceli porodice Almase Japaur. Novinari CIN-a su je zatekli kako na njivi okopava rotkvice. Ona nije znala za preporuke Zavoda za agropedologiju da na zemljištu zagađenom arsenom nije preporučljivo saditi ovo povrće, kao ni salatu, špinat, kupus i kelj.

Japaur kaže da svaku večer pojede tanjir rotkvica: „Ja to jedem, to je tako lijepo“.

Načelnik Mladen Mišurić Ramljak kaže novinarima CIN-a da je stanovništvu sa tog područja rečeno da ne jedu povrće zasijano na zagađenim dijelovima, ali da nisu davali detaljne informacije, jer nisu željeli širiti paniku. „Mi smo svjesni postojanja arsena u tlu, žive i urana. Kiseljak je karakterističan po tome.“ Međutim, on dodaje da ljudi u na tom području žive tisućama godina: „Igramo se, sijemo, radimo, nitko se nije otrov’o“.

Amir Čaušević iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, gdje su analizirane namirnice dostavljene iz općine nakon susreta sa novinarima, rekao je da nije iznenađen rezultatima analize, jer biljke teže upijaju arsen pa ga tako nije ni bilo u luku, pšenici i krompiru.

Doktorica Vilić-Švraka kaže da je arsen teški metal koji nakon dužeg unošenja u organizam može uzrokovati cirozu i rak jetre, kao i rak kože i pluća. Ona dodaje i da u FBiH ne postoji registar u kojem se bilježi je li bilo slučajeva hroničnog trovanja teškim metalima.

Građani koje nije briga

U mjestu Ljubatovići kod Maglaja, koje je djelimično bilo pod vodom u vrijeme majskih poplava, pronađena je veća količina žive. Ivica Vidović je potvrdio novinarima CIN-a da je uzorkovanje rađeno na njegovom zemljištu. Međutim, on to ne vidi kao strašnu stvar. Njegova obitelj jede povrće iz svoje bašte, čak i ono koje je bilo poplavljeno, a daje ga i svinjama.

Svinje u Ljubatovićima Svinje iz Maglaja jedu povrće proizvedeno na području gdje je uzet uzorak zemljišta u kojem je pronađena živa. (Foto: CIN)

Veterinarski stručnjak Velija Katica kaže da je živa, uz olovo, najopasniji teški metal za zdravlje životinja. Unošenje teških metala u organizam životinje može izazvati hronična oboljenja, često kancerogena. Opasno je i što ljudi u organizam mogu unijeti metale, jedući meso životinja, ali i njihove proizvode poput mlijeka.

Esad Bukalo, direktor Zavoda za agropedologiju FBiH, kaže da bi živa mogla biti problematična, jer se ne zna što je njezin izvor. Njegov pomoćnik Ejub Trako je objasnio da rijeke na tla donose dvije vrste minerala: one koji su porijeklom iz prirode i takvi nisu opasni za biljke i ljude te industrijski prerađene minerale, odnosno metale koji mogu biti opasni. Koliko će koja biljka usvojiti metal, zavisi i od zemljišta, ali i od same biljke. Kaže da najviše usvajaju širokolisne kulture, kao što su salata, špinat te kulture poput mrkve, rotkve i slično.

Osim preporuka da se sade kulture koje teže usvajaju metale – koštuničavo i jabučasto voće te paprike i paradajz – iz Zavoda za agropedologiju su preporučili građanima da urade dezinfekciju zemlje preparatima na bazi klora i da zatraže dodatne analize svojih proizvoda.

 Ejub Trako Ejub Trako, zamjenik direktora Federalnog Zavoda za agropedologiju, kaže da teške metale iz zemljišta najviše usvaja povrće: salata, špinat, mrkva, rotkva i slično. (Foto: CIN)

Međutim, te preporuke nisu stigle do građana. Zbog neobaviještenosti, administrativnog nemara, ali i lične neodgovornosti, najmanje deset CIN-ovih sagovornika je jelo povrće sa zagađenog zemljišta. „Mi sve jedemo – opet smo živi“, kaže Mara Tomić iz Ljubatovića.

Posljedice konzumiranja proizvoda sa teškim metalima nisu odmah vidljive i mogu biti opasne po zdravlje ukoliko se akumuliraju u organizmu, kaže doktorica Vilić-Švraka. „Smrtni slučajevi su češći kod akutnih trovanja, ali su hronična trovanja puno češća od akutnih pa zbog toga predstavljaju veći problem.“

U RS bez ispitivanja prisustva žive

Prema rezultatima analize tla i biljaka građani u Republici Srpskoj (RS) nemaju razloga za brigu. Nadležne službe su pronašle nikl na dva mjesta u Šamcu i Bijeljini. U Zavodu za agroekologiju RS-a, koji je radio analizu, rekli su novinarima da je nikl mineralnog porijekla i kao takav nije opasan za poljoprivredne usjeve.

Međutim, ispitivanje na arsen i živu nisu radili, rekao je njihov direktor Tihomir Predić, novinarima CIN-a. „Nismo dovoljno opremljeni da bi mogli da stojimo iza tih rezultata.“ Objasnio je da su analizirali 204 prosječna uzorka zemlje i biljaka. U FBiH su uzeta 87 prosječna uzorka zemlje i 274 uzorka biljaka.

U dopisu koje je poslalo CIN-u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a stoji da poljoprivrednici koji „uoče vidljive znake zagađenja“ trebaju kontaktirati Ministarstvo.

Iako se biljke zagađene teškim metalima na prvi pogled ne razlikuju od drugih, Predić kaže da poljoprivrednici mogu prepoznati zagađenu biljku, jer poljoprivrednik koji godinama obrađuje svoje zemljište „zna svoju parcelu u dušu“.

Tihomir Predić Tihomir Predić, direktor Zavoda za agroekologiju RS rekao je da nisu analizirali prisutnost žive i arsena u zemljištu i bilju u ovom entitetu. (Foto: CIN)

Građani koji jedu voće i povrće sa svojih poplavljenih imanja kažu da nisu sigurni ni u ono koje bi kupovali na pijaci. „Kad pogledam da su na sve strane poplave bile, da je svugdje isto bilo, kad mi ga proda na tržnici, možda mi ga proda gore već ovdje“, kaže Terezija Pecirep iz Gromiljaka.

Prema CIN-ovom istraživanju, roba na pijacama, kao i ulična prodaja poljoprivrednih proizvoda, nije dobro kontrolisana. Razgovarajući sa najmanje pet poljoprivrednih ili sanitarnih inspektora, stječe se dojam da pojačane kontrole nakon poplava nije bilo.

Edin Kadić, sanitarni inspektor Općine Lukavac u kojoj je pronađena živa u mjestu Sižje, kaže da proizvode na pijaci nakon poplava nije kontrolisao. “Ljudi su vrlo osjetljivi. Čim dođeš kod njih da nešto tražiš, odmah te maršne. Ljudi su strahovito poslije poplava nervozni”, kaže Kadić i dodaje da je analizu proizvoda sa pijace posljednji put radio prije nekoliko godina.

Objavljeno 09. 9. 2014.

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

KOMENTARI


Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke