Nastavljen sudski postupak protiv Dragana Čovića i drugih

20.03.2013
Print Friendly, PDF & Email

Nakon oslobađajuće presude Kantonalnog suda u Mostaru, na Vrhovnom sudu FBiH vodi se drugostepeni postupak u predmetu „Eronet“.

Dragana Čovića u drugostepenom postupku na Vrhovnom sudu FBiH brani advokat Davor Martinović. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo 

Na Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) danas je održano saslušanje u krivičnom postupku koji se vodi protiv Dragana Čovića i drugih, na kojem je tužiteljica Nermina Mutevelić zatražila ukidanje prvostepene presude i vraćanje predmeta na ponovni postupak, dok su branitelji optuženih zatražili potvrđivanje presude.

Saslušanje je održano prema žalbi na prvostepenu presudu Kantonalnog suda, izrečenu u junu 2011. godine, prema kojoj su: Dragan Čović, Marinko Gilja, Vladimir Šoljić, Mato Žarić, Neven Đukić, Ivan Baćak i Slavica Josipović oslobođeni optužbe da su drugom pribavili imovinsku korist.

Kantonalno tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona u Mostaru je početkom 2010. godine podiglo optužnicu zbog sumnje da su Čović i ostali optuženi nezakonito prenijeli 51% suvlasništva, odnosno 4,6 miliona maraka vrijedan udio u Eronetu d.o.o. Mostar na poduzeća: Hercegovina osiguranje d.o.o. Mostar, Alpina Comerc d.j.o. Široki Brijeg i Croherc Ag d.j.o. Mostar. Prema raspoloživoj dokumentaciji, Čović je bio predsjedavajući Upravnog odbora Javnog poduzeća (UO JP) HPT Mostar, dok su ostali optuženi bili članovi UO-a ili su bili pri menadžmentu poduzeća. JP HPT d.o.o. Mostar je u augustu 1996.godine zajedno sa HPT-om d.o.o. Zagreb osnovao telekomunikacijsko poduzeća Eronet.

Prema sudskoj dokumentaciji, JP HPT Mostar i tadašnje Ministarstvo odbrane Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HR HZ) zaključili su krajem jula 1995. godine ugovor o projektovanju i gradnji telefonske mreže -svjetlovoda, vrijedan 6,9 miliona maraka. Međutim, Ministarstvo odbrane je odlučilo da taj dug HPT Mostar ne plati Ministarstvu nego firmama: Hercegovina osiguranje, Croherc i Alpina Comerc iz Širokog Brijega. Taj prijenos duga je regulisan Ugovorom o cesiji iz 1999. godine.

Tadašnji Upravni odbor HPT-a d.o.o. Mostar donio je u augustu 1999. godine odluku da poduzeće dug plati na način da se pomenutim firmama ustupi suvlasnički udio u Eronetu. Na osnovu te odluke su potpisani ugovori prema kojima su 51% udjela Eroneta podijelili:  Hercegovina osiguranje (udio od 35,60 posto vrijedan 3,2 miliona maraka), Alpina Comerc (10,92 posto udijela vrijednog milion maraka) i Croherc Ag (udio od  4,48 posto vrijedan 410. 716 KM).

Nakon što su izvršene suvlasničke promjene u registru Eroneta, Croherc je sredinom novembra 2002. godine svoj udio od 4,48 % prenio na Hercegovačku banku, kao kupca, a Hercegovačka banka je ugovorom od 17. decembra 2002. godine taj dio prenijela na općinu Grude.

U međuvremenu je Vlada kao suvlasnik HPT-a Mostar pokrenula sudski postupka kako bi ti ugovori bili poništeni. U tužbi koja je povedena na Općinskom sudu u Mostaru navedeno je da HPT Ministarstvu ništa ne duguju i da su ti ugovori o cesiji fiktivni. Pravosnažnom presudom iz februara 2005. godine ugovori su poništeni.

U obrazloženju odluke je, uz ostalo, navedeno da je dug prema Ministarstvu odbrane samo farsa za prodaju udjela u Eronetu po hitnom postupku da bi se osujetila njegova prodaja prema Zakonu o privatizaciji poduzeća. Nakon toga je iz registra Eroneta brisano suvlasništvo triju poduzeća, a HT Mostar je zaveden kao suvlasnik 51% tog kapitala, kako je bilo i pri osnivanju. Većinski vlasnik u HT-u Mostar je federalna vlada.

Prema navodima iz optužnice koju je Kantonalno tužilaštvo iz Mostara podiglo protiv Čovića i ostalih, sklapanje ugovora nije bilo u skladu sa Zakonom o privatizaciji i time je omogućeno sticanje imovinske koristi drugim licima. Međutim, Kantonalni sud kojim je predsjedavao sudija Hamo Kebo oslobodio je optužene uz obrazloženje da optužnica ne sadržava nijednu posljedicu krivičnog djela.

Predsjednik Vrhovnog suda Amir Jaganjac tvrdi da je ažurnost Krivičnog odjeljenja u prosjeku 2,6 mjeseci, pa bi prema toj računici pravosnažna presuda u slučaju Čovića mogla biti donesena u junu ove godine.

Objavljeno 20.3.2013. godine

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke