31.7.2015.

Banka sperme skuplja prašinu

Sarajevski klinički centar je kupio duplu opremu za zamrzavanje spermatozoida, ali nijednu ne koristi. Pacijente šalju na privatne klinike, izlažući ih dodatnim troškovima.

neraspakovana oprema

Na Kliničkom centru u Sarajevu je nekoliko godina stajala neraspakovana oprema za zamrzavanje spermatozoida. Nadležni u ovoj instituciji nisi znali ni gdje se nalazi dok je novinari nisu pronašli. (Foto: CIN)

Kada je devetnaestogodišnjem Faruku Ljuboviću iz Sarajeva prije tri godine otkriven karcinom testisa, doktori su mu preporučili zamrzavanje sperme.

Morao je otići u Beograd jer Univerzitetski klinički centar Sarajevo (UKCS) ne nudi ovu uslugu, iako već nekoliko godina imaju duplu opremu za tu namjenu. Dok jedan set opreme instaliraju, drugi već nekoliko godina stoji u kartonskim kutijama zbog vlastite neorganizovanosti i nedostatka prostora, otkrili su novinari Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN).

Iz ove institucije na zamrzavanje sperme godišnje upute između 15 i 20 pacijenata na privatne klinike u Bosni i Hercegovini (BiH) i inostranstvu, izlažući ih dodatnom trošku. Pacijenti moraju plaćati troškove: pregleda, pohranjivanje sperme, prijevoza i, eventualno, smještaja.

Oprema u skladištu, prostor u izgradnji

Mustafa Hiroš, Nurija Bilalović i Amina Kurtović-Kozarić, doktori sa UKCS-a, su u proljeće 2010. godine odlučili napraviti banku sperme za pacijente oboljele od karcinoma. Kemoterapija kroz koju prolaze u toku liječenja može naštetiti kvalitetu spermatozoida i loše utjecati na plodnost.

Plan je bio da prvo osposobe tri prostorije za uzimanje uzoraka, analizu i pohranu spermatozoida na odjelu Kliničke patologije i citologije, a potom da nabave opremu. Predviđeno je da sve bude završeno u roku od godinu dana. Prema podacima do kojih su došli novinari CIN-a, to se nikada nije dogodilo. Oprema je nabavljena u oktobru 2011. godine, a prostorije još uvijek nisu obezbijeđene.

Oprema koja se sastoji od sistema za krioprezervaciju, odnosno zamrzavanje spermatozoida, zatim potrošni materijal i svjetlosni mikroskop kupljeni su od sarajevske firme „Sedžan-ingenering“ za 104.621 KM. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izdvojilo je 30.000 KM iz sredstava za podršku naučnim projektima, ostatak je platio UKCS.

Doktor Hiroš kaže da je samo pisao projekt kako bi dobio novac za osnivanje banke sperme, dok su za ostalo bile zadužene kolege, među kojima je doktorica Bilalović, šefica Kliničke patologije i citologije.

Faruk Ljubović

Faruk Ljubović (19) je prije tri godine obolio od karcinoma testisa. Nakon operacije spermatozoide je pohranio u Beogradu i za to plaća oko 20 KM svakoga mjeseca. (Foto: CIN)

Ona kaže da je očekivala „da će im neko dati prostorije“, ali da se to nije desilo. Slala je puno dopisa Upravi UKCS-a, ali, kaže, bez uspjeha.

Doktorica je računala na nove prostorije koje bi dobila u sklopu Centralnog medicinskog bloka koji se gradi na UKCS-u, ali niko nema informaciju kada će izgradnja biti završena. Ona ne vjeruje da će biti gotova ni do kraja godine.

Timur Cerić

Onkolog Timur Cerić preporučuje zamrzavanje spermatozoida, jer kemoterapija kroz koju prolaze pacijenti sa karcinomom testisa direktno može izazvati sterilitet. (Foto: CIN)

Niko od bivših i aktuelnih rukovodilaca UKCS-a koje je novinarka CIN-a kontaktirala nije dao precizan odgovor zašto se za banku sperme nije pronašao adekvatan prostor. Faris Gavrankapetanović, u čijem mandatu je projekt pokrenut, ne sjeća se. Njegov nasljednik Damir Aganović kaže da je projekt prekinut, dok aktuelni direktor Rusmir Mesihović ne dozvoljava ni uvid u dokumentaciju do koje su novinari morali dolaziti nezvaničnim putem. U dopisu iz Službe za odnose s javnošću je navedeno da je „realizacija u završnoj fazi“.

U pokušaju da naprave fotografiju opreme novinari CIN-a su otkrili da na UKCS-u i ne znaju gdje je ona odložena. Roba se po prijemu smješta u skladište. Doktorica Bilalović i Enes Sočo, rukovodilac ekonomskog sektora koji je nadležan za prijem i skladištenje opreme, su mislili da se oprema nalazi u skladištu.

Međutim, tamo su novinarki rekli da je oprema u martu prošle godine prebačena na odjel Klinike za ginekologiju i akušerstvo.

Na ovom odjelu je sistem za zamrzavanje spermatozoida stajao godinu dana neraspakovan. Za to nisu znali ni šef ove klinike Zulfo Godinjak ni embriolog Samir Smailagić, u čijoj kancelariji je kartonska kutija bila. Oni kažu da tu opremu nisu ni tražili i naglašavaju da nije stigla u martu prošle godine, iako tako stoji na otpremnici.

Među tom zapakovanom opremom nije bio svjetlosni mikroskop, vrijedan 14.500 KM. Sočo je pomislio da ga dobavljač nije ni dostavio. U firmi „Sedžan-ingenering“ kažu da su sve isporučili po protokolu.

„Meni je smiješno da jedna ustanova, klinički centar, da ne mogu naći gdje je mikroskop“, rekao je za CIN direktor ove firme Rijad Džanić. Nakon insistiranja novinara mikroskop je pronađen u skladištu, zapakovan u kartonskoj kutiji bez posebnih oznaka i prekriven prašinom.

Novi projekt, nova oprema

Tražeći ovu opremu, novinarka CIN-a je otkrila da se na Klinici za ginekologiju i akušerstvo nalazi još jedan komplet opreme sa sistemom za zamrzavanje spermatozoida. Doktor Godinjak kaže da je znao da na UKCS-u postoji „nekakav zamrzivač“. Unatoč tome, sredinom 2013. godine je, nabavljajući opremu za medicinski potpomognutu oplodnju, nabavio i sistem za zamrzavanje.

Oprema vrijedna skoro 235.000 KM plaćena je novcem iz IPA fonda, odnosno bespovratnih sredstava Evropske unije. Ni ova oprema se ne koristi jer se prvo čekalo na zapošljavanje, a sada na edukaciju embriologa. Trenutno je u toku instaliranje opreme i rješavanje tehničkih detalja.

Godinjak kaže da nije želio koristiti ranije nabavljenu opremu jer nije njegova. „A što ću ja to koristiti? (…)

Ermin Čehić

Ermin Čehić, načelnik Centra za humanu reprodukciju u Zenici, kaže da je u proteklih sedam godina imao oko 500 pacijenata koji su zbog karcinoma zamrznuli spermatozoide. (Foto: CIN)

Nisam ja to naručivao. (…) Ovo sam ja dobio, to je od IPA projekta kojeg sam ja zaradio. Niti je Klinički centar, niti je Ministarstvo, niti je država“, kaže on.

Centar za humanu reprodukciju

Centar za humanu reprodukciju u Zenici pri Kantonalnoj bolnici „Zenica“ je jedina javna ustanova u BiH koja pruža zamrzavanje spermatozoida. (Foto: CIN)

Doktorica Bilalović kaže da nije znala da je na Ginekologiji nabavljena druga oprema koja ima i sistem za zamrzavanje spermatozoida. „Van pameti je“, dodala je, da se kupovala nova oprema, a nije se iskoristila postojeća. „Mi nismo toliko bogati da bi se mogli razbacivati.“

Kaže da je bezuspješno tražila prostor za banku sperme i od tadašnje šefice Klinike za ginekologiju i akušerstvo Sebije Izetbegović. „A, znači, mogli su poslije toga nabaviti tu istu opremu“, dodaje Bilalović.

Doktorica Izetbegović, koja danas vodi Opću bolnicu „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, preko pres-službe je poručila da nije bila uključena u projekt osnivanja banke sperme. Nije dala odgovor na pitanje o smještanju opreme na njenu kliniku.

U firmi „Sedžan-ingenering“, koja je isporučila i drugu opremu, kažu da su dobili poziv sa UKCS-a: „Oni mene zovu i pitaju mene otkud nama dvije kriobanke“, kaže direktor Džanić.

Ne zna lijeva šta radi desna

Podaci entitetskih zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je u 2012. godini više od 5.000 muškaraca oboljelo od karcinoma, od čega 47 od karcinoma testisa. Većina ovih pacijenata prolazi kemoterapiju, a doktori im prije nje savjetuju da zamrznu spermatozoide ukoliko žele imati djecu.

„U principu, kemoterapija djeluje generalno na fertilitet, na mogućnost začinjanja“, kaže doktor Timur Cerić sa Klinike za onkologiju UKCS-a. Naglašava da je to naročito izraženo kod muškaraca sa karcinomom testisa te da terapije koje se njima daju direktno mogu izazvati sterilitet.

Cerić godišnje uputi između 15 i 20 pacijenata na zamrzavanje. Ranije ih je slao u Hrvatsku i Sloveniju, a u posljednje vrijeme u privatne klinike u Sarajevu.

Bahceci

U „Bahceci“ centru za ginekologiju, neplodnost i vantjelesnu oplodnji vrše usluge zamrzavanja spermatozoida u tečnom azotu na temperaturi od -196 stepeni Celzijusa. Ovako zamrznuta sperma može trajati duže od 10 godina. (Foto: CIN)

Jedna od njih, sarajevski „Bahceci“, Centar za ginekologiju, neplodnost i vantjelesnu oplodnju, je od 2012. godine imala 14 pacijenata oboljelih od karcinoma koji su zamrznuli spermatozoide. Sam proces, kako kažu, nije komplikovan.

„Ako imate opremu i iskusne laboratorijske tehničare i embriologe, lako je zamrznuti spermatozoide“, kaže doktor Ümit Göktolga, direktor „Bahceci“ centra.

sistem za zamrzavanje spermatozoida

Rukovodstvo odjela Klinike za ginekologiju i akušerstvo ne koristi opremu za medicinski potpomognutu oplodnju u kojoj je i sistem za zamrzavanje spermatozoida. Prvo se čekalo na zapošljavanje, a sada i na edukaciju embriologa. (Foto: CIN)

Zamrzavanje se vrši u tečnom azotu na temperaturi od -196 stepeni Celzijusa i ovako zamrznuta sperma može stajati duže od 10 godina.

Prednost postojanja klinike u BiH je i u tome što, ukoliko dođe do potrebe da se zamrznuta sperma upotrijebi za vantjelesnu oplodnju, pacijenti neće morati da je transportuju iz drugih država. Prema riječima uposlenika centra „Bahceci“ čiji je pacijent transportovao spermatozoide iz Hrvatske u BiH, ovaj proces je dosta komplikovan, skup i u potpunosti prepušten samom pacijentu.

Uslugu zamrzavanja sperme pruža i Centar za humanu reprodukciju pri Kantonalnoj bolnici „Zenica“. Međutim, najmanje četvero doktora UKCS-a sa kojima su razgovarali novinari CIN-a su kazali da tamo nisu slali pacijente bez jasnog odgovora zašto.

Doktor Ermin Čehić, načelnik ovog centra, kaže da je za sedam godina oko 500 pacijenata kod njih zamrznulo spermatozoide. Dodaje da mu nije poznato zašto pacijenti često ne znaju za njegov centar.

„Problem zdravstva kod nas je što ne zna lijeva šta radi desna. Žao mi je što se to ne zna, ali ja sam državna ustanova, ne mogu se reklamirati“, kaže Čehić.

Karcinom u 16. godini

Kada su mu u šesnaestoj godini operisali karcinom testisa, Faruku Ljuboviću su ljekari sa Sarajevskog kliničkog centra savjetovali da zamrzne spermatozoide. Spomenuli su mu kliniku u Zenici.

„Ja nisam htio da eksperimentišem, da svoje spermatozoide stavljam pod test neki na kliniku koja nije provjerena niti se proširilo uopšte u vijestima. Nisu mi bili pouzdani“, kaže Ljubović.

U oktobru 2012. godine, tri mjeseca nakon operacije, Ljubović je autobusom sa roditeljima otišao u Specijalnu ginekološku bolnicu „Beograd“. Sama procedura, kako je rekao novinarima CIN-a, nije trajala dugo. Nakon što je ispunio papirologiju, ušao je u prostoriju koja je podsjećala na bolesničku sobu, pohranio spermatozoide u plastičnu posudu i predao na šalter. Za manje od sat vremena nalaz je bio gotov i spermatozoidi su zamrznuti.

Amir Avdić

Amir Avdić (22) je zbog karcinoma testisa proveo više od šest mjeseci po bolnicama. Danas se osjeća dobro i Tuzlanski klinički centar posjećuje samo radi redovne kontrole. (Foto: CIN)

Budući da mu je prvi nalaz pokazivao slab kvalitet spermatozoida, Ljubović je ponovo išao u Beograd u oktobru 2014. godine i prošao istu proceduru. Oba puta je platio zamrzavanje i nalaz po 350 KM i od tada plaća oko 20 KM mjesečno za čuvanje spermatozoida.

„Prava članarina za djecu“, našalio se Ljubović koji je sretan što je danas zdrav i samo ide na redovne kontrole.

Za razliku od njega, student Amir Avdić iz Donje Orahovice kod Gračanice nije zamrznuo spermatozoide nakon operacije karcinoma testisa. U ljeto 2013, kada je imao 22 godine, Avdić je na Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli prošao kroz dva ciklusa kemoterapije. Ljekari su mu prije terapije preporučili da zamrzne spermatozoide.

„Spomenuli su mi ako želim da se raspitam, da ima u Ljubljani i u Zagrebu banka sperme, da se plaća i da osiguranje ništa ne snosi. (…) Tada su spominjali da treba uskoro u Sarajevu da se otvori. Međutim, ništa“, kazao je Avdić novinarima CIN-a.

Odustao je od zamrzavanja jer se karcinom nije proširio. Ipak, kaže da bi došao u Sarajevo da je u to vrijeme postojala mogućnost zamrzavanja. Centar u Zenici mu niko nije spomenuo.

Godišnje čuvanje spermatozoida u Zenici košta 150 KM, dok je za pet godina cijena 500 KM. U bh. privatnim klinikama, kojih je najmanje četiri, godišnja cijena je između 200 i 300 KM.

U vrijeme kada su planirali osnivanje banke sperme, doktori sa UKCS-a nisu razgovarali o načinima plaćanja te niko nije mogao odgovoriti koliko bi koštalo zamrzavanje i da li bi bilo pokriveno zdravstvenim osiguranjem.

Od 11 klinika koje su novinari kontaktirali, četiri iz Hrvatske te klinike iz Slovenije i Srbije su odgovorile da čuvanje zamrznutih spermatozoida godišnje košta između 100 i 300 KM. U to treba uračunati i troškove pregleda, analize te prijevoza i eventualnog smještaja pacijenata. „Ma hajde, ne žalim ja para, već je jadno što mi to nemamo. Kupe aparate samo da se pohvale, izađe u novinama, kupili su, pokreću nešto i ljudi zaborave na to. (…) Jadno je što nema uopšte kod nas da se neko brine o nama“, kaže Faruk Ljubović.

 

Više od milijardu KM za javne nabavke u prošloj godini
Javne ustanove su tokom prošle godine potpisale 11.864 ugovora o javnim nabavkama, vrijednim najmanje 1,1 milijardu KM. Informacije o svakoj nabavci se nalaze u...
Pojačane nabavke u izbornim godinama
Od ukupne količine nabavki provedenih u protekle četiri i po godine, skoro trećina novca je potrošena u elektroenergetskom sektoru. Najviše novca se troši u izbornim godinama.
Promocija načelnika preko leđa sirotinje
Prošle godine je iz budžeta javnih institucija isplaćeno oko 31.500 KM organizatoru manifestacija za izbor najboljih menadžera. Priznanja su dobili i rukovodioci ovih institucija.
Doktor za prevare
Ortopedske kuće su uz pomoć uglednog bihaćkog ljekara zloupotrebljavale fondove za izradu invalidskih pomagala u...
Slučaj Jusufranić: Praonica za bolji biznis
Nakon odlaska sa čela gradskog saobraćajnog preduzeća iz Sarajeva Ibrahim Jusufranić i njegova porodica su stekli milionsku imovinu.
Kukolj u federalnim rezervama
Dvije privatne firme su nezakonito potrošile pšenicu iz robnih rezervi, vrijednu 1,8 miliona KM. Šteta je mogla biti manja da je...
Banka sperme skuplja prašinu
Sarajevski klinički centar je kupio duplu opremu za zamrzavanje spermatozoida, ali nijednu ne koristi. Pacijente šalju na privatne klinike...
Šuplje cisterne robnih rezervi Federacije BiH
Javne zalihe goriva vrijedne oko 6,4 miliona maraka nestale su iz terminala firme „Zovko Oil“ iz Žepča kojoj su povjerene na čuvanje.
Političari zaradili na tenderima
CIN je kreirao bazu podataka o 39.178 ugovora o javnim nabavkama vrijednih najmanje 6,2 milijarde KM.
Kad ministar hoće mercedesa
Za bivšeg federalnog ministra trgovine Milorada Bahilja kupljen je službeni automobil od mostarske firme “Auto Lijanovići” koja je u vlasništvu nećaka njegovog stranačkog šefa.

/// KONTAKT ///