Miješanje politike u izbor sudija

23.06.2008
Print Friendly

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Na vrhu bh. pravosudnog sistema nalazi se devet sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH). To je uticajna i dobro plaćena pozicija na kojoj sudije mogu ostati do navršenih 70 godina, kada odlaze u penziju. Oni imaju pravo da preispituju i odbacuju presude svih drugih sudova u zemlji, a njihove odluke postaju presedan, odnosno model za postupanje u sličnim predmetima.

Međutim, u BiH je puno teže postati pravni savjetnik ili sudija na nekom od nižih sudova nego napredovati do pozicije sudije najvišeg suda u državi. Budući pravni savjetnici ili sudije nižih sudova moraju imati položen pravosudni ispit, objavljene stručne radove, te imati dugogodišnje radno iskustvo.

Međutim, kandidati za sudije Ustavnog suda BiH se ne susreću sa ovakvim preprekama.

Ustav BiH utemeljen na odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma kaže da sudije najviše pravosudne institucije u zemlji trebaju biti ‘istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda.’ I na tome se sve završava. Ne postoji drugi zakon, niti pravilnik kojim su definisani ostali kriteriji za izbor sudije Ustavnog suda BiH.

Predsjednica Ustavnog suda BiH koja uskoro odlazi u penziju Hatidža Hadžiosmanović-Mahić oštro se protivi izboru sudija čija je jedina kvalifikacija politička podrška. (Foto: CIN)

Pitanje ko treba biti imenovan na tu istaknutu poziciju postalo je ponovno aktualno budući da dosadašnja predsjednica Ustavnog suda BiH, sudija Hatidža Hadžiosmanović-Mahić u augustu odlazi u penziju.

Na konkurs za izbor sudije, radno mjesto koje je plaćeno 4.200 KM, prijavilo se 14 kandidata. Komisija za izbor i imenovanje Parlamenta Federacije BiH (FBiH) će na sjednici zakazanoj za 24. juni predložiti imena kandidata o čijem imenovanju će naknadno glasati zastupnici u Parlamentu FBiH.

Dvoje od pet finalista imaju izuzetne profesionalne kvalifikacije, dvojica imaju snažne političke veze, ali i manje dojmljivo radno iskustvo. Peti kandidat ima i stručnost i političku potporu.

Izabrati stručne umjesto podobnih

Jasni kriteriji za izbor sudije Ustavnog suda BiH nisu definisani niti Ustavom ili drugim zakonom, niti Pravilima Ustavnog Suda. To poslanicima entitetskih parlamenata daje slobodu da imenuju politički podobne, a ne profesionalno najkvalitetnije ljude na tu poziciju.

Četiri sudije imenuje Parlament FBiH, Skupština Republike Srpske (RS) dva, a Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu predlaže tri strana pravnika čije imenovanje mora odobriti Predsjedništvo BiH.

Mnogi sumnjaju u spremnost entitetskih poslanika da izaberu najstručnije ljude za Sud. Pravni eksperti kažu da su političari u najmanju ruku na iskušenju da izaberu ne najbolje kandidate, već one koji su lojalni prije svega njihovim partijskim ili ličnim interesima. A ovako uopšteni kriteriji daju im dosta manevarskog prostora i slobode za tumačenje.

Primjera radi, Ustav ne definiše pitanje etničke pripadnosti sudija, već propisuje da su četiri iz FBiH, a dva iz RS-a. U praksi se parlamenti uvijek opredjeljuju za striktnu formulu po kojoj lične kvalifikacije nisu na prvom mjestu, već nacionalni ključ. Tako sudije Ustavnog suda BiH u pravilu čine dva Srbina, dva Hrvata i dva Bošnjaka, te tri strana državljana.

U pismu koje se Miroslav Lajčak, visoki predstavnik u BiH početkom mjeseca uputio radnoj grupi koju je oformila Komisija za izbor i imenovanja naglašava se hitnost potrebe da Parlament precizno definiše kriterije za izbor sudija.

Imenovanje sudija bi trebalo biti zasnovano na objektivnim kriterijima kojima se naglašavaju zaslužnost, odgovarajuća stručna sprema, moralni integritet, sposobnost i efikasnost, navedeno je u pismu. ‘Nezavisnost Ustavnog suda iziskuje da osobe budu odabrane na osnovu svoje osposobljenosti i iskustva.’

Lajčak također ističe da bi se podrobnije definisanim kriterijima izbora sudija poboljšala transparentnost samog postupka imenovanja, te bi integritet Suda ostao neupitan.

Imenovanje Seade Palavrić za sudiju Ustavnog suda BiH 2005. godine izazvalo je strah da će time biti ugrožena politička nezavisnosti suda.

Prije imenovanja za sudiju Ustavnog suda BiH Seada Palavrić nije imala ni dana radnog iskustva u pravosudnim institucijama. (Foto: CIN)

Palavrić, u to vrijeme potpredsjednica Stranke demokratske akcije (SDA), prema mišljenju mnogih nije mogla da se mjeri sa ostalim kandidatima ni po stručnosti, ni po radnom iskustvu. Sudija Kantonalnog suda u Mostaru Nurko Pobrić kaže da su njeni protivkandidati bili istaknuti pravnici i univerzitetski profesori.

Međutim, upravo je ona dobila naklonost petočlane radne grupe koju je oformila Komisija za izbor i imenovanje kako bi pregledala biografije i intervjuisala kandidate.

Članovi te radne grupe su bili i dvoje sudija, Pobrić i Marija Čolić iz Kantonalnog suda u Odžaku, koji glasali su protiv prijedloga da Palavrić uđe u uži izbor kandidata. Oboje su se zalagali za izbor Kasima Trnke, koji je stekao značajno pravosudno iskustvu radeći kao sudija Ustavnog suda FBiH i predratni sudija Ustavnog suda BiH.

Nadglasala su ih tri ostala člana radne grupe – parlamentarci od kojih su dva bila iz reda SDA. Palavrićeva je tako uvrštena na listu kvalifikovanih kandidata. Kasnije joj je tajnim glasanjem u Parlamentu FBiH povjeren sudski mandat.

Iako je u Ustavni sud došao direktno sa visoke stranačke funkcije, Krstan Simić je i ranije uživao ugled iskusnog pravnika. (Foto: CIN)

Krstan Simić, tadašnji potpredsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) imenovan je za sudiju Ustavnog suda BiH 2007. godine. Skupština RS bira svoga predstavnika na isti način kao i Parlament FBiH.

No, uz političku podršku, Simić je imao i profesionalne kvalifikacije. Bio je poznat kao kompetentan pravnik koji je između ostalog zastupao i bivšu predsjednicu RS-a Biljanu Plavšić na suđenju u Den Hagu. Ona je bila jedna od najviših političkih ličnosti iz RS osuđenih za ratne zločine.

Sudija Mahić, koja se snažno protivi imenovanjima sudija po političkoj liniji, nema velikih primjedbi na izbor Simića kojeg opisuje kao profesionalca prijatnog za saradnju i osobu koja ‘juristički (pravno) posmatra stvari.’

Kako prepoznati pravog kandidata

Zvonko Mijan, vršilac dužnosti registrara Ustavnog suda BiH smatra da ključni problem pri izboru kvalitetnih sudija nije nedostatak ustavnih smjernica već nespremnost skupštinskih poslanika da procjene kvalitet kandidata iz pravnog ugla.

Poslanici koji odlučuju o imenovanjima sudija nisu pravnici, već ljekari, inženjeri i ljudi drugih struka koji, prema njegovom mišljenju, jednostavno ne mogu procijeniti ko je dovoljno kvalifikovan za obavljanje te dužnosti.

‘Da je mene neko postavio u komisiju da biram nekog ljekara ja bih se zahvalio i rekao ja to ne mogu i ne znam’, kaže Mijan.

Od 11 članova parlamentarne Komisije za izbor i imenovanja, koja bira i ustavnog sudiju, samo je jedan pravnik – Munib Jusufović. Njega je drugostepeni sud u Brčkom osudio 2004. godine zbog zloupotrebe položaja u periodu kada je bio predsjednik opštine Ravno u Distriktu Brčko.

Jusufović je izbjegao zatvor zahvaljujući amnestiji Predsjedništva BiH. Ovaj slučaj je ponukao tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Paddy Ashdowna da ukine Zakon o pomilovanjima.

Predsjednik Komisije za izbor i imenovanja Ismet Osmanović i član Muhamed Ibrahimović su magistrirali na fakultetu političkih nauka. Komisija broji i po jednog biologa, oftalmologa, inženjera, profesora komparativne književnosti, te pjevačicu koja studira menadžment na sarajevskom Ekonomskom fakultetu.

Kako pooštriti kriterije

Komisija za izbor i imenovanja Parlamenta FBiH je 2005. godine odlučila uskladiti kriterije za izbor novih sudija Ustavnog suda BiH sa onima koje je već usvojilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) koje imenuje sudije nižih sudova.

Osim profesionalnih kriterija, Komisija je javnim konkursom za izbor sudije Ustavnog suda BiH tražila da kandidat bude iz reda bošnjačkog naroda. Ustavni sud je ovakav tekst konkursa okarakterizirao diskriminatorskim i protivustavnim. Stav Suda je da bilo kakvo mijenjanje ili modifikovanje kriterija za izbor sudija zahtijeva promjenu Ustava.

Ustav je moguće promijeniti samo u slučaju da za promjenu glasa dvije trećine poslanika u oba doma Parlamenta BiH. Ovakav odnos snaga je teško postići s obzirom na političke podjele u zemlji i na nespremnost na promjene koje bi smanjile nadležnosti entiteta.

Viši pravni savjetnik u Ustavnom sudu BiH, koja je i sama jedan od pet finalista za mjesto sudije Suda, kaže da postoji način rješavanja problema definisanja kriterija. Sevima Sali-Terzić smatra da bi Sud, u dopuni svog internog akta – Pravila Ustavnog suda mogao jasnije precizirati ustavne kriterije ‘istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda.’

Ovim Pravilima su već definisane procedure i svakodnevne aktivnosti Suda. Jedno od postojećih pravila nalaže entitetskim parlamentima da traže mišljenje Ustavnog suda za svakog kandidata čije se imenovanje razmatra. Entitetski zakonodavci nisu obavezni da postupaju po mišljenju Suda, ali ono može uticati na ishod glasanja.

Sali-Terzić kaže da definisanje kriterija za izbor sudija u okviru Pravila Ustavnog suda izvodivo, budući da je Sud na isti način u prošlosti definisao obaveze i ulogu sudija, te im dao imunitet od krivičnog gonjenja.

Kvalitet izabranih sudija

Dok stručnjaci upozoravaju na opasnosti, malo je dokaza za tezu da je zbog uopštenih kriterija i politički motivisanog izbora sudija rad Ustavnog suda BiH bio narušen. Mnogi pravnici hvale rad i odluke ovog Suda.

‘Vidim da se solidna pravna stanovišta zauzimaju i vidim da rade stručni ljudi’, kaže advokat iz Bijeljine Slobodan Cvijetić. On priznaje da se ponekad osjeća superiorno u odnosu na pojedine sudije nižih sudova, jer vidi njihove greške. To mu se, kaže, ne dešava u slučajevima koje se vodi pred Ustavnim sudom BiH. ‘Tamo’, kaže Cvijetić, ‘rade ljudi koji znaju posao.’

Slično mišljenje ima i advokat iz Travnika Adil Lozo: ‘ Čak i kada Ustavni sud donosi odluke koje nisu u korist mene, tj. mog klijenta, ja i moje kolege čvrsto stojimo iza Ustavnog suda jer smatramo da stoji i razvija se na zdravim osnovama Evropskog prava i konvencija o ljudskim pravima.’

Objavljeno: 23.6.2008. godine

Print Friendly
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke