Lijekovi u USK-u: Zavodu milionski gubici – privatnicima milionski poslovi

15.07.2016
Print Friendly, PDF & Email

Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona je skoro deset godina preko dvije privatne firme nezakonito nabavljao lijekove, finansirane iz budžeta.

Farmacija 2011

Firme porodice Kovačević su zahvaljujući nezakonito ugovorenim poslovima za skoro deset godina imale promet od najmanje 80 miliona KM. (Ilustracija: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Zavod Unsko-sanskog kantona je lijekove sa esencijalne liste kupovao preko firme članova porodice Kovačević iz Bihaća. Posao su ugovorili sa bivšim direktorom Zavoda Suadom Hamzabegovićem 2006. godine.

Inspektori Finansijske policije Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) su utvrdili da je Hamzabegović pritom prekršio Zakon o javnim nabavkama BiH. On je prilagođavao tenderske uslove firmama Kovačevića i dodjeljivao im ugovore mimo zakonskih procedura, omogućivši im promet od najmanje 80 miliona KM.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva kako su firme Kovačevića nakon dolaska Hamzabegovića na mjesto direktora Zavoda postali dobavljači većeg dijela lijekova sa esencijalne liste.

Firma Amira Kovačevića „Una-Farmacija” je i prije 2004. godine poslovala sa Zavodom, ali je imala ugovor za nabavku samo 32 lijeka sa esencijalne liste.

No, 2006. godine Hamzabegović ovoj firmi bez tendera dodjeljuje posao i širi listu lijekova čime „Una-Farmacija” postaje dobavljač 117 od ukupno 156 lijekova sa esencijalne liste. Isto je učinio i dvije godine kasnije kada Kovačevićeva firma bez tendera dobija pravo na nabavku još šest lijekova. Svoju sigurnu poziciju „Una-Farmacija” je zadržala i 2009. godine. Tada Hamzabegović prvi put raspisuje tender na kojem ova firma pobjeđuje i zadržava isti posao i naredne tri godine.

Farmacija 2011 (Ilustracija: CIN)

„Nakon tendera 2009. mi više nismo htjeli učestvovati na njihovim tenderima jer je to postalo stvarno smiješno”, kaže za CIN Edis Šaćirović, izvršni menadžer firme „Zefarm” iz Zenice.

Iako se ova firma zbog tenderskih uslova tada žalila Uredu za razmatranje žalbi BiH, kasnije je povukla žalbu.

„U ovakvom poslu ne želite se igrati sa tim ljudima, jer nećete dobro završiti. Znači, kad vidite ovako postavljene uslove, onda vam je jasno da je to nečija poruka da za drugog nema mjesta i onda najbolje je ne trošiti se na to”, kaže Šaćirović.

U januaru 2012. godine Vlada Unsko-sanskog kantona proširuje esencijalnu listu na 283 lijeka. Hamzabegović nakon toga krši zakonske procedure i dodjeljuje novoj Kovačevićevoj firmi „Farmacija 2011“ trogodišnji ugovor za nabavku 253 lijeka sa liste. Time je „Farmacija 2011“ pokrila 89 posto liste.

Prema dokumentaciji do koje su došli novinari CIN-a, Kovačevićeva „Una-Farmacija“ je od 2006. do 2011. godine imala godišnji promet od prosječno 7,8 miliona KM. Od 2012. godine, kada posao preuzima „Farmacija 2011“, prosječan godišnji promet iznosi oko 11,1 milion KM.

Direktorski dogovor umjesto zakona

Kada je Hamzabegović u augustu 2004. godine došao na mjesto direktora, Zavod je imao sklopljene ugovore o nabavci lijekova sa esencijalne liste sa pet firmi: sarajevskim „Bosnalijekom“ i „Medimpexom“, „MGM-Farmom“ iz Kaknja, zeničkim „Zefarmom“ i bihaćkom „Una-Farmacijom“.

Ove firme su prošle na tenderu 2003. godine, ali je većinski posao dobio „Bosnalijek” kao domaći proizvođač, sa ukupno 66 lijekova. Ostale četiri firme su zastupale strane proizvođače, dobivši ugovore za one lijekove koje „Bosnalijek” nije imao u ponudi. „Una-Farmacija” je tada sklopila ugovor sa Zavodom za nabavku ukupno 31 lijeka sa liste.

Hamzabegović je kao direktor bio obavezan raspisati tender za javnu nabavku lijekova, ali je umjesto toga 2005. godine aneksima produžio ugovore svim dobavljačima.

A onda, 2006. godine, potpisao je sporazum sa direktorom „Bosnalijeka” Edinom Arslanagićem i suvlasnikom „Una-Farmacije” Amirom Kovačevićem. Dogovorili su da će „Una-Farmacija“ od „Bosnalijeka“ preuzeti distribuciju lijekova sa liste, čime je „Una-Farmacija“ postala većinski dobavljač. Finansijska policija je utvrdila da direktor Zavoda o ovom nije informisao Upravni odbor.

Istovremeno, Zavod je „Una-Farmaciji“ prepustio popust od „Bosnalijeka“ koji je do tada u vidu lijekova isporučivan zdravstvenim ustanovama Unsko-sanskog kantona. To je bio tzv. naturalni rabat – određena količina lijekova sa esencijalne liste koje je „Bosnalijek“ u skladu sa ugovorom iz 2003. godine besplatno isporučivao Zavodu, a on dalje zdravstvenim ustanovama.

Tokom tri godine prije potpisivanja sporazuma sa „Una-Farmacijom“, domovima zdravlja i Kantonalnoj bolnici „Irfan Ljubijankić“ u Bihaću su dati lijekovi u vrijednosti 1,2 miliona KM.

Novim ugovorom je naturalni rabat pretvoren u finansijski. Na ovaj način, utvrdila je Finansijska policija, Zavodu i zdravstvenim ustanovama u USK-u je za dvije godine nanesena šteta veća od pola miliona KM.

Zbog ovakvog poslovanja Finansijska policija FBiH je u januaru 2009. godine otvorila istragu protiv Hamzabegovića i još tri osobe.

Farmacija 2011

“Farmacija 2011” je registrovana krajem 2011. godine, a mjesec kasnije je od Zavoda dobila posao vrijedan skoro 11 miliona maraka. (Foto: CIN)

U izvještaju o počinjenom krivičnom djelu inspektori navode da je samo zbog nepostojanja konkurencije, koja bi na tenderu ponudila niže cijene lijekova, Zavodu u periodu od 2005. do aprila 2007. godine nanesena šteta veća od 1,1 milion KM.

Direktor „MGM-Farm” Mensur Mušija smatra da rukovodstvo Zavoda misli da se pitanje o cijelom slučaju neće pokrenuti.

„Oni se uzdaju u to da će to zastariti, znate ono, neće to niko čačkati. Uzdaju se u to da mi, ostali učesnici na tenderima, nemamo vremena da se time bavimo”, kaže Mušija za CIN.

Kovačević nije htio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Hamzabegović je novinarima rekao da se ne može sjetiti detalja u vezi sa nabavkom lijekova sa esencijalne liste, ali da je sve rađeno prema zakonskim procedurama.

Nakon što je potpisan sporazum između Zavoda, „Una-Farmacije“ i „Bosnalijeka“, apoteke su lijekove sa esencijalne liste nabavljale preko Kovačevićeve firme.

Jedinu korist od ovog sporazuma apoteke su imale u prvoj godini, kada im je „Una-Farmacija“ davala popust od pet posto od prodanog asortimana „Bosnalijeka“. Apoteke su tako tokom 2006. pa do aprila 2007. godine zaradile nešto manje od 200 hiljada KM.

Već sljedeće godine morale su potpisati nove ugovore sa Zavodom u kojim se nije pominjao popust. Od tada apoteke nisu dobijale popust.

Nezakonita nabavka lijekova

Početkom 2005. godine Hamzabegović je formirao Komisiju za lijekove čiji je zadatak trebao biti usvajanje Federalne esencijalne liste lijekova koja je obavezujuća za sve kantonalne zavode.

Komisija je usaglasila prijedlog liste u novembru 2005. godine i Hamzabegović ga je poslao ministru zdravstva. Objasnio je da su kriteriji Federalne liste zadovoljeni i da su utvrđeni lijekovi koji su najneophodniji i najtraženiji u USK-u.

Hamzabegovićeva komisija je u taj prijedlog uvrstila i 18 lijekova koji se ne nalaze na Federalnoj esencijalnoj listi. Osam lijekova je nabavljala „Una-Farmacija“.

Vlada USK-a nije prihvatila predloženu listu, ali ju je Hamzabegović ipak koristio za nabavku lijekova do kraja 2007. godine. Inspektori Finansijske policije su istraživali štetu koja je nastala usljed ovoga i utvrdili da ona iznosi više od 2,5 miliona KM.

Suad Hamzabegović

Direktor ZZO USK Suad Hamzabegović je firmama porodice Kovačević dvaput nezakonito dodijelio posao za nabavku većine lijekova sa esencijalne liste. (Foto: Pravni fakultet u Bihaću)

Nova firma-stara praksa

Veledrogerija „Una-Farmacija“ je 2013. godine podijeljena na dvije firme – „Verdi“ i „Džan“. Osnivač firme „Džan“ je Amir Kovačević. Dvije godine prije osnovana je firma “Farmacija 2011”. Kao osnivač je upisan Ibrahim Kovačević, Amirov otac.

Zavod je početkom 2012. pokrenuo pregovarački postupak za nabavku lijekova sa esencijalne liste i dao rok od tri dana za dostavljanje ponude. Posao su dobili: „Farmacija 2011“, „Medimpex“ i „Farmis“.

Na ovaj postupak se žalila firma „Interpromet“ iz Novog Grada pa je Ured za razmatranje žalbi BiH utvrdio da je Zavod nezakonito proveo nabavku.

Hamzabegović je Uredu obrazložio da je pregovarački postupak proveo zbog hitnosti nabavke lijekova, ali je Ured smatrao da to nije bio razlog za žurbu. Početkom 2014. godine je u svom rješenju napisao da Zavod mora „Interprometu“ uplatiti oko 1,2 miliona KM zbog štete izazvane nezakonitom nabavkom. Zavod se žalio na ovu odluku Sudu BiH, koji je predmet vratio na ponovni postupak.

Direktor ove firme Dragan Pilipović je za CIN kazao da je ubijeđen kako je Zavod namjerno ignorisao pravila: „Apsolutno su svjesno prekršili Zakon kako bi nekome namjestili posao“, kaže Pilipović.

Nakon ovog nezakonitog pregovaračkog postupka „Farmacija 2011“ je sa Zavodom sklopila ugovor o nabavci 253 lijeka sa esencijalne liste.

Nakon Hamzabegovića za direktora Zavoda u septembru 2012. godine postavljen je Jasmin Husetić. On nije ispravio nezakonitu praksu svog prethodnika.

„Napominjem da sam naslijedio ugovore koji su potpisani na trogodišnji period”, napisao je Husetić novinarima CIN-a.

U njegovom mandatu je 14 apoteka pokrenulo tužbu pred Konkurencijskim vijećem BiH. Žalili su se zbog nametanja obaveze da se lijekovi nabavljaju samo od Kovačevićeve firme. Proces je u toku, a advokat Suljo Delić kaže da će novčana odšteta biti predmet posebnog tužbenog zahtjeva.

U Zavodu se stvari počinju mijenjati nakon dolaska v. d. direktorice Aide Dervišević. Ona je 2015. godine raspisala javni poziv za snabdijevanje lijekovima.

„Uradila sam kao i svi ostali zavodi u Federaciji. (…) da se raspiše javni poziv i da se ugovori sklapaju direktno sa apotekama kako bi svi lijekovi bili dostupni svim osiguranicima”, kaže Dervišević za CIN.

Interpromet

Novogradski “Interpromet” tužio je ZZO USK za kršenje zakonskih procedura na tenderu iz 2012. godine. (Foto: CIN)

Time je prekinut skoro desetogodišnji povlašteni tretman Kovačevićevih firmi prilikom nabavke lijekova sa esencijalne liste. Apoteke su opet mogle same birati svoje snabdjevače. Dervišević kaže da se nije slagala sa prijašnjim načinom ugovaranja poslova koje je zatekla u Zavodu.

”Smatram da je tu bilo sumnje na koruptivne radnje”, kaže Dervišević.

Obustavljena istraga

U januaru 2010. godine Finansijska policija FBiH je nakon istrage podnijela Kantonalnom tužilaštvu u Bihaću izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Hamzabegovića i još tri osobe zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi. No, u novembru naredne godine Kantonalno tužilaštvo u Bihaću je donijelo odluku o neprovođenju istrage.

Tužilaštvo USK-a je angažovalo vještaka finansijske struke koji je imao zadatak da provjeri navode prijave Finansijske policije. Prema njegovom mišljenju, Zavod je poštovao propise o javnom nadmetanju, a u predmetu nije nastupila finansijska šteta. Tužilac Husein Huzejrović je nakon toga obustavio istragu.

Finansijska policija je uložila pritužbu na ovu odluku, navodeći da je tužilac Huzejrović svoju odluku donio isključivo na osnovu nalaza vještaka koji ne može tumačiti pravne propise jer kao vještak ekonomske struke nije nadležan za to. Tužilac Huzejrović je odbio pritužbu, zaključivši da je žalba Finansijske policije neosnovana.

Objavljeno 15. 7. 2016.

Reakcija prof.dr. Suada Hamzabegovića od 5. februara 2019. godine i obavijest Kantonalnog tužilaštva USK Bihać

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke