Kupovinom glasova do Lijanovićevog boljitka

12.03.2014

Jerko Ivanković Lijanović je za poticaj poljoprivrede odobrio isplatu oko tri miliona maraka iz federalnog budžeta. Većinu novca su dobili glasači koji su na izborima 2010. godine pomogli njegovoj stranci da uđe u vlast.

Jerko Ivanković Lijanović

Ministar Jerko Ivanković Lijanović kaže da godišnje potpiše 40.000 do 50.000 zahtjeva na osnovu kojih birači dobijaju direktnu pomoć. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Stajka Aukst iz Zavidovića je prije četiri godine na općim izborima glasala za Jerka Ivankovića Lijanovića i druge članove Narodne stranke Radom za boljitak (NSRZB). Učinila je to zbog obećanja da će za svoj glas dobiti novac, ne razmišljajući kakvu će korist od njenog glasa imati oni koje je birala.

Rezultati izbora pomogli su Lijanoviću da dobije poziciju ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i zamjenika premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). To mu je omogućilo da raspolaže prosječnim godišnjim budžetom od 70 miliona maraka i sudjeluje u donošenju zakona i pravila koji utječu na živote građana.

Federalna uprava policije (FUP) sumnja da je Lijanović dio glasova dobio zbog obećanja o novčanoj nadoknadi, a da je obećanje ispunio novcem iz federalnog budžeta. Lijanović je po dolasku na vlast promijenio Program za podršku poljoprivredi i tako omogućio isplatu jednokratnih poticaja, bez posebne kontrole. Time je skoro tri miliona maraka dodijeljeno ljudima koji su trebali glasati ili prikupljati glasove za Lijanovićevu stranku.

Protiv ministra Lijanovića i njegovih 56 saradnika policija je podnijela krivičnu prijavu. Osumnjičeni su za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja. Kao dokaz imaju svjedočenja najmanje 400 osoba iz FBiH i materijalne dokaze, kao što su rješenja o isplatama, kontrole, upute o glasanju i slično. Prijava je proslijeđena Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo.

UgovoriIlustracija: CIN

Prema navodima iz policijskog izvještaja, Lijanović je pred Opće izbore 2010. organizirao stranačke kolege i aktiviste, davši im instrukcije za skupljanje glasova. Kao protuuslugu im je obećao radna mjesta u institucijama i novčane naknade po 20 KM za svakog birača kojeg nagovore na glasanje.

Aktivisti su lobirali građane slabog imovnog stanja. Obećavali su im po 100 KM za glas koji će dati kandidatima NSRZB-a, a nekima i dodatnih 20 KM za svaku osobu koju nagovore na glasanje. Penzionerka Stajka Aukst iz Zavidovića je pristala na to, ne razmišljajući o posljedicama. „Ja sam tad razmišljala kako nama svima da bude bolje“, kaže ona u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Kaže da je glasala za članove NSRZB-a i Jerka Lijanovića  te da je pridobila oko 45 glasača za ovu stranku.

NSRZB je na Općim izborima 2010. bila šesta stranka po uspješnosti u FBiH i osvojila pet mandata u Federalnom parlamentu. Dopredsjednik Stranke Jerko Ivanković Lijanović je dobio 45.397 glasova za poziciju člana Predsjedništva BiH. Taj mandat nije osvojio, ali je nakon izbora ušao u Federalnu vladu na poziciju dopremijera i ministra.

U razgovoru za CIN premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je rekao da je prilikom formiranja Federalne vlade Lijanović tražio da bude ministar finansija. „Ali, pošto smo mi odbili, onda se zadovoljio Ministarstvom poljoprivrede“, kaže Nikšić.

Isplata novca

U vrijeme kada je Lijanović postao ministar, birači NSRZB-a još nisu bili dobili obećani novac. Policijskom istragom je utvrđeno da je Lijanović izmijenio Program poticaja za poljoprivredu i tako stvorio uvjete da može bez posebne kontrole isplatiti novac glasačima. Vlada FBiH je usvojila izmjenu Programa, napomenuvši da je riječ o odluci ministra. Time je omogućeno da se isplaćuju jednokratni poticaji od 800 KM.

U međuvremenu, aktivisti Stranke su na terenu upućivali glasače da pošalju zahtjeve za jednokratne poticaje u Ministarstvo ili su ih sami ispunjavali u njihovo ime.  Aukst kaže da nije popunila zahtjev za poticaj, već misli da je to u njezino ime uradio neko iz Stranke. „Ja sam samo potpisala“, kaže ona.

Uz zahtjev za poticaj upućen Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), ispunjen u njeno ime, priložena je i fotografija voćnjaka. Ona kaže da nema voćnjak i da živi u stambenoj zgradi.

Ipak, dobila je 800 KM kao jednokratni poticaj za poljoprivredu. „Ja sam dobila spisak ljudi kojima ću podijeliti pare i onda, što je ostalo, sam uzela sebi. Spisak sam dobila u Stranci“, objašnjava Aukst šta se dešavalo nakon što je na njezin račun stigao novac. Zadržala je 90 KM za svoj glas te po 18 KM za svakog birača kojeg je izlobirala.

„Bili su obećavali po 20 KM pa su onda skinuli na 18. Glasačima su bili obećali po 100 pa su skinuli na 90. Šta je to bilo, ja nemam pojma“, govori ona.

PecirepiDavor Danijela i Pecirep kažu da im je Ministarstvo uplatilo po 800 KM, a tek poslije odobrilo poljoprivredni poticaj u tom iznosu. (Foto: CIN)

Zahtjeve koji su stigli u Ministarstvo i na osnovu kojih su isplaćivani jednokratni poticaji je razmatrala Komisija za ostale vrste podrški. U tu komisiju ministar Lijanović je imenovao svoje savjetnike i stranačke kolege: Suada Čamdžića, Anu Bašić i Hanefiju Topuza koji su, također, obuhvaćeni krivičnom prijavom. Prema navodima iz prijave, Čamdžić, Bašić i Topuz su razmatrali zahtjeve za jednokratne poticaje i ocijenili ih potpunim, iako mnogi od njih nisu zadovoljavali uvjete. Neke od zahtjeva čak nisu ni potpisale osobe u čije su ime napisani.

Federalni revizori su u reviziji Ministarstva za 2011. godinu upozorili da isplata jednokratnih novčanih poticaja nije predviđena Zakonom o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvitku.

Ministar Lijanović je potpisao ukupno 3.749 rješenja za isplatu jednokratnih poticaja. Istraga je pokazala da građani nisu zadržavali sav isplaćeni novac. Većina ih je zadržala po 100 KM, koliko im je i obećano za glasanje. Ostatak su vraćali aktivistima preko kojih su poticaje i dobivali ili su dijelili susjedima i rodbini koji su, također, glasali za NSRZB. Policija je pronašla da je dio novca isplaćivan kao naknada za posmatranje na izborima te za zaostale plaće u firmi „Farmko“ koja je u vlasništvu kompanije „Lijanović“.

Upute za glasanje

Među onima koji su dobili novac su i supružnici Danijela i Davor Pecirep iz Kiseljaka. Na njihove  račune uplaćeno je ukupno 1.600 maraka. Oni su nezaposleni i imaju troje djece. Za CIN su ispričali kako ih je komšija i poznanik Nenad Rajić, općinski povjerenik NSRZB-a u Kiseljaku, pitao da li žele zaraditi po stotinu maraka i rekao im da zauzvrat moraju glasati za njegovu stranku.

„Donio je papire, glasačke listove. I to je po brojevima bilo – koji broj treba da se glasa, šta trebamo zaokružiti“, opisuje Danijela upute koje je dobila od Rajića prije izbora. Ipak, supružnici Pecirep ne žele reći da li su glasali za NSRZB.

CIN posjeduje spiskove birača iz Kiseljaka iz kojih se vide upute kako je svaki birač trebao glasati. Na primjer, Davor je upućen da na državnom nivou glasa za kandidate NSRZB-a: Vida Jukića, Sanju Terzić, Ferida Ajanovića, Sunitu Muslić i Tonija Oroza; na federalnom nivou za: Junuza Brkića, Zdenku Visković, Danijelu Misilo i Tanju Kujundžić; a na kantonalnom nivou za kandidate: Karolinu Pavlović, Daneta Šapina, Blaženku Lukić, Andreu Terzić i Mirelu Garić. Kandidati su bili označeni brojevima.

Rješenje Pecirepi Rješenje o poticaju za Davora Pecirepa

Danijela kaže kako je nakon izbora srela Rajića i upitala ga gdje su pare. Nekoliko dana poslije toga Rajić ih je pozvao i pitao da li imaju otvorene račune u banci i da li bi mu dali brojeve „da mu legnu neke pare i da on može podijeliti po tih stotinu maraka“. Pecirepi su Rajiću dali osobne karte i brojeve bankovnih računa. „Nije malo prošlo, on zove, kaže: ‘Legle su pare, otiđi i digni’“, prisjeća se Davor. I on i njegova supruga su sa računa podigli po 800 maraka. Kažu da su Rajiću dali po 700, a sebi ostavili po stotinu maraka.

Danijela je ispričala da je nekoliko dana nakon isplate Rajić ponovo zvao i obavijestio je da će doći ljudi iz Ministarstva u kontrolu. Kaže da je bila iznenađena i da nije znala o čemu se radi. Kada je komisija došla, pitali su je „da li sije“, na što je ona potvrdno odgovorila. Nekoliko dana kasnije su na njihovu kućnu adresu stigla dva rješenja FMPVŠ-a o dodjeli jednokratnih poticaja.

„Meni ništa nije jasno, nisam tražio poticaj“, kaže Davor, dodajući da nije ni popunio zahtjev. On vjeruje da je to uradio „onaj koji je kopirao njegovu osobnu“. „Ja sam u kritičnoj situaciji. Moram dokazati da novac nisam uzeo, a kako ću to dokazati? Rukovodstvo te stranke, oni su to vješto i planirano uradili. Imaju pokriće s papirom koji su meni dali“, govori Davor Pecirep. Supružnici su policiji u Kiseljaku ispričali kako su dobili novac. Tada su saznali kako je uz zahtjev, upućen u njihovo ime, priložena i fotografija zasađenog paradajza. „To uopće nije moje“, kaže Danijela.

U razgovoru za CIN Rajić kaže da je njegova jedina povezanost sa poticajima u tome što je ljudima pomagao da dođu do informacija.„Pitaju: ‘Tvoj je ministar, možeš li šta pomoć?’ Pošto sam ja preuzeo dužnost reorganizacije u Kiseljaku, a evo imamo i našeg ministra gore, onda ja pokušam da saznam neke informacije“, kaže Rajić. Njegovo se ime nalazi na spisku korisnika, iako on za CIN kaže da nije dobio poticaj.

Na tom spisku je i Zlatko Cvjetković iz Kiseljaka. On je za CIN ispričao da je za Rajića obavio vodoinstalaterske radove. Umjesto da mu plati za urađeni posao, Rajić je od Cvjetkovića i njegove supruge tražio brojeve bankovnih računa na koje je uplaćeno ukupno 1.600 KM. „Ne znam kako je to išlo – preko Nenada Rajića. Nisam ni tražio poticaj, ni ništa. Ne znam ko je to potpisao, ali sam rekao da to nije moj rukopis“, kaže Cvjetković. On je zadržao iznos ugovorenih usluga, a ostalo je vratio Rajiću i to je ispričao i policiji. Policija sumnjiči Rajića da je po uputama ministra Lijanovića obećavao po 100 KM za glas dat NSRZB-u.

Od birača sa područja Kiseljaka, na kojem je Rajić djelovao, kandidati NSRZB-a za Predsjedništvo BiH, Državni parlament, Federalni parlament i Skupštinu Srednjobosanskog kantona na Općim izborima 2010. osvojili su ukupno 3.486 glasova.

 Zapisnik Pecirep Zapisnik tima za kontrolu podjele poticaja

U parlament umjesto u zatvor

U izvještaju policije je navedeno da su nakon isplaćenih poticaja kontrolni timovi iz Ministarstva izlazili na teren i lažno konstatovali da je sve uredu. Sanja Terzić, povjerenica NSRZB-a u Novom Travniku, bila je članica nekih od tih timova. Terzić se kandidovala i na posljednjim općim i lokalnim izborima, ali nije osvojila dovoljan broj glasova.

U augustu 2011. godine Terzić je dobila posao u FMPVŠ-u kao šefica Jedinice za upravljanje projektom „Snabdijevanje vodom i sanitacija u FBiH“. Za ovo radno mjesto nije bio raspisan konkurs, ali Terzić kaže: „Kad se hoće, sve se sazna“.

Korisnici poticaja iz Novog Travnika su policiji ispričali da je novac dijeljen prema uputama Sanje Terzić. Ona to negira. „Sve je politika. Ova stranka nije baš omiljena među nacionalnim“, kaže za CIN. Ona se u NSRZB učlanila 2009. godine i kaže da će uvijek lobirati za tu stranku. „Mene niko nije pitao imaju li moja djeca šta jesti, a Jerko je pitao. Ja njemu to nikad ne mogu zaboraviti.“

Jerko Lijanović u razgovoru za CIN negira da je plaćao birače Narodne stranke Radom za boljitak. On kaže kako je u vrijeme kada je bio zastupnik u Parlamentu BiH predlagao da svaki građanin koji izađe na izbore bude nagrađen sa 100 maraka iz državnog budžeta. S tim je prijedlogom, dodaje, dva puta išao u parlamentarnu proceduru. Lijanović kaže da su zbog tog njegovog prijedloga neki birači očekivali novac: „Ja sam imao susreta sa ljudima koji su me pitali šta će biti s onih naših 100 maraka“.

Na adresu federalnog premijera stizale su prijave o neregularnostima prilikom isplate poljoprivrednih poticaja. „Formirali smo na Vladi radnu grupu koja je izvršila provjere i dostavila niz dokumenata i izvještaja prema policiji i tužilaštvu“, kaže premijer Nikšić za CIN.

Izborni zakon BiH propisao je novčanu kaznu od 1.000 do 10.000 KM za osobe i stranke koje biračima obećavaju novčane nagrade za njihov glas. Maksida Pirić, glasnogovornica Centralne izborne komisije (CIK), institucije koja nadzire provedbu ovog zakona, objašnjava da bi takve prijave morale sadržavati i dokaze. „Onaj ko ima eventualna saznanja i eventualne dokaze, može ih dostaviti nadležnom tužilaštvu“, kaže Pirić.

Predsjednik nevladine organizacije „Forum građana“ iz Tuzle Vehid Šehić u razgovoru za CIN kaže da mu je poznato da je u BiH bilo kupovine glasova. „Kod nas su izbori poseban način borbe za vlast, jer se vlast smatra kao određena vrsta plijena“, kaže Šehić.

Prema Krivičnom zakonu BiH, onaj ko prijetnjom, prinudom, podmićivanjem ili koristeći njegovo teško ekonomsko stanje utječe na birača da glasa za određenu stranku ili kandidate, može biti kažnjen novčano ili zatvorom u trajanju do tri godine. Kazna može biti i veća – od šest mjeseci do pet godina zatvora za osobu kojoj je povjerena dužnost u vezi sa izborima.

GrafikaPovjerenica NSRZB u Novom Travniku Sanja Terzić je bez konkursa dobila posao u Federalnom ministarstvu. (Foto: Facebook)

Zbog nezakonitog lobiranja glasača za NSRZB pred izbore 2010. godine, pred državnim sudom je osuđen Hasan Samardžić iz Cazina. Sud mu je krajem maja 2013.godine izrekao novčanu kaznu od 4.000 KM i zatvorsku kaznu u trajanju od šest mjeseci zbog „povrede slobode birača“.

Samardžić u zatvor nije otišao. Tu je kaznu zamijenio novčanom, iznosom od 18.000 maraka. Danas je zastupnik NSRZB-a u Parlamentu FBiH. Samardžić je u razgovoru za CIN ispričao da mu je 2010. godine kao privredniku Predsjedništvo NSRZB-a ponudilo kompenzacijski mandat, što je on i prihvatio. „Član Stranke sam postao nakon izbora 2010. Na tim izborima mene nije bilo ni u štabu niti sam imao bilo kakve izjave, plakate (…)“, kaže Samardžić. Prema njegovim riječima, krivim je proglašen na osnovu iskaza Nisveta Duratovića koji je svjedočio da su zajedno prikupljali glasove. Duratović je priznao krivicu za podmićivanje i utjecaj na birače i uvjetno je osuđen.

Samardžić kaže da se nakon svega nada još jednom kompenzacijskom mandatu. „Ja se nadam baš sad da me NSRZB neće zaboraviti.“

Sudjelovanje u izbornim neregularnostima nije naštetilo ni drugim aktivistima ove stranke. Od 57 osoba osumnjičenih u izvještaju, najmanje njih 20 su bili kandidati NSRZB-a na posljednjim izborima održanim 2012. godine, a neki od njih su i ušli u vlast.

Objavljeno 12. 3. 2014.

Print Friendly
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

KOMENTARI


Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke