Search
Close this search box.

Imaš posao, vrati novac

Danas je u Sudu BiH počelo saslušanje svjedoka Tužilaštva BiH u predmetu koji se vodi protiv bivšeg ministra sigurnosti Dragana Mektića, dvojice uposlenika Ministarstva i vlasnika privatne firme. Optuženi su za zloupotrebu novca iz projekta koji je finansirala Evropska unija.

Pomoćnik državnog ministra sigurnosti Samir Agić pomogao je Teisi Fočić da dobije privremeni angažman u ovoj instituciji. Nakon toga joj je postavio dva zahtjeva − da mu vrati dio novca od angažmana i da spava s njim, a on će se potruditi da ona dobije stalni posao.

Ovo je navedeno u optužnici koju je krajem prošle godine podiglo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) zbog sumnje na zloupotrebu sredstava iz projekta na kojem je i Fočić radila.

Radi se o projektu „Prekogranična saradnja u oblasti vatrogastva između BiH i Crne Gore“ koji je provodilo Državno ministarstvo sigurnosti sa partnerskom organizacijom − Institutom za zaštitu od požara i eksplozija iz Sarajeva (INZA). Na realizaciju projekta je potrošeno oko 340.000 KM, uglavnom novca Evropske unije.

Tužilaštvo tvrdi da su u tom projektu pojedini vanjski saradnici vraćali novac koji su dobili za angažman i da su za nabavku robe i usluge angažovani prijatelji i njihove firme.

Uz Agića je optužen i bivši ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, šef njegovog kabineta Igor Golijanin te vlasnik INZA-e Edin Garaplija.

Samir Agić
Pomoćnik državnog ministra sigurnosti Samir Agić je bio pod suspenzijom zbog optužnice da je zloupotrijebio položaj. Vraćen je na posao uz obrazloženje da je potreban na radnom mjestu zbog pandemije korona virusa (Foto: CIN)

Ranije su se izjasnili da nisu krivi. Suđenje im je počelo početkom ovog mjeseca na Sudu BiH kada je pročitana optužnica. Danas je svjedočio prvi od 31 najavljenog svjedoka Tužilaštva. Svjedočila je Lejla Hodžić, šefica Odsjeka za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom u Ministarstvu sigurnosti BiH, koja je govorila o procedurama javnih nabavki.

„Mala se ne buni“

Za angažman vanjskih saradnika uglavnom je bio zadužen pomoćnik državnog ministra Samir Agić koji je bio koordinator ovog projekta, a pomagao mu je i vlasnik INZA-e Edin Garaplija. U optužnici je navedeno da su njih dvojica od saradnika tražili da vrate dio novca koji su dobili radeći na projektu i na taj način su uzeli oko 39.000 KM.

Jedna od njih je Teisa Fočić, angažovana kao pomoćnica projekt-menadžera. Ona je cjelogodišnji ugovor o radu potpisala sredinom 2016, uz mjesečnu naknadu od 1.125 KM. Istražiteljima je rekla da je posao dobila nakon razgovora sa Agićem.

Rekla je i da joj je Agić objasnio da će dobiti oko 4.000 KM kao retroaktivnu naknadu za mjesece koje nije ni radila i od nje je zatražio da mu donese taj novac.

Ona je na to pristala: „Onda je on preda mnom nazvao Edina Garapliju i rekao mu evo mala se ne buni, dići će novac i dat će. Onda sam čula kada je Garaplija sa druge strane njemu odgovorio super, super. Onda mi je on pružio ruku i rekao: ‘Baci pet!’“

Fočić tvrdi da je Agiću dala novac isti dan kada joj je uplaćen.

Međutim, on kaže da je to Fočić izmislila kako bi ga kompromitovala. „Treba uništiti ono što je Samir Agić stvorio u prethodnom periodu“, rekao je u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Fočić je istražiteljima povjerila i neugodnost koju je imala na službenom putovanju na koje je sredinom 2016. godine zbog ovog projekta išla sa Agićem u Crnu Goru.

Prema njenim riječima, odsjeli su u hotelu u Nikšiću. Agić ju je uvečer pozvao u sobu, uz izgovor da mu treba zbog posla. Dočekao ju je u bade mantilu ispod kojeg je bio nag, ponudivši joj seks i rekavši da će „gledati svim silama da ona ostane u Ministarstvu da radi“.

Ona ga je odbila, izašla iz sobe i noć provela uznemirena. Sutradan joj je na putu za Podgoricu, kako je ispričala, Agić rekao da o tome što se desilo u hotelskoj sobi nikome ne priča i da razmisli o ponudi „jer svaka žena to želi i pristala bi“. Istražiteljima je rekla da na to ništa nije odgovorila.

Nakon povratka nije imala puno posla na projektu. Uglavnom je obavljala poslove Agićeve sekretarice − donosila mu je kafu i brinula o pošti.

Agić je novinarima CIN-a rekao da je Fočić ovu priču izmislila te da on i nije noćio u hotelu u Nikšiću. Fočić ne želi susret sa novinarima, ali je u poruci napisala: „Imaju putni nalozi, ima zabilježeno u hotelu da je bio, pasoš kad je ušao, a kad izašao“.

Još najmanje tri osobe su u toku istrage rekle da su vraćale dio novca koji su dobile po osnovu angažmana na projektu – Amer Salihović, Admir Tatarin i Elvir Topalović. Radili su u Garaplijinim firmama: INZA, INZA lab i u Agenciji za zaštitu ljudi i imovine INZA.

Istražiteljima su ispričali sličnu priču − angažman su uglavnom dobili preko Agića, a na poticaj direktora Garaplije. Od njega su dobili usmenu naredbu da novac koji dobiju od angažmana donesu u firmu. Mogli su zadržati deset posto. Posao su obavljali u matičnoj firmi, a ne u Ministarstvu kako je ugovorom bilo predviđeno. Radili su kao projekt-menadžeri ili pomoćnici za mjesečnu naknadu od 1.222 do 2.060 KM, zavisno od pozicije. Prema navodima iz optužnice, u INZA-u su donijeli oko 35.300 za Garapliju i Agića.

Topalović je tokom istrage rekao da nije bio zadovoljan činjenicom da je zadržavao tek oko 100 KM jer je imao puno posla. Kaže da se na to žalio i direktoru: „Garaplija mi je na to rekao da ne zatežem i da on ima obaveze prema nekim drugim osobama, ali mi nije rekao tada kome ide novac, ali sam ja shvatio da taj novac koji ja vratim uzima neko drugi“.

Dragan Mektić
Bivši ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić i šef njegovog kabineta Igor Golijanin su optuženi za pomaganje firmama sa kojima su u političkoj i kumovskoj vezi da dobiju posao (Foto: CIN)

Topalović ne želi razgovarati o ovome sa novinarima dok traje suđenje, a Garaplija je kratko odgovorio: „To ćemo dokazati na sudu“.

Nabavke za kuma

U optužnici je navedeno da je potrošeno oko 125.000 KM za nabavku neodgovarajuće vatrogasne opreme, o čemu je CIN pisao. Nabavljene su industrijske, a ne vatrogasne kacige te kupljene metlarice koje vatrogasci nisu tražili, a nisu nabavljene čizme koje su im potrebne.

Vatrogasci tražili čizme, a dobili metlarice
Veći dio novca iz projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva između BiH i Crne Gore potrošen je na seminare i slične aktivnosti. Za vatrogasne čizme nije bilo para.

Agić i Garaplija se terete da su angažovali prijatelje i poznanike za trenere na radionicama za vatrogasce tako što su sami sačinili tehničku specifikaciju i uslove za odabir kandidata i obavijestili ih o javnim pozivima. Na angažman trenera potrošeno je oko 23.000 KM.

Također, tri firme koje su vršile usluge štampanja promotivnog i drugog materijala su u političkoj i kumovskoj vezi sa optuženim Golijaninom i Mektićem. Njima se stavlja na teret i pomaganje tim firmama da dobiju posao. Među njima je „Agencija Visia“ iz Istočnog Sarajeva koja je u vlasništvu Golijaninovog kuma Vladana Jeftovića. Ova firma je krajem 2016. godine dobila 5.000 KM vrijedan posao grafičkog uređenja monografije koja nikada nije ni odštampana.

Ministarstvo sigurnosti BiH odbija CIN-u dostaviti dokumentaciju u vezi sa ovim javnim nabavkama, uz obrazloženje da ju je izuzelo Tužilaštvo.

Mektić tvrdi da optužnica sadrži niz „netačnih“ i „proizvoljnih kvalifikacija“. U izjavi za CIN je rekao da nije ni poznavao ljude koji su na projektu angažovani i da su mnoge stvari definisane u projektu prije nego je on došao na poziciju ministra.

Na konstataciju novinarke da je potpisivao odluke i rješenja, Mektić je odgovorio: „Milion stvari dobiješ na sto, pomoćnik ti resorni potpiše, parafira… Šta ćeš?!“

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

POVEZANE VIJESTI

SUISSE SECRETS

#istražioCIN

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.