Funkcionerima penzije za džeparac

Tokom protekle decenije isplaćeno je skoro 440 hiljada KM za odlazak u penziju 15 bh. političara iz tri državne institucije. Većina njih je nakon toga nastavila raditi te uz penziju primati i plaću.

Funkcionerima penzije za džeparac

Bariša Čolak i Jakov Galić, delegat i poslanik u domovima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), dobili su tokom pandemije korona virusa otpremnine za odlazak u penziju, ali su se odmah vratili među stalno zaposlene.

Iako je u ovo vrijeme krize i neizvjesnosti poslanik Damir Arnaut tri puta u Državnom parlamentu predlagao da se umanje primanja funkcionerima kako bi se uštedio javni novac, njegovi prijedlozi nisu prihvaćeni.

Tu ideju nisu podržali ni Čolak ni Galić, koji su u tom periodu iz budžeta dobili po 29 hiljada maraka otpremnine za odlazak u penziju.

Za 15 funkcionera Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH isplaćeno je 436.767 KM za otpremnine od početka 2010. do kraja marta 2021. godine. Većina njih je nakon toga ostala na funkcijama te uz penziju prima i plaću.

Uz Galića i Čolaka i: delegati Sredoje Nović i Dušanka Majkić, zastupnik Nebojša Radmanović te bivši državni parlamentarci Mirsad Mešić, Krstan Simić, Boško Tomić, Petar Kunić i Beriz Belkić su odlučili nastaviti sa radom nakon što su dobili otpremnine.

Tako im je omogućeno da do kraja marta 2021. godine, ne računajući otpremnine, iz budžeta državnih institucija zarade još 2,31 miliona KM.

Najviše novca je isplaćeno državnim parlamentarcima koji imaju moć da odlučuju o uštedama u državi - njih desetero je dobilo dvije trećine ukupnog iznosa (Foto: CIN)
Najviše novca je isplaćeno državnim parlamentarcima koji imaju moć da odlučuju o uštedama u državi – njih desetero je dobilo dvije trećine ukupnog iznosa (Foto: CIN)

„Nastaviti biti poslanik, okej, ali nespojiva je, ili bar treba biti, otpremnina i nastavak primanja plate, jer cilj otpremnine je da vam olakša tranziciju iz zaposlene osobe u penzionera. To je svrha otpremnine. To nije nagrada“, kaže poslanik Damir Arnaut za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Otpremnina, plaća i penzija

Izabrani i imenovani funkcioneri, kao i drugi uposlenici u državnim institucijama, imaju pravo na otpremninu na osnovu Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH i Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na otpremninu prilikom odlaska u penziju u institucijama BiH.

Iznos u visini šest neto plaća isplaćuje im se po „sili zakona“ nakon navršenih 65 godina života i 20 godina radnog staža ili 40 godina staža.

U državnim institucijama je od početka 2010. do marta 2021. godine isplaćeno 17,5 miliona KM za odlazak u penziju 1.973 uposlenika. Među njima su najveće otpremnine dobili izabrani i imenovani zvaničnici, zahvaljujući prosječnim plaćama od blizu 4.800 KM.

Otpremnine za političare u BiH_infografika

Bivši direktor Javnog preduzeća „Šume Srpske“ Jakov Galić izabran je za poslanika u Predstavničkom domu PSBiH na općim izborima 2018. godine preko kompenzacijske liste. On smatra da su primanja državnih funkcionera „enormna“ i da nisu primjerena rezultatima njihovog rada.

Na imovinskoj kartici uoči izbora je napisao da ima nekretnine vrijedne 570.000 KM i porodičnu firmu koju je procijenio na šest miliona KM.

„Ja sam prvi put u ovom parlamentu i zaista sam bio vrlo iznenađen ogromnim primanjima“, rekao je Galić, napominjući da bi „sutra glasao da tih primanja uopšte nema“ i da u Parlament dođu stručnjaci koji mogu da doprinesu „smirivanju strasti i oporavku ekonomije“.

Međutim, on je prošle godine dva puta glasao protiv Arnautovog prijedloga kojim bi bile smanjene naknade za otpremninu prilikom odlaska u penziju. Protiv je glasao, kako tvrdi, kao dio koalicije. „Takva su pravila, nažalost.“

Galić je četiri dana nakon dobijene otpremnine opet aktivirao status stalno zaposlenog zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH i uz penziju nastavio primati redovnu plaću.

„Što se mene tiče, ja ne bih išao u penziju dok se ne završi ovaj mandat. Što se mene tiče, to je apsolutno ispravno jer ja sam gledao ove liste – i dalje se izdvaja i za penziono i za zdravstveno – to je, po meni, nonsens“, komentarisao je Galić.

On je od maja 2020. godine, kada je dobio 28.997 KM otpremnine, stekao pravo na penziju i nastavio raditi za mjesečna primanja od oko 5.500 KM.

I delegat u Domu naroda PSBiH Bariša Čolak je počeo radnu penziju. Početkom marta 2021. godine dobio je 29.112 KM otpremnine i nastavio raditi za mjesečna primanja od 5.565 KM, uz pravo na penziju.

Na komforan položaj parlamentaraca i nakon odlaska u penziju nije imao komentar.

Različita prava radnika

Izabrani i imenovani funkcioneri u institucijama BiH, zahvaljujući odlukama Ustavnog suda Republike Srpske (RS) iz 2013. i Ustavnog suda Federacije BiH iz 2019. godine, imaju pravo na isplatu penzija za vrijeme mandata, jednako kao i penzioneri zaposleni u drugim djelatnostima.

Ustavni sudovi su tada ocijenili da su dijelovi entitetskih zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim se obustavlja isplata penzije korisnicima koji zasnuju radni odnos neustavni. Obrazložili su da pravo na penziju spada u kategoriju stečenih prava i da se ne može ograničiti ili oduzeti, što je zaposlenim penzionerima omogućilo da istovremeno primaju i plaću i penziju.

Dušanka Majkić je kao zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH u junu 2015. godine dobila 28 hiljada KM otpremnine i nastavila raditi do danas.

Otkako je penzionisana, primila je 386.649 KM na ime plaća i naknada iz budžeta, a u imovinskom obrascu Centralne izborne komisije je navela da joj je godišnja penzija za 2018. iznosila 13.200 KM.

“Zašto bi poslanik imao različit tretman u odnosu na sve druge? Je li to diskriminacija neka? Zašto bih ja bila kažnjena zato što sam u Parlamentu?”, rekla je Majkić za CIN, napominjući da otpremnina kao institucija treba da pripada svakome.

Između funkcionera u institucijama BiH i zaposlenih u entitetima svakako ima razlike, ali ne one o kojoj govori Majkić.

Advokatica Dina Duraković, čija je uža specijalnost privredno i radno pravo, objašnjava da u entitetima ne postoje opći kolektivni ugovori koji bi svima dali pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju. Na snazi su nepovoljniji propisi koji isplatu otpremnina tretiraju različito u Federaciji BiH i RS-u.

U Federaciji se otpremnine obavezno isplaćuju samo radnicima u institucijama čijim pravilnicima su otpremnine regulisane i u djelatnostima koje imaju granski kolektivni ugovor, ako je tako predviđeno kolektivnim ugovorom.

„Ako otpremnina nije regulisana kolektivnim ugovorom, kao naprimjer za djelatnost pružanja usluga, onda je sve regulisano pravilnikom o radu poslodavaca. Poslodavac mora poštovati minimum prava koji zakon daje, a onda on pravilnikom o radu, ako želi, može, ali i ne mora predvidjeti dodatna prava radnika“, kaže Duraković.

U RS-u je van snage Opći kolektivni ugovor, ali se primjenjuje Odluka o utvrđivanju uvećanja plaće, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku koju je donijela Vlada RS-a.

„Regulisana su prava na otpremninu prilikom odlaska u penziju za sve radnike. To je u iznosu od tri neto plate“, rekla je Duraković za CIN.

Sredoje Nović, bivši državni ministar civilnih poslova, dobio je u martu 2015. otpremninu od 28.748 KM. Nakon toga je angažovan kao delegat u Domu naroda PSBiH i na toj funkciji je do 31. marta ove godine zaradio još 412.466 KM budžetskog novca.

„Apsolutno!“, odgovorio je Nović na pitanje novinara CIN-a da li je od 2015. godine sve vrijeme primao uporedo plaću i penziju. Njegova mjesečna primanja iznose oko 5.600 KM, a u imovinskom obrascu Centralne izborne komisije BiH uoči Općih izbora 2018 napisao je da je te godine primio 23.640 KM penzije.

„ Vi niste dobili tu otpremninu zbog rada dok ste bili ministar ili poslanik, već ste je dobili za 40 godina staža“, kaže Nović.

Radno aktivni umirovljenici

Najveći iznos otpremnine u prethodnoj deceniji je dobio bivši član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. On je 2014. godine primio 34.130 KM otpremnine. Nakon toga je nastavio raditi –  prvo kao delegat u Domu naroda a potom i kao zastupnik u Predstavničkom domu. Za to vrijeme je do kraja marta ove godine zaradio više od 430 hiljada KM.

„O svojoj otpremnini sam ispričao sve. Svi znaju sve. Nemam više šta da kažem“, rekao je Radmanović koji je u svojoj imovinskoj kartici prijavio i godišnju penziju od ukupno 13.500 KM za 2018. godinu.

Nešto manji iznos za odlazak u penziju je 2011. godine dobio bivši državni poslanik Petar Kunić – 30.169 KM. U tom periodu je bio predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

„Profesori Univerziteta (u Republici Srpskoj, op. a.) mogu do 68. godine raditi, poslije toga moraju u penziju. Jedino je specifičan slučaj kad su poslanici u Parlamentu, jer oni pripadaju takozvanom opštem pravnom režimu“, objasnio je Kunić.

On smatra da bi političarima koji ostvare pravo na otpremninu, odnosno penziju, trebalo biti omogućeno da nastave raditi do kraja mandata, ali da u tom slučaju ne bi trebali imati pravo na isplatu penzija.

„Trebalo bi zakonom zabraniti tu mogućnost“, rekao je Kunić koji je nakon mandata u Parlamentu 2016. i 2017. godine bio dekan Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, što mu je bilo omogućeno na osnovu Zakona o visokom obrazovanju RS-a.

Zajednička komisija za administrativne poslove je krajem jula 2014. godine donijela odluku o dodjeli otpremnine od 29.112 KM delegatu Doma naroda Hasanu Bećiroviću, tri mjeseca nakon njegove smrti.

Advokatica Dina Duraković objašnjava za CIN da nema ništa sporno u ovakvoj situaciji te da je samo pitanje procedure što je otpremnina isplaćena naknadno.

„Pravo na otpremninu je ostvareno kad je ovaj čovjek bio živ. (…) Njegova porodica bi mogla potraživati to i da mu nisu isplatili“, objašnjava Duraković.