Fabrike u mulju

18.09.2014
Print Friendly, PDF & Email

Majske poplave su privredi BiH nanijele štetu od milijardu i pol maraka. Dok nadležne institucije mjesecima prikupljaju podatke o štetama i prave planove za sanaciju, vlasnici preduzeća koja zapošljavaju stotine radnika sami obnavljaju fabrike.

Fabrike u mulju

Uposlenici pojedinih firmi u Gračanici ove su godine dva puta čistili proizvodne hale. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Radnici firme „RPC Superfos“ iz Gračanice u maju i augustu imali su prečeg posla od proizvodnje plastične ambalaže. Valjalo je izbaciti ogromnu količinu mulja koju su im rijeka Spreča i nabujali potoci nanijeli u firmu.

Danonoćno su čistili skupe mašine i opremu kako bi što prije nastavili praviti kutije za proizvođače sladoleda i mljekare u Europskoj uniji i regiji.

Prestanak rada fabrike značio je i moguće otpuštanje radnika.

Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, ovo je jedna od 32 fabrike i trgovačke firme u Gračanici koje su poplavljene u maju. U njima je pričinjena direktna šteta od preko pet miliona maraka.

Prema izvještaju koji su objavili Evropska komisija, Ujedinjene nacije, Svjetska banka i domaće institucije u junu, poplava je privredi Bosne i Hercegovine (BiH) nanijela štetu u iznosu od 1,5 milijardi maraka. U to je uračunata direktna šteta za privredu u iznosu od 678 miliona maraka, kao i dodatni gubici zbog povećanja troškova poslovanja, te prekida proizvodnje roba i prometa u iznosu od 873 miliona maraka.

 Suad Helić Direktor „RPC Superfosa“ Suad Helić je naložio rušenje međuentitetskog puta kako bi vodena bujica mogla proteći do Spreče. (Foto: CIN)

U ovom izvještaju se navodi da je i 3.000 osoba ostalo bez posla te da je ugroženo 13.500 radnih mjesta.

Vlade entiteta su donijele određene mjere kao što su zakoni i odluke koje bi trebale omogućiti lakše plaćanje poreskog duga, davanje povoljnih ili reprogramiranje postojećih kredita ili direktnu novčanu pomoć. Međutim, vlasnici firmi s kojima su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) razgovarali u toku augusta i početkom septembra tu pomoć još nisu osjetili.

Lokalni put kao opasnost

Firma „RPC Superfos“ u Gračanici dva puta je bila pod vodom – u maju i augustu ove godine. U firmi procjenjuju štetu na više od milion maraka. U sanaciji te štete pomogla im je istoimena britanska grupacija u čijem se vlasništvu nalaze. Prema riječima direktora Suada Helića, oni nisu računali na pomoć vlade, ali ni na ono što su doživjeli nakon poplave u maju.

Helić je novinarima rekao da su ih u vrijeme kada su pokušavali da uspostave proizvodnju posjetili inspektori za devizno poslovanje. On kaže da su zamolili inspektora da odgodi kontrolu za sedam dana, a da im je on odgovorio da hoće da radi na taj dan. „Toliko nam država pomaže“, kaže Helić.

U tuzlanskom odjelu Financijske policije potvrdili su novinarima da su njihovi inspektori bili u rutinskoj kontroli 27. maja, odnosno dvanaest dana od početka poplava. Kažu da su odgađali kontrolu u firmama koje su bile pod vodom, ali da je poslovna zgrada „RPC Superfosa“ bila očišćena i izgledala je „kao hotel A kategorije“.

Prema Helićevim riječima, kada su prvi put poplavljeni čekali su četiri dana da se voda povuče iz prostorija pogona. Kaže da se voda sporo povlačila jer su dva postojeća odlivna kanala ispod puta bila preuska. Trebalo im je četrnaest dana da očiste fabriku i ponovo pokrenu proizvodnju.

Novinari CIN-a posjetili su ovo preduzeće u augustu, dan nakon što su poplavljeni po drugi put ove godine. Tvornička hala je bila suha, ali se duž zida ocrtavao smećkasto-žuti trag koji je pokazivao da je voda bila na gotovo metar visine.

Kada su se mašine i oprema po drugi put našle pod vodom, u gračaničkoj firmi su znali šta da čine. Unajmili su bager i prokopali dio lokalnog puta, koji je bio svojevrsna brana koja nije dozvoljavala odlijevanje vode iz njihove firme.

Helić kaže da su put probili na dva mjesta i na taj način omogućili da voda ode ka rijeci Spreči. Zbog toga su se od poplave oporavili već za par dana i šteta je bila oko 100.000 KM. To je deset puta manja šteta nego u maju.

Direktor je svjestan da je put javno dobro, a ne njegova privatna imovina, i da bi mogao imati problema, ali naglašava da je zbog toga oporavak bio brži i šteta puno manja.

Firma je sačuvala 117 zaposlenih unatoč velikim gubicima, ali zahvaljujući britanskim vlasnicima, a ne nadležnim institucijama u BiH.

Isowood Muljem zaprljane skupocjene mašine u „Isowoodu“ radnici peru vodom. (Foto: CIN)

Federalna je vlada je 2005. godine, u studiji procjene ugroženosti ovog entiteta, navela činjenicu da postoji visok rizik od poplava u dolinama gotovo svih većih rijeka, ali da se malo radi na zaštiti od ovih prirodnih katastrofa. U studiji se upozorava da se ne održavaju vodozaštitni objekti, neplanski grade stambeni i privredni objekti u priobalju i samim koritima, te da su rijeke postale divlja odlagališta otpada.

Funkcioneri u uniformama Civilne zaštite

Kada je voda po drugi put u 2014. godini provalila u drvnu industriju „Isowood“ iz Gračanice, direktor i većinski vlasnik Bego Ahmetašević je gutao tablete za smirenje.

Nakon prvih poplava u maju, firma je pretrpila materijalnu štetu od 1,28 miliona KM. U bujici vode i mulja uništeni su elektromotori na mašinama i drvna građa koja se koristila u proizvodnji. Zahvaljujući pomoći suvlasnika iz Holandije, „Isowood“ je uspio sačuvati kupce u zapadnoj Europi.

Svi radnici su zapeli i očistili fabriku koja je za mjesec ponovo počela praviti višeslojne drvene ploče za kuhinje, što je njihov glavni proizvod. Ahmetašević kaže da je uzeo i kredit u komercijalnoj banci kako bi pokrio gubitke.

A onda se u augustu desila nova poplava koje je prouzročila štetu od oko pola miliona KM.

„Te dvije štete kada se saberu, to je gotovo dva miliona. Firma ovog kapaciteta to neće moći podnijeti“, kaže Ahmetašević i najavljuje da će postepeno ići na zatvaranje „Isowooda“. Do sada je, kaže morao otpustiti dva radnika, dok ostalih 55 radnika od maja primaju manje plate.

„Deset godina ste nešto sticali a ono vam ode u dva mjeseca“, rekao je Ahmetašević.

Ovoj i drugim firmama u BiH vlasti nisu obezbijedile potrebnu finansijsku pomoć. Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji održanoj u Bruxellesu u julu, BiH je obećano 1,6 milijardi maraka kredita i bespovratne pomoći u novcu. Vlade Federacije BiH i Republike Srpske, koje rukovode fondovima za pomoć, do početka septembra nisu prikupile podatke o pojedinačnim štetama i podjela tog novca još nije počela.

„Nema se kome jadikovati. Država je tu kada treba uzeti porez. Uzmu dva, dva i po miliona poreza godišnje od moje firme“, kaže Ahmetašević i dodaje da je u bivšoj Jugoslaviji bolje funkcionisao savez izviđača nego što funkcioniše sadašnja država.

 Ramiz Rapkić Direktor i suvlasnik „Jadrine“ Ramiz Grapkić kaže da se pomoć koju je ova fabrika namještaja nakon poplava dobila od države može pomnožiti sa nulom. (Foto: CIN)

Direktor kaže da su tokom prve poplave „Isowood“ posjetili pojedini funkcioneri. Bili su obučeni u uniforme civilne zaštite, ali pomoć nisu nudili.

„Dolazili su se slikati. Ni litar vode nisu donijeli. Dolazili su iz svih nivoa vlasti“, kaže Ahmetašević. „Jesu, slikali su se, a kasnije niko nije nazvao da pita kako je.“

Potop u Jadrini i Šikuljama

Poplava je paralizirala i jedinu tvornicu namještaja u Gračanici – „Jadrinu“. Podivljale rječice i potoci udružili su se u bujicu koja je 6. augusta potopila ovu firmu u kojoj radi 290 radnika.

Direktor firme Ramiz Grapkić kaže da je voda u tvorničkim halama i skladištima bila na minimalno metar visine, te da su neke mašine čak bile i prevrnute zbog udara siline vode.

Prvi dan sam samo plakao, objašnjava Grapkić i dodaje da je zajedno sa radnicima, koji su i suvlasnici firme, od predratne tapetarnice nakon rata uspio izgraditi tvornicu namještaja visoke kategorije.

Grapkić kaže da početkom septembra u fabrici još nisu proizvodili namještaj, a u međuvremenu je izgubila i dva stalna kupca. Od nadležnih institucija nisu dobili nikakvu pomoć.

Vlada Tuzlanskog kantona, kaže direktor Grapkić, odobrila je program pomoći u iznosu od 10 miliona KM ali njegova firma ne ispunjava uslove učešća. Vlada je uz ostalo odobrila projekt subvencioniranja kamata na kredite i isplatu plata i doprinosa za radnike koje nisu isplaćene u roku. „Jadrina je sve plaćala u roku“, objašnjava Grapkić.

Navodi i da je od vlasti tražio da u periodu od augusta do decembra preuzmu isplatu doprinosa  za radnike Jadrine, dok bi firma isplaćivala njihove neto plaće. „Mi bi u međuvremenu stali na noge“, kaže Grapkić. Međutim, njegov prijedlog nije prihvaćen.

Iako je u izvještaju međunarodnih i domaćih institucija iz juna ove godine navedeno da je 3.000 osoba ostalo bez posla, da je ugroženo 13.500 radnih mjesta i da je 300.000 ljudi u izravnoj ekonomskoj opasnosti zbog poplavljene privrede, u entitetskim zavodima za zapošljavanje nemaju informacije o tome.

Šikulje Pumpe neprekidno izbacuju vodu iz površinskog kopa Šikulje kod Lukavca, u kojem je potopljeno pet velikih bagera i transportnih traka za prevoz ugljena. (Foto: CIN)

Haris Čuljević iz federalnog Zavoda za zapošljavanje kaže da u ovoj instituciji nisu pravili analizu posljedica poplava na zapošljavanje i da nemaju podatke o otpuštanju radnika nakon poplava. Slična situacija je i u Republici Srpskoj, potvrdili su iz Zavoda za zapošljavanje RS.

Iz Zavoda za zapošljavanje Tuzlanskog kantona naveli su u dopisu CIN-u da je firma „FEN-BiH“ iz Lukavca zbog poplava otpustila veći broj radnika, njih 83.

U rudniku „Kreka“ iz Tuzle potvrdili su da je zbog poplava smanjena plaća za 20 posto zaposlenicima kojih ima 3.200. Direktor Enver Omazić kaže da plaća u ovom rudarskom preduzeću sada iznosi u prosjeku oko 700 KM.

Odluku o smanjenju plaća donijela je uprava preduzeća nakon što je potopljen njihov površinski kop Šikulje u Lukavcu. Firma je u junu prijavila štetu od 80 miliona KM, što je bila najveća pojedinačna šteta u FBiH. Direktor Omazić danas kaže da će se konačna šteta znati kada se iz mulja debelog nekoliko metara izvade vrijedne mašine.

Naime, u krateru površinskog kopa od 630 hektara, dubokom oko 90 metara, pod vodom se još uvijek nalazi pet velikih bagera i transportera sa trakama za prevoženje uglja. Ni nakon dva mjeseca od početka rada pumpi, voda iz kratera još nije ispumpana. U „Kreki“ očekuju da će se to desiti u oktobru.

Objavljeno 18. 9. 2014.

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke