CIN organizovao okrugli sto u vezi sa uštedama javnog novca

22.02.2021
Print Friendly, PDF & Email

Na okruglom stolu koji je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) ponuđeni su prijedlozi za izmjene zakona kojima bi značajno bile umanjene ili spriječene zloupotrebe prava funkcionera.


Okruglom stolu su prisustvovali: političari, ekonomski eksperti i predstavnici nevladinih organizacija (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH) Saša Magazinović te glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Aladin Abdagić su na Okruglom stolu “Fairplay pravila za javne finansije” govorili o promjenama koje bi mogle dovesti do ušteda u budžetima i preusmjeriti novac na potrošnju pod jasno utvrđenim pravilima.

“Da otvorimo razgovor o svakoj prenadležnosti pojedinačno. Da kažemo da li su to sve opravdane stvari, da li ima prostora za uštede, da li ima prostora za ukidanje nekih od njih”, rekao je zastupnik Magazinović.

Državni izabrani i imenovani funkcioneri imaju pravo na 19 naknada, funkcioneri u Federaciji BiH na 10, a u Republici Srpskoj na osam naknada među kojima su i: naknade za odvojeni život, posjete porodici, smještaj i prevoz. Državni parlamentarci su za devet godina samo na ove četiri naknade potrošili 2,16 miliona KM, dok su delegati Federalnog parlamenta za dvije i po godine naplatili više od 825.000 maraka. CIN je o zloupotrebama ovih naknada već pisao, ističući potrebu za određivanjem jasnih pravila njihovog korištenja.

“Tako smo zatekli na jednom od nivoa vlasti uhodan sistem u kojem su (funkcioneri, prim.a.) mogli izvući što više novca za naknadu, a da je uopšte nisu koristili”, rekao je glavni i odgovorni urednik CIN-a Aladin Abdagić.

Zloupotrebe se često dešavaju i pri trošenju budžetskih rezervi jer ne postoje jasno propisane procedure ni za njihovu raspodjelu ni za pravdanja utroška sredstava. U publikaciji “Fairplay pravila za javne finansije” koja objedinjuje stručne osvrte ekonomskih analitičara Faruka Hadžića i Azre Bećirović predstavljeni su iznosi, analize podataka o utrošenom novcu i moguće izmjene zakona koje su neophodne za efikasnije trošenje javnih sredstava. Prema tim podacima, u izbornim godnama su stavke za budžetske rezerve bile uvećavane i za 60 miliona maraka.

Političke partije i pojedinci direktno kontrolišu rad javnih preduzeća, imenovanjem članova upravnih i nadzornih odbora i postavljanjem direktora, a njihov utjecaj na izbor kadrova u državnu službu utječe i na efikasnost rada u javnim službama.

“Ako imate stotinu ljudi zaposlenih u javnom sektoru koji su višak, koji nemaju neki poseban posao koji rade, ali su zaposleni na takav način, to naše društvo košta tri miliona maraka godišnje”, rekao je ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Funkcioneri direktno odlučuju i o zapošljavanju savjetnika kojima često ta pozicija služi kao ulaznica za mjesto u državnoj službi. Savjetnička pozicija se popunjava bez konkursa, ali i bez ispunjavanja uslova o stručnoj spremi i rezervisana je skoro uvijek za stranačke osobe. Podaci iz publikacije pokazuju da jedan savjetnik na državnom nivou u prosjeku godišnje košta 42.000 KM po osnovu bruto plaće, što znači da 72 savjetnika u Vijeću ministara koštaju državu oko 12 miliona KM za jedan mandat.

CIN je uz pomoć Ambasade Kraljevine Norveške objavio publikaciju koja je podijeljena parlamentarcima uz konkretne prijedloge za izmjene nekoliko zakona. Ambasador Kraljevine Norveške u BiH Olav Reinertsen priključio se diskusiji zaključujući da su javne finansije – javno dobro:

“Transparentnost je ključ, kako u mojoj zemlji tako i u drugim zemljama. Transparentnost je jedini način da se zaustave spekulacije i samo tako se može na najbolji način dokazati šta je dobro, a šta je pogrešno”, rekao je ambasador Reinertsen.

 
Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Comments are closed here.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke