CIN organizovao okrugli sto o potrošnji budžetskih rezervi

20.11.2019
Print Friendly, PDF & Email

Učesnicima okruglog stola je predstavljena baza podataka o potrošnji budžetskih rezervi u proteklih pet i po godina. Zaključeno je da novac nije isplaćivan transparentno i da su pravila podjele i mehanizmi kontrole trošenja novca neefikasni. Predstavnici vlasti, političkih stranaka, organizacija civilnog društva i revizori su razgovarali o načinima unapređenja ove oblasti.

Okrugli sto

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je u Sarajevu organizovao okrugli sto o potrošnji novca iz budžetskih rezervi. Riječ je o novcu namijenjenom za finansiranje hitnih, nepredviđenih troškova, međunarodnih sporova, novih institucija i drugih aktivnosti za koje nisu planirana sredstva u budžetima.

Na konferenciji je predstavljena online baza u kojoj se nalaze podaci o skoro 184 miliona maraka koje su od 2014. do oktobra 2019. godine potrošile vlade, premijeri, ministri i predsjednici.

Istraživanje CIN-a je pokazalo da ovaj novac nije isplaćivan transparentno i prema uređenim pravilima pa je zbog toga dio otišao i na: aktivnosti stranaka i udruženja povezanih sa njima, promociju pjevača, izbor za Miss BiH, hranu i alkoholna pića kao i takmičenje u pečenju janjadi.

Hrvoje Tvrtković iz Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine (BiH) je rekao da različiti nivoi uprave ne razmjenjuju informacije o potrošnji budžetskih rezervi pa se može desiti da korisnici dobiju novac sa više nivoa za istu namjenu.

„Neko ko je vješt i sposoban u korištenju tekuće rezerve i, generalno, javnih sredstava može dobiti sredstva od općine, od kantona, od Federacije, od državne razine i plus može dobiti unutar samih institucija određene razine vlasti određena sredstva”, rekao je Tvrtković.

Podjela budžetskih rezervi vrši se na osnovu pojedinačnih zahtjeva raznih institucija, organizacija i građana koji se obraćaju vladama ili pojedincima u vlasti, tražeći novac. Ukoliko se zahtjev odobri, novac im isplaćuju ministarstva finansija.

Prema podacima iz baze, ovim novcem su najviše bili finansirani redovni troškovi − isplate plaća zaposlenicima, kupovina zgrada, kancelarijskog materijala i namještaja, zakup prostora i slično.

Novac iz rezervi je dijeljen i za redovne aktivnosti udruženja, manifestacije na kojima su se pojavljivali i pojedinci iz vlasti koji su odobravali isplatu novca te za obilježavanje značajnih datuma, izgradnju i obnovu vjerskih objekata, socijalnu pomoć i liječenje pojedinaca.

“Po našem mišljenju, ništa nije hitno. Hitno mogu biti određene elementarne nepogode, epidemije, zaštita − kao određeni jedan period kada se pojavila ona bruceloza i Q-groznica. To može biti hitno“, rekla je Mirsada Janjoš iz Ureda za reviziju institucija u FBiH.

Javne institucije su iz budžetskih rezervi dobile 145,1 milion maraka, preduzeća 13,3 miliona, NVO 13,4 miliona, vjerske organizacije 7,3 miliona, fizička lica 4,1 milion maraka i političke organizacije 29.321 KM.

O trošenju novca uglavnom odlučuju vlade kao kolektivni organ, dok su manjim dijelom novca upravljali pojedinci iz vlasti: premijeri, njihovi zamjenici, ministri finansija te članovi Predsjedništva BiH po osnovu diskrecionog prava.

Najmanje novca iz rezerve kojom može raspolagati tokom godine ima premijerka Bosansko-podrinjskog kantona − 5.000 KM, dok premijer Republike Srpske (RS) ove godine ima na raspolaganju milion maraka. Ovaj iznos je povećan 25 puta za dvije godine.

„Revizori kada dođu u reviziju za 2019, svakako će obratiti pažnju i na to pitanje. Teško je da mi možemo utvrditi ili pronaći razloge za to, zato što je to definisano zakonom, ali svakako u razgovoru sa kompetentnim ljudima ćemo pokušati da dođemo do saznanja zbog čega je to tako”, rekla je Renata Čajić Kužet iz Glavne službe za reviziju javnog sektora RS-a.

Kriteriji za potrošnju novca nisu jasno propisani. U nekim se slučajevima ne potpisuju nikakvi ugovori, a oni koji dobiju novac nisu dužni dokazivati kako su ga potrošili.

Pravdanje dobijenih sredstava nije obavezno za sve. Institucije nemaju mehanizme kojima bi osigurale dostavljanje izvještaja koji se sastoji od računa i/ili nekoliko rečenica objašnjenja. Nedovoljno se provjerava na šta je novac potrošen.

CIN je otkrio da je dio novca isplaćivan i za aktivnosti stranaka i udruženja povezanih sa njima.

“Ova sredstva se, u pravilu, koriste kao neka direktna podrška svojim stranačkim ljudima, ljudima koje trebate politički na neki način kupiti da budu vaši stranački“, rekao je bivši državni parlamentarac i predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić.

Iako su na okrugli sto pozvani predstavnici svih političkih stranaka, parlamenata, ministarstava i vlada sa svih nivoa vlasti u BiH, mali broj njih se odazvao.

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Comments are closed here.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke