Park prirode „Cicelj“

    SpomenikPrirodeCicelj

    Image 1 of 2

    Površina

    3.307.600 m2

    Upravljač

    Šumsko gazdinstvo „Vučevica“ Čajniče

    Mjesto

    Čajniče

    Zaštićenim područjem je prvobitno proglašena u vrijeme SRBiH 1969. godine, a kasnije dokumentom Vlade Republike Srpske 2018. godine.

    Kategorija

    Zaštićeni pejzaži – V

    Specifičnosti

    Park prirode „Cicelj“ karakteriše visoka biljna raznolikost, što pokazuje 513 identifikovanih populacija: 43 su regionalno ili globalno rijetke vrste, šest je endemičnih i jedna subendemična, 27 ih se nalazi na Uredbi o crvenoj listi zaštićenih vrsta Republike Srpske, šest na Međunarodnoj crvenoj listi, a 13 ih je sa Dodatka II Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore koji podrazumijeva vrste kojima ne prijeti istrebljenje, ali se njihova trgovina mora kontrolisati da bi se izbjeglo eksploatisanje koje bi ugrozilo njihov opstanak.

    Geološke vrijednosti u Parku predstavljaju Orlovica i sedrene formacije. Uzvišenje Orlovica je izgrađeno od vulkanskih stijena koje nisu česta pojava u BiH. Sedrišta predstavljaju ekološki posebna i vrijedna, a prostorno veoma ograničena staništa. Od hidroloških vrijednosti izdvajaju se vrelo Cicelj, Hladna voda i Trojan voda.

    Dozvoljeno

    kontrolisanje, praćenje i evidentiranje populacija gljiva, biljnih i životinjskih vrsta, šumskih zajednica, prirodnih rijetkosti i njihovih promjena, naučnoistraživački rad, prezentacija i popularizacija prirodnih vrijednosti, naučna istraživanja, obilježavanje zaštićenog područja, praćenje zdravstvenog stanja koje uključuje opažanje i sakupljanje podataka, mjerenje i opis stanja te analizu podataka i ocjenu stanja, poduzimanje mjera usmjerenih na očuvanje i unapređenje postojećeg stanja ekosistema, sječa drveća (osim u sanitarne svrhe)

    Zabranjeno

    sječa ili uništavanje drveća, žbunja i ostale vegetacije, ugrožavanje ili uništavanje staništa, uznemiravanje, hvatanje i lov svih vrsta faune, unošenje alohtonih vrsta biljaka, životinja i gljiva, deponovanje svih vrsta otpada, upotreba sredstava za zaštitu bilja (osim u slučaju suzbijanja karantinskih ili regulisanih nekarantinskih štetnih organizama i drugih štetnih organizama u skladu sa propisom kojim se uređuje zaštita bilja), gradnja objekata, infrastrukture, eksploatisanje mineralnih sirovina, promjena namjene zemljišta, paljenje vatre, obavljanje djelatnosti i poduzimanje drugih radnji kojima se uništava priroda i ugrožavaju staništa

     

    Vezani dokument

    ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE REPUBLIKE SRPSKE
    ODLUKA O PROGLAŠENJU PARKA PRIRODE CICELJ