Search
Close this search box.

Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini

Zaštićeno područje je geografski prostor koji se zbog svojih prirodnih, bioloških, kulturnih ili historijskih vrijednosti stavlja pod zaštitu države da bi se očuvao i zakonom zaštitio od različitih utjecaja i propadanja. U Bosni i Hercegovini (BiH) je zaštićeno 46 područja − 34 u Republici Srpskoj, 12 u Federaciji BiH dok u Brčko distriktu do sada nije stavljeno pod zaštitu nijedno područje. Među njima je i Hutovo blato, koje je još zaštićeno i međunarodnom Ramsarskom konvencijom o vlažnim staništima. Ista konvencija tretira i Livanjsko polje i močvaru Bardača, ali oni nisu pod domaćom zaštitom. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su prikupili podatke o ovim područjima i objedinili ih u bazi podataka. U bazi, uz osnovne podatke o svakom od njih, možete pronaći i njihove specifičnosti, dozvoljene i zabranjene aktivnosti na tom prostoru, akte o proglašenju te fotografije zaštićenih područja.

Resize the map
48 Rezultat(a)
Osnovno
  • Osnovno
  • Datum (Najnovije prvo)
  • Datum (Najstarije prvo)
  • Naziv A do Ž
  • Naziv Ž do A
DETALJNA PRETRAGA
Ključna riječ
Kategorija
Loading

Područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida. Bogato je različitim tipovima šuma. Prisutne su rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, ali i ugrožene vrste životinja: mrki medvjed, vidra, riječni rak itd. Dominantni vodotoci na ovom području su rijeke Drinjača i Oskova. Na ovom području je i prirodno Paučko jezero.…

Područje „Bijambara“ je smješteno na Nišićkoj visoravni. U okviru granica Zaštićenog pejzaža utvrđuju se tri zaštićene zone. Prva obuhvata „Bijambarske pećine“ i njihovu okolnu površinu od 137 hektara i predstavlja prostor najviših vrijednosti koje moraju ostati u potpunosti očuvane.…

Na području Trebevića zabilježeno je 99 biljnih vrsta i 14 vrsta gljiva. Od biljnih vrsta tri su na Crvenoj listi Federacije BiH: pančićeva omorika, rana ljubičasta orhideja i svijetlolisna udovčica.…

„Bentbaša“ predstavlja spoj prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti. Na ovom području se nalazi 169 biljnih vrsta, visokih bioloških i ekoloških vrijednosti, a zabilježene su 134 vrste dnevnih leptira, 50 vrsta ptica, osam vrsta gmizavaca, šest vrsta riba i jedna vrsta vodozemca.…

Kompleks „Univerzitetski grad“ predstavlja najznačajniji parkovski prostor u Banjoj Luci. Nalazi se na području Mjesne zajednice Borik. Kao najznačajnija vrijednost izdvaja se drvored 99 stabala platana, dužine 270 metara.…

Zaštićeno prirodno dobro predstavlja kombinaciju prirodne i stvorene vrijednosti. Veći dio kompleksa čini prirodna sastojina bukve i hrasta kitnjaka, a manji dio je vještački formirana sastojina crnog bora.…

Riječ je o šumskom kompleksu u neposrednoj blizini centra naselja Laktaši koje čini prirodna sastojina hrasta kitnjaka sa ostalim lišćarima. Može se okarakterisati kao svijetla lišćarska šuma sa izraženom spratnošću i velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta.…

Zaštićenim područjem je prvobitno proglašena u vrijeme SRBiH 1969. godine, a kasnije Ramsarskom konvencijom 2007. godine…

Osim što je najveće močvarno područje u BiH, najveće je periodično plavljeno krško polje na svijetu. Ovaj prirodni vodeni rezervoar, kao i močvarna vegetacija, boravište su velikog broja riba i vodenih ptica (bukavac i eja livadarka, ždralovi i druge ptice selice).…

Posebnu vrijednost čine endemo-reliktne šume munike i ilirske bukove šume. Registrovano je prisustvo brojnih vrsta ptica, autohtonih i alohtonih vrsta ihtiofaune, vodozemaca, gmizavaca i sisara.…

Biološke vrijednosti Rezervata su prašume: bukve, jele, javora, brijesta i smrče. Fauna Rezervata nije dovoljno istražena, a od značajnih vrsta izdvajaju se trajno zaštićene vrste: hermelin i vjeverica, koka velikog tetrijeba, koka lještarka, jastreb, soko i ris (povremeno).…

Biološka vrijednost Rezervata je zajednica bukve i jele sa smrčom - 82% površine, dok ostatak čini zajednica subalpske bukove šume.…

STROGI REZERVAT PRIRODE

 

Ova područja su zaštićena radi biološke raznolikosti i eventualnih geoloških i geomorfoloških pojava. Posjete, korištenje i utjecaji su ograničeni i strogo kontrolisani radi zaštite prirodnih vrijednosti. Ovakva zaštićena područja se smatraju nezamjenjivim za naučna istraživanja i monitoring. Primarni cilj je da se zaštite regionalni, nacionalni ili globalni istaknuti ekosistemi, vrste i/ili posebnosti geodiverziteta. Ove vrijednosti se mogu održati uglavnom ili potpuno bez ljudskih aktivnosti, a mogu biti degradirane ili uništene i uz slabe ljudske utjecaje. Opće specifičnosti i mjere zaštite strogog rezervata prirode definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, dok se iste detaljnije definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja i planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjima.

 

Powered by

SPOMENIK PRIRODE

 

Spomenik prirode je manja, neizmijenjena ili djelimično izmijenjena prirodna prostorna cjelina, objekat ili pojava, fizički jasno izražena, prepoznatljiva i jedinstvena, reprezentativnih geomorfoloških, geoloških, hidrografskih, botaničkih i drugih obilježja, kao i ljudskim radom formirana botanička vrijednost od naučnog, estetskog, kulturnog ili obrazovnog značaja. Spomenik može biti: geološki, geomorfološki, speleološki, hidrološki i botanički. Na spomeniku prirode zabranjene su sve radnje i aktivnosti koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Opće specifičnosti i mjere zaštite spomenika prirode definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

Powered by

ZAŠTIĆENO STANIŠTE

 

Zaštićeno stanište je područje koje obuhvata jedan ili više tipova prirodnih staništa, značajnih za očuvanje jedne ili više populacija divljih vrsta i njihovih zajednica. Na zaštićenom staništu zabranjene su radnje i aktivnosti kojima se ugrožava ili oštećuje jedan ili više tipova staništa. Aktom kojim se proglašava zaštićeno područje utvrđuju se: njegov značaj, namjena i mjere zaštite. Opće specifičnosti i mjere zaštite zaštićenog staništa definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

Powered by

NACIONALNI PARK

 

Ovo područje obuhvata veći broj raznovrsnih prirodnih ekosistema, istaknutih pejzažnih karakteristika i kulturnog naslijeđa u kojem živi čovjek u skladu sa prirodom. Namijenjeno je očuvanju postojećih prirodnih vrijednosti i resursa, ukupne pejzažne, geološke i biološke raznovrsnosti, kao i zadovoljenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih aktivnosti u skladu sa načelima zaštite prirode i održivog razvoja. Opće specifičnosti i mjere zaštite nacionalnog parka definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

ZAŠTIĆENI PEJZAŽI

 

Zaštićeni pejzaži su područja prepoznatljivog izgleda, značajnih prirodnih, biološko-ekoloških, estetskih i kulturno-historijskih vrijednosti koje su se vremenom razvijale kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. Zaštićeni pejzaži su: zaštićeni prirodni pejzaž, zaštićeni kulturni pejzaž i park prirode. Opće specifičnosti i mjere zaštite pejzaža definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

ZAŠTIĆENO PODRUČJE SA ODRŽIVIM KORIŠTENJEM PRIRODNIH RESURSA

 

Ovakva područja su namijenjena očuvanju ekosistema i staništa, a uporedo s tim i pratećih kulturnih vrijednosti i tradicionalnih načina upravljanja prirodnim resursima. Zaštićena područje sa održivim korištenjem prirodnih resursa su park šuma i objekti oblikovane prirode. Opće specifičnosti i mjere zaštite zaštićenog područja sa održivim korištenjem prirodnih resursa definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

RAMSARSKO PODRUČJE

 

Ramsarska konvencija je stupila na snagu u marta 1992. godine, a ratifikovana je u septembru 2001. godine. Jedan je od najvažnijih međunarodnih sporazuma o zaštiti močvarnih staništa. Ovom konvencijom potpisnice su obavezane na čuvanje močvara na vlastitoj teritoriji, kao i na posebne obaveze koje su u vezi sa močvarnim staništima od međunarodne važnosti – koja se upisuju u tzv. Ramsarski popis. Potpisnice su dužne donijeti programe zaštite močvarnih staništa i uključiti mjere njihove zaštite i održivog korištenja u svoje planove uređenja i upotrebe prostora. Uvrštavanjem u ovaj popis takvi lokaliteti dobivaju status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo čitavog čovječanstva.

 

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.