Zaštićeno područje je geografski prostor koji se zbog svojih prirodnih, bioloških, kulturnih ili historijskih vrijednosti stavlja pod zaštitu države da bi se očuvao i zakonom zaštitio od različitih utjecaja i propadanja. U Bosni i Hercegovini (BiH) je zaštićeno 40 područja − 28 u Republici Srpskoj, 12 u Federaciji BiH dok u Brčko distriktu do sada nije stavljeno pod zaštitu nijedno područje. Osim toga, u BiH su tri područja zaštićena međunarodnom Ramsarskom konvencijom o vlažnim staništima. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su prikupili podatke o ovim područjima i objedinili ih u bazi podataka. U bazi, uz osnovne podatke o svakom od njih, možete pronaći i njihove specifičnosti, dozvoljene i zabranjene aktivnosti na tom prostoru, akte o proglašenju te fotografije zaštićenih područja.

Resize the map
42 Rezultat(a)
Osnovno
  • Osnovno
  • Datum (Najnovije prvo)
  • Datum (Najstarije prvo)
  • Naziv A do Ž
  • Naziv Ž do A
DETALJNA PRETRAGA
Ključna riječ
Kategorija
Loading

Zaštićeno stanište „Gromiželj“ se nalazi na području Grada Bijeljina u blizini ušća Drine u Savu. Njegove osnovne vrijednosti su: stanište rijetke i ugrožene vrste ribe mrgude, staništa ptica - eje močvarice, crne rode, crvene čaplje i male bijele čaplje te stanište ugroženih biljnih vrsta - rebratice, močvarne paprati, žutog lokvanja i reliktne vrste močvarne žare. Istraživanje područja počelo je krajem 2008. godine, a područje je bilo i pod prethodnom zaštitom u kategoriji Posebni rezervat prirode.…

Osnovne vrijednosti barsko-močvarnog kompleksa „Tišina“ su močvare i bare Mala tišina, Velika tišina, bara Odmut i povremeni vodotok Žandrak. Ovaj kompleks danas predstavlja jednu od malobrojnih kontinentalnih prirodnih bara i močvara u plavnom području rijeke Save koja je značajan faktor hidrološke stabilnosti i zaštite od poplava, ali i važno stanište za brojne vrste biljnog i životinjskog svijeta od kojih se mnoge nalaze u dodacima EU-ove Direktive o staništima i Direktive o pticama.…

Park prirode „Cicelj“ karakteriše visoka biljna raznolikost, što pokazuje 513 identifikovanih populacija: 43 su regionalno ili globalno rijetke vrste, šest je endemičnih i jedna subendemična, 27 ih se nalazi na Uredbi o crvenoj listi zaštićenih vrsta Republike Srpske, šest na Međunarodnoj crvenoj listi, a 13 ih je sa Dodatka II Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore koji podrazumijeva vrste kojima ne prijeti istrebljenje, ali se njihova trgovina mora kontrolisati da bi se izbjeglo eksploatisanje koje bi ugrozilo njihov opstanak.…

Zaštićeno područje zahvata donji tok rijeke Une. Osnovne karakteristike pejzažnog područja čine: čista i smaragdna rijeka Una, niz hidroloških, geomorfoloških i drugih fenomena među kojima se ističu mnogi sedreni oblici, brzaci, vodopadi, ade i riječna jezera, kao i obalna vegetacija koja prati rijeku duž cijelog njenog toka.…

Međunarodni savjet za zaštitu ptica (ICBP) je 1998. godine uvrstio „Hutovo blato“ na listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. godine Park prirode “Hutovo blato” upisan na listu močvara od međunarodne važnosti prema metodologiji Ramsarske konvencije i registrovan je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.…

Područje Parka omeđeno je kanjonom rijeke Rame i Ramskim jezerom, kanjonom Neretve i slivovima rijeka Diva Grabovica, Doljanka i Drežanka. Nalazi se između planinskih masiva Čvrsnice i Vrana, na nadmorskoj visini od 1.184 metra. U Dugom polju nalazi se jezero Blidinje, centralna tačka Parka prirode.…

Područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida. Bogato je različitim tipovima šuma. Prisutne su rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, ali i ugrožene vrste životinja: mrki medvjed, vidra, riječni rak itd. Dominantni vodotoci na ovom području su rijeke Drinjača i Oskova. Na ovom području je i prirodno Paučko jezero.…

Područje „Bijambara“ je smješteno na Nišićkoj visoravni. U okviru granica Zaštićenog pejzaža utvrđuju se tri zaštićene zone. Prva obuhvata „Bijambarske pećine“ i njihovu okolnu površinu od 137 hektara i predstavlja prostor najviših vrijednosti koje moraju ostati u potpunosti očuvane.…

Na području Trebevića zabilježeno je 99 biljnih vrsta i 14 vrsta gljiva. Od biljnih vrsta tri su na Crvenoj listi Federacije BiH: pančićeva omorika, rana ljubičasta orhideja i svijetlolisna udovčica.…

„Bentbaša“ predstavlja spoj prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti. Na ovom području se nalazi 169 biljnih vrsta, visokih bioloških i ekoloških vrijednosti, a zabilježene su 134 vrste dnevnih leptira, 50 vrsta ptica, osam vrsta gmizavaca, šest vrsta riba i jedna vrsta vodozemca.…

Kompleks „Univerzitetski grad“ predstavlja najznačajniji parkovski prostor u Banjoj Luci. Nalazi se na području Mjesne zajednice Borik. Kao najznačajnija vrijednost izdvaja se drvored 99 stabala platana, dužine 270 metara.…

Zaštićeno prirodno dobro predstavlja kombinaciju prirodne i stvorene vrijednosti. Veći dio kompleksa čini prirodna sastojina bukve i hrasta kitnjaka, a manji dio je vještački formirana sastojina crnog bora.…

STROGI REZERVAT PRIRODE

 

Ova područja su zaštićena radi biološke raznolikosti i eventualnih geoloških i geomorfoloških pojava. Posjete, korištenje i utjecaji su ograničeni i strogo kontrolisani radi zaštite prirodnih vrijednosti. Ovakva zaštićena područja se smatraju nezamjenjivim za naučna istraživanja i monitoring. Primarni cilj je da se zaštite regionalni, nacionalni ili globalni istaknuti ekosistemi, vrste i/ili posebnosti geodiverziteta. Ove vrijednosti se mogu održati uglavnom ili potpuno bez ljudskih aktivnosti, a mogu biti degradirane ili uništene i uz slabe ljudske utjecaje. Opće specifičnosti i mjere zaštite strogog rezervata prirode definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, dok se iste detaljnije definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja i planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjima.

 

SPOMENIK PRIRODE

 

Spomenik prirode je manja, neizmijenjena ili djelimično izmijenjena prirodna prostorna cjelina, objekat ili pojava, fizički jasno izražena, prepoznatljiva i jedinstvena, reprezentativnih geomorfoloških, geoloških, hidrografskih, botaničkih i drugih obilježja, kao i ljudskim radom formirana botanička vrijednost od naučnog, estetskog, kulturnog ili obrazovnog značaja. Spomenik može biti: geološki, geomorfološki, speleološki, hidrološki i botanički. Na spomeniku prirode zabranjene su sve radnje i aktivnosti koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Opće specifičnosti i mjere zaštite spomenika prirode definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

ZAŠTIĆENO STANIŠTE

 

Zaštićeno stanište je područje koje obuhvata jedan ili više tipova prirodnih staništa, značajnih za očuvanje jedne ili više populacija divljih vrsta i njihovih zajednica. Na zaštićenom staništu zabranjene su radnje i aktivnosti kojima se ugrožava ili oštećuje jedan ili više tipova staništa. Aktom kojim se proglašava zaštićeno područje utvrđuju se: njegov značaj, namjena i mjere zaštite. Opće specifičnosti i mjere zaštite zaštićenog staništa definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

NACIONALNI PARK

 

Ovo područje obuhvata veći broj raznovrsnih prirodnih ekosistema, istaknutih pejzažnih karakteristika i kulturnog naslijeđa u kojem živi čovjek u skladu sa prirodom. Namijenjeno je očuvanju postojećih prirodnih vrijednosti i resursa, ukupne pejzažne, geološke i biološke raznovrsnosti, kao i zadovoljenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih aktivnosti u skladu sa načelima zaštite prirode i održivog razvoja. Opće specifičnosti i mjere zaštite nacionalnog parka definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

ZAŠTIĆENI PEJZAŽI

 

Zaštićeni pejzaži su područja prepoznatljivog izgleda, značajnih prirodnih, biološko-ekoloških, estetskih i kulturno-historijskih vrijednosti koje su se vremenom razvijale kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. Zaštićeni pejzaži su: zaštićeni prirodni pejzaž, zaštićeni kulturni pejzaž i park prirode. Opće specifičnosti i mjere zaštite pejzaža definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

ZAŠTIĆENO PODRUČJE SA ODRŽIVIM KORIŠTENJEM PRIRODNIH RESURSA

 

Ovakva područja su namijenjena očuvanju ekosistema i staništa, a uporedo s tim i pratećih kulturnih vrijednosti i tradicionalnih načina upravljanja prirodnim resursima. Zaštićena područje sa održivim korištenjem prirodnih resursa su park šuma i objekti oblikovane prirode. Opće specifičnosti i mjere zaštite zaštićenog područja sa održivim korištenjem prirodnih resursa definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, a detaljnije se definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja te planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjem.

 

RAMSARSKO PODRUČJE

 

Ramsarska konvencija je stupila na snagu u marta 1992. godine, a ratifikovana je u septembru 2001. godine. Jedan je od najvažnijih međunarodnih sporazuma o zaštiti močvarnih staništa. Ovom konvencijom potpisnice su obavezane na čuvanje močvara na vlastitoj teritoriji, kao i na posebne obaveze koje su u vezi sa močvarnim staništima od međunarodne važnosti - koja se upisuju u tzv. Ramsarski popis. Potpisnice su dužne donijeti programe zaštite močvarnih staništa i uključiti mjere njihove zaštite i održivog korištenja u svoje planove uređenja i upotrebe prostora. Uvrštavanjem u ovaj popis takvi lokaliteti dobivaju status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo čitavog čovječanstva.