Električnu energiju iz obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini proizvode: male hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane te elektrane na biomasu i bioplin.
Vlasnici ovih postrojenja su uglavnom privatne firme koje imaju privilegiju da svu struju prodaju elektroprivredama po garantovanim cijenama koje se ne mijenjaju bez obzira na promjene cijena na tržištu. Proizvođači u Federaciji BiH (FBiH) potpisuju ugovore sa elektroprivredama na 12 godina, a u Republici Srpskoj (RS) na 15 godina za male hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane, dok ugovori za ostala postrojenja traju pet godina.
Osim ovih pogodnosti, proizvođačima se isplaćuje i poticaj za proizvodnju tzv. čiste energije. Taj novac se prikuplja putem računa za električnu energiju koje plaćaju bh. građani. Što je veći broj postrojenja, viši su i računi građana.
Vlasti najčešće navode da ovakvu proizvodnju struje potiču jer se BiH na to obavezala međunarodnim ugovorima, koji su imali za cilj povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora, strana i domaća ulaganja u ovu oblast, osigurati nova radna mjesta te zaštititi okoliš.
Prema podacima koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) od entitetskih operatora za obnovljive izvore energije, vlasnicima postrojenja je od 2015. do 2020. godine isplaćeno najmanje 207 miliona maraka. Ovaj iznos je veći, obzirom da institucije u FBiH u svojim evidencijama nemaju podatke o isplaćenim poticajima za 2016. i 2017. godinu, dok su institucije iz RS-a dostavile podatke za period od januara do septembra 2020. godine.
U ovoj bazi uz podatke o iznosima poticaja možete pronaći i podatke o nazivu i vrsti postrojenja, vlasnicima i količini proizvedene električne energije.

Napomena:

Vrsta postrojenja: solarna elektrana (SE), mala hidroelektrana (MHE), vjetroelektrana (VE), elektrana na biomasu (EBM), elektrana na bioplin (EBP)