Analiza ostavke

15.07.2009
Print Friendly, PDF & Email

Bivši premier FBiH Nedžad Branković snimljen tokom intervjua za CIN. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Ostavka premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) uslijedila je nakon višemjesečnih pritisaka javnosti i neuspjelog političkog kockanja. Dok neki smatraju da u FBiH raste uticaj građanskih inicijativa drugi su ubijeđeni da je riječ tek o izgubljenoj političkoj igri.

Pojedinci iz medija i građanskih pokreta jedva su dočekali da preuzmu zaslugu za Brankovićev odlazak. Drugi su pak njegovu ostavku vidjeli kao posljedicu poraza u borbi za dominaciju unutar Stranke demokratske akcije (SDA) koja ga je i imenovala na mjesto premijera.

‘Ne bih da podcjenjujem snagu medija ili javnog pritiska ali ovo se desilo samo zbog odnosa snaga u stranci jer da je bio drugačiji odnos snaga ove ostavke ne bi ni bilo’, kaže Asim Mujkić profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Tako ne misli njegov kolega profesor Šaćir Filandra, koji napominje da je Brankovićev prijatelj.

‘I da nije bilo kongresa on bi bio smijenjen jer je pritisak javnosti bio prevelik.’

Filandra kaže da je premijerska funkcija teška i nezahvalna i da je to igralo ulogu u Brankovićevoj odluci da podnese ostavku.

Branković je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva rekao da ne želi komentarisati niti svoje postupke niti ostavku.

Sukob unutar SDA

U prilog tezi da je Brankovićev pad bio rezultat njegove loše političke procjene govori i njegov odnos sa predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem. Branković je duže vremena otvoreno ignorisao njegove stavove stavljajući se na stranu Bakira Izetbegovića, sina Alije Izetbegovića koji je stranku prepustio Tihiću.

Tako je još 2007. godine Brankovićeva vlada zatražila smjenu menadžmenta BH Telecoma, nakon čega je u Upravu ove firme postavljen Izetbegovićev zet Jasminko Akšamija.

Porodica Izetbegović je ovim potezom dijelom preuzela kontrolu nad preduzećem koje godišnje ostvaruje blizu 150 miliona KM profita. Branković je također zagovarao prodaju BH Telecoma uprkos Tihićevom protivljenju, te podržao Izetbegovićevu kandidaturu za predsjednika SDA.

Tihićeva pozicija se činila uzdrmanom što zbog jakog suparnika, što zbog borbe protiv raka. Iz Tihićevog kabineta je potvrđeno da je operisan 11 puta, te podvrgnut hemoterapiji i zračenju.

Branković, dugogodišnji komšija i prijatelj porodice Izetbegović, igrao je na pobjedu najozbiljnijeg protivkandidata vjerujući da će Tihić, oslabljen bolešću, lako prepustiti predsjedničko mjesto.

Ali na scenu su stupile i druge snage potaknute člankom o načinu na koji je Branković došao do stana a koji je u septembru 2007. godine objavio CIN.

Naredne godine pažnju javnosti su privukli protesti građana nezadovoljnih sigurnosnom situacijom. Oštra reakcija tadašnjeg premijera Kantona Sarajevo Samira Silajdžića (Stranka za BiH) i tadašnje gradonačelnice Semihe Borovac (SDA) izazvala je ogorčenje građana.

Pokret Dosta

Za pokret Dosta njegovi članovi kažu da je organizacija koja pomaže građanima da vrate svoje dostojanstvo javnim ispoljavanjem nezadovoljstva. Ovaj pokret, oformljen 2006. godine, poznat je po organizovanju različitih demonstracija fokusiranih na probleme u obrazovanju, zapošljavanju, ali i na korupciju i pojedine političare.

Primjera radi, nakon serije napada na građane Sarajeva koji kulminiraju ubistvom tinejdžera u tramvaju, članovi pokreta Dosta, uz brojne građane su demonstracijama ukazali na problem sigurnosti u glavnom gradu BiH.

Nakon što je premijer Silajdžić okupljene građane nazvao ruljom, uslijedio je niz protesta na kojima su građani zahtijevali da i on i tadašnja gradonačelnica Borovac podnesu ostavke.

Darko Brkan, 30, jedan od prvih aktivista ovog pokreta, i osoba koja je godine provela radeći na različitim kampanjama, kaže da njihovih 500 članova pokušava animirati građane da preuzmu što aktivniju ulogu u demokratskim društvenim procesima. Grupa nema vođe u pravom smislu te riječi, već članovi iznose prijedloge i djeluju ako se svi slože oko neke ideje.

Brkan kaže da su i ranije željeli reagovati na priču o Brankovićevom stanu, ali je pokret bio zaokupljen protestima protiv Silajdžića i biše gradonačelnice Borovac.

Odlučili su djelovati, potaknuti između ostalog i promjenama koje su uslijedile. Silajdžić je podnio ostavku, dok je stranka gradonačelnice Borovac na narednim izborima izgubila većinu u Gradskom vijeću.

Branković je još jednom došao u žižu interesa javnosti nakon što je regionalno popularni i politički angažovani bend Dubioza kolektiv ukomponovao dio CIN-ovog razgovora sa Brankovićem u video za pjesmu ‘Šuti i trpi’. Premijerovo insistiranje da se ne sjeća kako je kupio stan, ali da je sve urađeno ‘po zakonu’, uskoro postaje popularna krilatica u javnom životu i medijima.

Krajem ljeta nekoliko novinara sarajevskih sedmičnih magazina podnose krivičnu prijavu protiv Brankovića i bivšeg premijera FBiH Edhema Bičakčića.

Optužnica

Oleg Čavka, tužilac Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu je potom pokrenuo istragu i preuzeo dokumentaciju na kojoj je CIN temeljio priču o stanu. Optužnicu je podigao u aprilu 2009. godine, neposredno prije izbora za predsjednika SDA. Čavka je novinarima CIN-a izjavio da politika nije igrala ulogu u pokretanju optužnice.

‘Čak nisam ni znao da se sprema Kongres SDA’ izjavio je Čavka, dodajući kako bi se pozabavio ovim pitanjem i ranije da nije bio zaokupljen predmetom Gaši. Osam osoba, uključujući braću Muhameda i Aziza Gašija osuđeni za organizovani kriminal.

Bio izbor trenutka podizanja optužnice politički motiviran ili ne, Tihiću je tokom unutarstranačke predizborne kampanje zatraži Brankovićevu ostavku. Branković je odgovorio da će sačekati da SDA izabere novog predsjednika prije nego što donese odluku.

‘Lopove vrati stan’

Pokret Dosta je nastavio svoje djelovanje nakon januara kada je slogan ‘Lopove vrati stan’ osvanuo na zidu ulaza u premijerovu zgradu.

Iako nije direktno imenovan, Branković je zatražio hitnu akciju pravosuđa protiv huligana tvrdeći da mu je sigurnost ugrožena. Uslijedila je burna reakcija medija koji su premijerovu izjavu nazvali arogantnom.

Pokret Dosta je na društvenoj mreži Facebook osnovao grupu pod imenom ‘Da, ja sam huligan koji je grafitom napao porodicu Premijera Brankovića!’. U svega nekoliko dana grupi se priključilo gotovo 5.000 članova. Kako je Pokret nastavio privlačiti pažnju medija, ovaj slučaj je ostao u fokusu javnosti.

Pokret Dosta je finansirao izradu nekoliko džambo plakata sa oglasom ‘Stan za samo 920 KM’, aludirajući na cijenu po kojoj je je Branković otkupio stan. Kantonalne vlasti su ubrzo reagovale uklanjajući reklamne panoe koji su tu godinama stajali pod izgovorom da marketinška agencija, koja ih je postavila, nije imala dozvolu za njih.

‘Za ovu vrstu promjena je ključna sinergija medija i građana jer sami ne mogu ništa ni jedni ni drugi’, kaže Brkan i dodaje da su pokret Dosta i konstantan pritisak javnosti možda jedan od faktora koji je doveo do Izetbegovićog poraza.

Stan je Brkan nazvao jednim od Brankovićevih ‘manjih grijehova’ ali ipak snažnim simbolom sa kojim se građani mogu poistovjetiti. Građani neće reagovati ovako burno na pronevjeru miliona KM ‘jer ne razmišljaju u tim gabaritima.’ Sa druge strane vrlo lako mogu zamisliti veliki stan u centru grada za male pare.

Druge stranke

Predstavnici stranaka u BiH imaju različita mišljenja o tome zašto je Branković podnio ostavku.

Kenan Efendić, glasnogovornik najmlađe opozicione političke organizacije u BiH, Naše stranke, rekao je da političari u BiH nisu odgovorni glasačima i građanima nego uskim stranačkim vrhovima. Kaže da to potvrđuje činjenica da ‘Nedžad Branković ostavku podnosi primoran reizborom Sulejmana Tihića na mjesto predsjednika SDA.’

Safet Halilović, član Stranke za BiH, koalicijskog partnera Brankovićeve SDA, rekao je da ‘mnogi faktori imaju ulogu’ u Brankovićevoj ostavci.

‘Trećina uzroka su bez sumnje mediji koji su pod kontrolom Socijaldemokratske partije koja u Tihiću vidi saveznika. Trećina su konceptualne razlike unutar SDA, dok trećinu čini javnost, odnosno raspoloženje građana formirano medijima i građanskim pokretima’, kaže Halilović.

Objavljeno: 15.7.2009. godine

Print Friendly, PDF & Email
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dozvoljeno je uz obavezno navođenje izvora i povezivanje na www.cin.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke