Političkim partijama u Bosni i Hercegovini (BiH) se isplati zarađivati na nezakonit način i primati nedozvoljene donacije, jer je dobit koju su neke od njih ostvarile bila i 50 puta veća od iznosa kazni.
Stranke su kršenjem Zakona o finansiranju političkih partija od 2004. do 2008. godine ostvarile korist od najmanje milion KM. Ukupan iznos novčanih sankcija koje im je Centralna izborna komisija (CIK) izrekla za te prekršaje bio je oko 170.000 KM.
Osim što su kazne manje od koristi koju stranke dobijaju kršenjem zakona, CIK ih izriče i do tri godine nakon što je prekršaj počinjen. Tako su kazne za 2008. godinu izrečene tek krajem prošle godine. Revizija za 2009. godinu je nedavno završena, a eventualne sankcije tek trebaju uslijediti.
U CIK-u kažu da nemaju dovoljno revizora, te da njih pet kontroliše poslovanje više od 90 stranaka.
Strankama je zakonom zabranjeno primati donacije od javnih preduzeća i institucija. Za kršenje te odredbe, kao i za primanje priloga iznad dozvoljenog limita, predviđena je kazna u iznosu većem do tri puta od visine dobijenih priloga, dok za sve ostale prekršaje maksimalna kazna ne prelazi 10.000 KM.
Međutim, CIK je, uglavnom, izricao minimalne iznose – od 200 do nekoliko hiljada KM.
Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, kaže da su izbjegavali maksimalne kazne, jer nisu željeli ‘nikoga uništiti’.
Ivana Korajlić iz organizacije Transparency International BiH, koja je vodila istraživanje o finansiranju političkih stranaka, kaže da se strankama više isplati da krše zakon nego da ga poštuju.
Najveću korist od blagih kazni imala je Stranka demokratske akcije (SDA) koja je prema izvještajima CIK-a za pet godina ostvarila nezakonite prihode od najmanje 170.000 KM, a kažnjena je 48 puta manjim iznosom – 3.500 KM.
SDA je, između ostalog, primila priloge od šest firmi u iznosu koji je premašio dozvoljeni limit za više od 68.000 KM.
Besplatnim korištenjem općinskih prostorija u Mostaru, Sarajevu, Prozoru, Širokom Brijegu i Tuzli, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je ostvarila korist od najmanje 114.500 KM, a kažnjena je 36 puta manjim iznosom – 3.200 KM.
Socijaldemokratska partija (SDP) je ostvarila korist od najmanje 106.500 KM za što je kažnjena sa 13 puta manjim iznosom – 8.000 KM. Ova stranka je, između ostalog, izdavanjem prostorija koje nisu u njenom vlasništvu zaradila 76.000 KM.
Dobit Srpske demokratske stranke (SDS) od najmanje 60.000 KM je 54 puta veća od za to izrečenih sankcija – 1.100 KM. Ostvarila ju je izdavanjem tuđih prostorija te korištenjem općinskih prostorija za koje nije plaćala naknadu.
Stranka za BiH (SBiH) je besplatnim korištenjem općinskih prostorija i prilozima javnih institucija ostvarila korist od najmanje 80.000 KM. Kažnjena je sa 14 puta manjim iznosom – 5.700 KM.
Nerješivi problem sa poslovnim prostorima
Najčešći prekršaj koji su stranke činile je primanje zabranjenih priloga, uglavnom besplatno korištenje općinskih prostorija.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je ranije objavio da su stranke prethodnih godina besplatnim korištenjem 246 prostorija ostvarile prihod od najmanje milion KM.
Za ovaj prekršaj u proteklih pet godina izrečena je samo jedna sankcija, HDZ-u, jer je u 2007. godini Općinski odbor Prozor-Rame koristio prostor tadašnje elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Prema Ugovoru o zakupu godišnja cijena ovog prostora je iznosila 3.159 KM, a sankcija koju je CIK izrekao je bila 3.200 KM.
Hadžiabdić kaže da u pojedinim slučajevima ne mogu dokazati kršenje zakona, jer ne mogu dobiti izvode iz katastra ili podatke o cijeni zakupa. Stoga, ne kažnjavaju ni one kod kojih to mogu dokazati, jer bi, kako kaže, time napravili diskriminaciju.
Prema podacima iz revizorskih izvještaja, takvi prekršaji se ponavljaju iz godine u godinu. SDA je u 2009. godini izdavala prostor koji nije u njenom vlasništvu te koristila općinske prostore bez naknade i tako dobila najmanje 56.000 KM.
‘Ne smatram to prekršajem’, kaže Amir Zukić, generalni sekretar SDA. Prema njegovim riječima općine bi trebale strankama obezbijediti uvjete za rad.
Još jedan uobičajeni prekršaj je ostvarivanje zabranjenih prihoda. Mada je strankama dozvoljeno da iznajmljuju prostore koji su u njihovom vlasništvu, one su to činile i kad je riječ o tuđoj imovini. Novinari CIN-a su otkrili da se za ovaj prekršaj nekada izriče sankcija, a nekada ne.
Narodna stranka Radom za boljitak je kažnjena sa 3.000 KM, jer je 2007. godine različitim udruženjima iznajmljivala prostor u Sarajevu koji je u tuđem vlasništvu i tako ostvarila prihod od 43.000 KM.
Naredne godine je u revizorskom izvještaju zabilježeno da je ova stranka na isti način zaradila 14.000 KM, ali nije bila kažnjena. U ovoj stranci pojašnjavaju da su novac zaradili tako što su udruženjima iznajmljivali vlastite računare i dio inventara, ali ne i prostor.
Hasida Gušić, šef Službe za reviziju CIK-a, kaže da sankcije za tu godinu nisu izrečene zbog nedostatka dokaza.
‘Nismo mogli utvrditi prave činjenice – šta je oprema, šta prostor. Ne mogu oni koristiti računar, a da ne uđu u prostor’, kaže Gušić.
SDP je 2007. i 2008. godine izdavala prostor u Zenici koji, kako u izvještaju navode revizori CIK-a, nije njen i tako, ukupno, zaradila više od 76.000 KM. Prvi put su kažnjeni sa 5.000 KM, dok drugi put nisu.
Ferid Buljubašić, poslovni direktor SDP-a, kaže da su prostor dobili i uknjižili, ali se općina žalila na tu odluku, pa je sudski proces sada u toku. U međuvremenu, stranka je poslovni prostor izdala na pet godina.
Iako je Služba za reviziju utvrdila da se radi o nezakonitim prihodima, kažu da nije bilo dovoljno čvrstih dokaza da stranka nije vlasnik tih prostorija te ih nisu željeli kažnjavati. Sagovornici iz CIK-a nisu objasnili kako su u ovakvim slučajevima jedne godine uspjeli dokazati prekršaj i izreći sankcije, a druge ne.
CIK je kažnjavao stranke i za prekršaje koji strankama nisu donosili finansijsku korist. Zbog pogrešnog popunjavanja finansijskih izvještaja strankama su izrekli dodatnih 200.000 KM kazni.
Sankcije za kršenje Izbornog zakona
Osim Zakona o finansiranju političkih partija, CIK je nadležna za provođenje Izbornog zakona koji, između ostalog, limitira sredstva koja stranka može potrošiti u toku predizborne kampanje.
Zbog prekoračenja limita do sada su izrečene samo dvije sankcije.
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je u 2008. godini prekoračio limit u finansiranju predizborne kampanje za preko pola miliona KM, za što su kažnjeni sa 10.000 KM, što je maksimalan zakonom predviđeni iznos.
‘Ta stranka se nije ni žalila, jer joj se isplatilo da prekorači limit. Mogla je i za tri miliona da prekrši, a mi bismo opet mogli izreći samo 10.000 KM’, kaže Irena Hadžiabdić.
Iako je većina sagovornika CIN-a spominjala ovo kao primjer premale sankcije, Lazar Prodanović, član Glavnog odbora SNSD-a, kaže da su adekvatno kažnjeni, jer nije riječ o značajnom prekoračenju i da je sa malo novca teško napraviti kampanju.
Mada je mogla maksimalno potrošiti 938.000 KM, ova stranka je za izbore 2008. godine potrošila 50 posto više – skoro 1,5 miliona KM.
Stranka za BiH je 2007. godine, na prijevremenim izborima za načelnika općine Donji Vakuf prešla limit za više od 9.000 KM i dobila kaznu od 1.000 KM.
Iz CIK-a su prethodnih godina predlagali da se iznosi sankcija za kršenje Izbornog i Zakona o finansiranju povećaju, ali prijedlozi nisu prošli na sastancima radne grupe Parlamenta BiH.
