Doktorica u zatvoru zbog smrti pacijentice

25.07.2014

Doktorica Amila Cvijetić-Koldžo radila je sa pacijentima više od godinu dana nakon što je osuđena na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iako u zatvoru, još uvijek nije ostala bez radne dozvole.

Hipokratova zakletva

Na početku karijere doktori se zaklinju da će poštovati ljudski život, te da će im najveća briga biti zdravlje bolesnika. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Četrnaest mjeseci nakon što je osuđena za smrt pacijentice, doktorica Amila Cvijetić-Koldžo otišla je u zatvor. Sve do početka jula ova anesteziologinja radila je sa pacijentima. To su joj omogućili Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Ljekarska komora Kantona Sarajevo, koji joj nisu uručili otkaz i zabranili rad.

Pedesetčetverogodišnja Cvijetić-Koldžo jedna je od četiri doktora koji su pravosnažno osuđeni u posljednjih pet godina na sudovima u Bosni i Hercegovini (BiH). Iako su zbog njihovih grešaka pacijenti umirali ili postajali invalidi, jedino je Cvijetić-Koldžo otišla u zatvor.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazalo je da nijednom doktoru osuđenom za greške nije oduzeta licenca. Sve do odlaska u zatvor, doktorica Cvijetić-Koldžo je radila tamo gdje je njena greška 37-godišnju Svjetlanu Zukić koštala života.

Sa osuđenom doktoricom se u aprilu ove godine susreo šezdesetpetogodišnji pacijent iz Sarajeva. Cvijetić-Koldžo mu je bila anesteziolog tokom operacije karcinoma.

„Kad sam legao na operacioni stol vidio sam nju iznad moje glave. Bio sam šokiran. Znam da je optužena i da je trebala biti u pritvoru. Automatski me je uhvatila panika i bio sam nesiguran u operaciju. Tada mi ništa dobro nije prolazilo kroz glavu“, ispričao je novinarima CIN-a.

Budući da se i dalje liječi u istoj ustanovi, nije želio da mu se navodi ime. O slučaju ove doktorice je čitao u novinama i smatra da ona ne bi trebala raditi sa pacijentima.

 Svjetlana ZukićTridesetsedmogodišnja Svjetlana Zukić je zbog greške doktorice umrla kada je njena kćerka napunila mjesec dana. (Foto: Privatni album)

Liječenje mimo pravila

Svjetlana Zukić je sredinom jula 2007. godine primljena u Klinički centar radi poroda. Bila je to njezina druga trudnoća i očekivala je djevojčicu. Zukić je bila zdrava žena kada su je u predvečernjim satima uveli u porođajnu salu. Sa njom je ušla i doktorica Cvijetić-Koldžo, specijalista za anesteziologiju, i dala joj epiduralnu anesteziju radi bezbolnog porođaja.

Tada joj je doktorica probila ovojnicu kičmene moždine. Vještaci su objasnili tokom suđenja da se ova komplikacija dešava u praksi i da je anesteziolog dužan unijeti je u temperaturnu listu koja stoji uz krevet pacijenta. Ukoliko dođe do ove komplikacije, pacijent mora biti zadržan u bolnici duže od 24 sata.

Sud je utvrdio da doktorica nikoga nije obavijestila da je probila ovojnicu, niti je to zabilježila u temperaturnoj listi. Tako je Zukić šesnaest sati nakon poroda otpuštena iz bolnice. Nekoliko dana kasnije počela je osjećati glavobolje, zbog čega je kontaktirala doktoricu Cvijetić-Koldžo. Ona joj je isprva savjetovala da svakodnevno pije dva litra „Coca-Cole“ i litar kafe, da bi se zatvorila rupica na ovojnici i da bi ublažila glavobolje.

Sedmicu nakon poroda doktorica je pacijenticu posjetila u stanu i nastavila je posjećivati sve do njezine smrti. Za to vrijeme davala joj je infuziju i lijek „Propofol“. Na suđenju je utvrđeno da se ovaj lijek može davati isključivo u zdravstvenim ustanovama, te da anesteziolog ne može odlaziti u kućne posjete i primjenjivati terapije bez dijagnosticiranja.

Iako se Zukić svakim danom sve gore osjećala, doktorica je nije upućivala drugom ljekaru, već je govorila da je to normalna faza oporavka.

Edin Zukić je suprugu dva puta vozio u bolnicu kod Cvijetić-Koldžo, koja je odbila poslati kola hitne pomoći po nju. U vrijeme svojih dežurstava, kada većina doktora nije bila prisutna, pacijentici je davala takozvane „krvne zakrpe“, što je metoda liječenja koja se mora ranije primijeniti. Na sudu je utvrđeno da anesteziolog ne može samostalno dati krvnu zakrpu niti donijeti odluku o tome.

Fahrudin Kulenović Predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo Fahrudin Kulenović kaže da je odluka o oduzimanju licence doktoru toliko teška da se svi teško odlučuju da je izreknu. (Foto: CIN)

U noći između 14. i 15. augusta 2007., Cvijetić-Koldžo je pacijentici ostavila kateter u leđima, radi daljeg liječenja. Dva dana kasnije, Zukić je preminula. Njezina kćerka danas ima sedam godina i živi sa ocem i bratom.

Da je liječena u bolnici, Svjetlana Zukić imala bi šansu preživjeti, zaključili su sudski vještaci. „Sud je na osnovu izvedenih dokaza utvrdio da je optužena odstupila od uobičajenih pravila struke“, navodi se u presudi.

Prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), osoba koja je nesavjesnim liječenjem prouzrokovala smrt druge osobe kaznit će se zatvorom od jedne do 12 godina. U vrijeme kada je Cvijetić-Koldžo počinila ovo krivično djelo, sud joj nije mogao oduzeti dozvolu za rad, jer su tek 2010. godine usvojene izmjene koje to omogućavaju.

Komora ne žuri da oduzme licencu

Doktorica Cvijetić-Koldžo pravosnažno je osuđena u maju 2013. na tri godine zatvora. Međutim, u KCUS-u je radila sve do početka ovog mjeseca, kada je otišla u tuzlanski zatvor. U Kliničkom centru kažu da osuđenoj doktorici nisu dali otkaz jer nisu dobili pravosnažnu presudu.

Ni Ljekarska komora Kantona Sarajevo nije joj zabranila rad.

„Da vam iskreno kažem, onako ljudski – mi ne žurimo s tim. (…) To je teška kazna i smatram da je nikad nije kasno donijeti. Ti ljudi, kad se izrekne ta kazna – on je gotov. Nema od njega ništa“, objašnjava predsjednik Ljekarske komore Fahrudin Kulenović. On kaže da još uvijek ne zna da je presuda doktorici Cvijetić-Koldžo konačna, te kako misli da ona čeka odluku apelacionog suda.

Doktorica se 2013. godine žalila Ustavnom sudu BiH, ali kako je potvrđeno iz te institucije, ova apelacija ne odlaže izvršenje pravosnažne presude. Kada su novinari CIN-a prenijeli Kulenoviću ovu informaciju, rekao je da on nije pravnik i da će se raspitati o tome.

Osuđena doktorica nije se odazivala na pozive novinara. Tokom suđenja je negirala krivicu i kazala da je postupala kao savjestan liječnik u namjeri da pomogne Svjetlani Zukić, ali da je pacijentica svojim postupcima pogoršala zdravstveno stanje.

 Amila Cvijetić Koldžo Doktorica Amila Cvijetić–Koldžo radila je s pacijentima na Kliničkom centru u Sarajevu četrnaest mjeseci nakon presude. (Foto: Oslobođenje)

Doktorica koja ostavlja loš utisak

Dok je trajalo suđenje doktorici Cvijetić-Koldžo, 28-godišnja Nina Hastor iz Sarajeva čekala je prvo dijete. Pošto je znala da se mora poroditi carskim rezom, mjesecima je tražila informacije o tome na internetu. Tako je naišla i na novinski članak o doktorici zbog čije je greške pacijentica preminula.

„Dok sam čitala, pomislila sam ‘Uf, dobro je, ova mora biti suspendovana, neće garant mene zapasti’“, kazala je Hastor za CIN.

U decembru 2010. godine, noć prije poroda, pozvana je na konsultacije sa anesteziologom, doktoricom koja joj, kako kaže „nije sjela nikako“. Bila je to Cvijetić-Koldžo, ali Hastor to tada nije znala. Ona kaže da je željela opštu anesteziju zbog straha od operacije, ali ju je doktorica nagovarala na epiduralnu. To je kod Hastor izazvalo još veći strah.

„Plakala sam, vrištala, žena me tjera na ovo, bojim se ujutro kad dođem na program uradit će mi to“, prisjetila se ona. Potom je, kako kaže, nazvala sve ljude koje je znala i uspjela dobiti drugog anesteziologa.

Dva mjeseca poslije poroda ponovo je naišla na tekst o Amili Cvijetić-Koldžo i frapirala se.

„Kad tamo i slika doktorice – one što je sjedila preko puta mene i nagovarala me na istu stvar kojom je ubila drugu ženu“, kaže Hastor i dodaje da je niko u bolnici nije upozorio da se protiv doktorice vodio neki postupak.

Nakon pravosnažne presude, dvaput je odložen odlazak doktorice Cvijetić-Koldžo u zatvor. Jednom zbog njene molbe, a drugi put jer nije bilo mjesta u zatvoru. U zatvor je otišla 6. jula ove godine.

Gordana Simić, sestra preminule Svjetlane Zukić, mjesecima poslije presude doktoricu je sretala u gradu. Novinarima CIN-a ispričala je da je umorna od šestogodišnjeg sudskog procesa i da je u nekim momentima htjela odustati od borbe.

„Bilo je čitavo vrijeme kao da sam ja nešto napravila, a ne ona. Eto, tako sam se ja osjećala“, kaže Simić i dodaje da je svjesna da joj ništa ne može vratiti sestru.

Objavljeno 25. 7. 2014.

KOMENTARI


Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Označena polja je obavezno popuniti.

Bijeli hljeb

Energopotencijal u BiH

Javne nabavke