Najmanje 15 savjetnika su u toku ili na kraju svog mandata postali visokorangirani državni službenici i tako privremenu službu zamijenili sigurnim poslom.
Savjetnike imenuju najviši zvaničnici, po svom nahođenju. Ali, da bi postali državni službenici, moraju proći konkursnu proceduru koja se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita.
Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pokazuje da su savjetnici u prednosti u odnosu na druge kandidate kada konkurišu na radno mjestu u instituciji u kojoj već rade. U konačnici, odluku o zaposlenju, uglavnom, donose rukovodioci institucija koji su ih i doveli za savjetnike.
Sead Maslo, direktor Agencije za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), smatra da su osobe koje već rade u institucijama, a konkurišu za državnu službu, privilegovane u odnosu na ostale kandidate.
U instituciji u koju su primljeni bez konkursa savjetnici stječu znanje koje im omogućava da lakše polože ispit i odgovaraju na pitanja komisije, objašnjava Semiha Borovac, bivša gradonačelnica Sarajeva i nekadašnja savjetnica premijera Federacije Mustafe Mujezinovića.
Ispitne komisije se sastoje od četiri ili pet članova. Na osnovu prikupljenih podataka novinari CIN-a su došli do saznanja da bi savjetnici koji konkurišu na radna mjesta u instituciji u kojoj već rade mogli poznavati barem dva člana komisije pred kojom polažu usmeni ispit.
Za razliku od FBiH gdje pomoćnici ministra dobivaju stalni posao, pomoćnik ministra u Republici Srpskoj (RS) biva imenovan na mandat od pet godina.
Također, veliki broj savjetnika je u državnoj službi završio na novoformiranim radnim mjestima pomoćnika ministara.
„Izuzetno je velika podudarnost da bi bila slučajna“, kaže Maslo.
Među novim državnim službenicima se često nalaze i oni koji su na savjetničkom mjestu jedva proveli godinu dana od četverogodišnjeg mandata na koji su imenovani.
Usmeni ispit je presudan
Nakon godinu i mjesec dana provedenih na savjetničkoj poziciji Gordana Čengić je stupila na novouspostavljenu poziciju internog revizora u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije. U četveročlanoj ispitnoj komisiji pred kojom je usmeno odgovarala bile su i njene kolege Sead Brajlović i Marina Čuljak, koji su joj dali maksimalan broj bodova.
Kao najuspješniju od deset kandidata, tadašnji ministar Vahid Hećo je krajem 2008. godine postavlja za internog revizora i zadužuje za kontrolu trošenja budžetskih sredstava u Ministarstvu.
Čengić kaže za CIN da i danas ministru daje savjete, mišljenja i preporuke. „Dakle, potpuno srodna funkcija onoj što sam imala,“ kaže Čengić, „samo što imam veću odgovornost, jer ja svoje mišljenje i napišem, i potvrdim, i dokažem“.
Na poziciju savjetnice za industriju Čengić je došla iz Mikrokreditne fondacije Sunrise u kojoj je bila šef Odjela za finansije. Za CIN kaže da Heću do tada nije poznavala. Na pitanje kako je ministar saznao za nju, Čengić kaže: “Valjda se dobar glas čuje”, dodajući da je primljena na preporuku kolege za kojeg Čengić kaže da je bio vrlo blizak Stranci za BiH iz koje je i Hećo.
U državnu službu uz blagoslov ministra
Sagovornici CIN-a kažu da se rukovodeća radna mjesta često raspoređuju po nacionalnom ključu, a ministar je u tom slučaju samo izvršilac dogovora vladajućih partija.
Prije nego je postao pomoćnik ministra za zaštitu lica sa invaliditetom u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, Dobrica Jonjić je tek četiri i po mjeseca bio savjetnik tadašnjem ministru Perici Jelečeviću. Mjesec dana prije Jonjićevog dolaska Jelečević je donio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva kojim je uspostavljena pozicija na koju je primljen Jonjić.
U razgovoru za CIN Jonjić kaže da nije bio previše zainteresiran za poziciju pomoćnika, ali ministar je insistirao da se prijavi na natječaj.
“Tražio je da se kandidiram, jer još niko od Hrvata nije bio pomoćnik“, kaže Jonjić.
U četveročlanoj komisiji je bilo dvoje kolega iz Ministarstva, Fehim Bekan i Štefica Marković.
Pitanja koja je dobio odnosila su se na zakone koje provodi ovo ministarstvo. „Svi kandidati koji se prijavljuju pretpostavljaju da ga neće pitati iz oblasti finansija ili iz oblasti kulture i zaštite spomenika, nego (…) iz oblasti penzionog i socijalne zaštite”, kaže Jonjić. „Logično je da čovjek koji se angažira mora imati pojma o tome.“
Jonjić dodaje da bi ga bilo stid kada ne bi znao odgovoriti na postavljena pitanja, jer su se u komisiji nalazile kolege sa kojima je sarađivao.
Osobe od povjerenja
Maslo iz Agencije za državnu službu FBiH kaže da ne treba čuditi što savjetnici često dolaze po stranačkoj preporuci, jer ministri za savjetnike biraju „osobe od povjerenja.“
Nadija Bandić, pomoćnica federalnog ministra za udžbeničku politiku, analitiku i izvještavanje u obrazovanju i nauci, od 2007. do 2010. godine bila je savjetnica za ovu oblast tadašnjoj ministrici Melihi Alić.
U maju 2010. godine je raspisan natječaj za pomoćnike ministara u Sektoru za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i u Sektoru za udžbeničku politiku, analitiku i izvještavanje u obrazovanju i nauci. Rješenje o postavljenju na drugu poziciju potpisala je Alić.
U razgovoru za CIN Bandić kaže da je sa tadašnjom ministricom radila deset godina u Drugoj gimnaziji u Sarajevu, ali da su bile presudne kompetencije i njezina zainteresiranost za ovu oblast. U komisiji su bili sekretar Adnan Zeković i Davorka Jukić, načelnik za pravne i opće poslove Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH.
Bez obzira da li se radi o prvom ili posljednjem sa liste uspješnih kandidata, nadležni organ imenuje rukovodećeg državnog službenika prema vlastitom nahođenju, stoji u dopisu koji je CIN-u poslao Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH.
Zenit Kelić je bio savjetnik zamjenika ministra finansija i trezora BiH Fuada Kasumovića u periodu od aprila 2007. do augusta 2008. godine. Njih dvojica se poznaju iz Federalne carinske uprave. U februaru 2008. godine je objavljen natječaj za pomoćnika ministra u Sektoru za provedbu sukcesije bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije i upravljanje imovinom BiH.
Na natječaj su se iz ovog ministarstva prijavili i Jusuf Džaferović i Besim Krupalija. I na pismenom i na usmenom dijelu ispita najbolji je bio Krupalija. Džaferović je bio na drugom, a Kelić na trećem mjestu po broju osvojenih bodova. Rješenjem ministra finansija Dragana Vrankića posao je dobio Kelić.
U razgovoru za CIN Krupalija kaže da se žalio na odluku, ali da mu žalba nije uvažena. “To bodovanje, to ništa ne znači“, kaže Krupalija, dodajući da kada su u pitanju rukovodeće službe u državnoj upravi „ politička partija odabere svog kandidata“. Krupalija i danas radi u Sektoru za sukcesiju, a Kelić mu je nadređeni.
Kelić kaže da nije član nijedne stranke, smatra da je kompetentan i da ima puno radnog iskustva i viziju. „Ali, može se reći da mi je pomoglo i to što me poznavao i ministar i zamjenik ministra“.
