|
|
Pranje novca
Prosperitet za utajivače poreza
Iako je na Sudu Bosne i Hercegovine dokazano da su u periodu od 2003. do 2005. godine tri velike trgovačke firme utajile najmanje 1,1 milion KM poreza, one ni do danas nisu kažnjene zbog toga. Osuđeni su perači njihovog novca, a veletrgovci su nastavili da razvijaju posao, neki od njih i uz pomoć vladinih kredita i javnih poslova.
Priču možete pročitati ovdje.
Poticaji
Poticaji bez javnog poziva
Revizori FBiH su godinama upozoravali da u mandatu Vahida Heće, ministra energije, rudarstva i industrije, kriteriji za dodjelu poticaja nisu jasno definisani, tako da neka preduzeća nikada i nisu opravdala utrošak novca.
Priču možete pročitati ovdje.
Poticaji
Poticaji za privatne firme političara
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je za četiri godine podijelilo privatnicima blizu 15 miliona KM poticaja, od čega su, najmanje, 4 miliona KM pripala firmama povezanim sa vladajućim strankama.
Priču možete pročitati ovdje.
Autoceste u FBiH
FBiH rizikuje masovne tužbe bespravnih graditelja
Novim zakonom previđeno je plaćanje naknade vlasnicima bespravno sagrađenih objekata duž trasa Koridora 5c i autocesta Tuzla-Brčko-Orašje i Tuzla-Žepče.
Priču možete pročitati ovdje.
Finansiranje medija
Vladini milioni za privatne medije u RS-u
Za protekle tri godine Vlada Republike Srpske donirala je medijima 14,5 miliona KM, a većina novca pripala je privatnim novinama i RTV stanicama. Donacije medijima često su davane na osnovu diskrecionih odluka Vlade, koja danas odbija dostaviti izvještaje o utrošku novca.
Priču možete pročitati ovdje.
Imovina političara
Promjene u imovini državnih ministara
Od posljednje izjave o imovinskom stanju predsjedavajući i članovi Vijeća ministara BiH: Vjekoslav Bevanda, Nikola Špirić, Sredoje Nović i Mirko Okolić su stekli nova imanja i vikendice u Donjoj Blatnici, Drvaru, na Palama i u Doboju, dok je Zlatko Lagumdžija prijavio "nepoznati suvlasnički dio" na porodičnoj kući i zemljištu u Trebinju.
Priču možete pročitati ovdje.
Finansiranje NGO
Boračke organizacije: troškovi materijalni, računi imaginarni
Sa računa pojedinih boračkih organizacija u Sarajevu podignute su desetine hiljada KM, a da njihov utrošak nikad nije opravdan Istraga Finansijske policije FBiH u pet boračkih organizacija i njihovim dvjema firmama pokazuje da najviše novca odlazi na materijalne troškove, plaće zaposlenika te naknade članovima upravnih i nadzornih odbora.
Priču možete pročitati ovdje.
Finansiranje NGO
Založba na veliko
Čapljinski HDZ i nekadašnji općinski dužnosnici osnovali su privatnu firmu pod nazivom Ustanova Založba kralja Tomislava, a zatim joj dodijelili privatno zemljište, javne objekte i budžetski novac. Općina je prošle godine bila primorana platiti odštetu bivšem vlasniku zemljišta, a zbog nanošenja štete najavljuje pokretanje spora protiv Založbe.
Priču možete pročitati ovdje.
Pravosuđe
Besplatni advokati i za funkcionere i biznismene
Pojedini funkcioneri i biznismeni, koji pred sudovima u BiH odgovaraju za finansijske pronevjere i pranje novca, koriste usluge službenih branilaca jer je njihova imovina blokirana. Kada procesi završe i stignu računi advokata, sudovi ih ne plaćaju imovinom osuđenika, nego novcem iz svojih budžeta.
Priču možete pročitati ovdje.
Koncesije
Privatnici profitirali trgujući koncesijama
Koncesionari u Republici Srpskoj trguju koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana, a Vlada ne čini mnogo kako bi to zaustavila. Mada navode da koncesije prodaju za male iznose, stručnjaci kažu da je zarada od prodaje višestruko veća od uloženih sredstava.
Priču možete pročitati ovdje.
Korupcija
Tužilaštva predugo istražuju stečajne prevare
Tužilaštva u Bosni i Hercegovini i po pet godina istražuju prijave radnika o namjernom dovođenju državnih firmi do bankrota i kriminalu u stečajnim postupcima. Dok traju istrage, imovina preduzeća prelazi u ruke novih vlasnika, a radnici ostaju bez posla, zarađenih plaća i penzija.
Priču možete pročitati ovdje.
Prodaja dugova
Energoinvest prodao dugove za sitne pare
Kompanija Energoinvest d.d. Sarajevo propustila je priliku da dobije sudsku presudu za naplatu predratnog duga od države Kongo, koji je prije 10 godina prodala za 3,3 miliona dolara. Dug je od tada utrostručen i danas vrijedi 100 miliona dolara.
Priču možete pročitati ovdje.
Poticaji vjerskim zajednicama
Bog na nebu, biznis na zemlji
Vlada RS-a je kreditirala poslove Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske. No, većina firmi u kojima ova crkvena zajednica ima vlasničke interese danas posluje sa gubitkom, a neke od njih i neredovno uplaćuju doprinose.
Priču možete pročitati ovdje.
Fabrika duvana Banja Luka
Fabrika duvana izbrisana iz regulacionog plana Banje Luke
Novim regulacionim planom na mjestu dosadašnje Fabrike duvana Banja Luka predviđena je gradnja poslovnih i smještajnih objekata. I pored prigovora radnika na neispunjavanje uvjeta privatizacije, Vlada RS-a je tek nedavno zatražila raskid ugovora sa kupcem Fabrike.
Priču možete pročitati ovdje.
Pranje novca
Optužnica protiv Ćopića otkriva mrežu pranja novca
Specijalno tužilaštvo RS-a tereti Zorana Ćopića, srbijanskog biznismena, porijeklom iz BiH, za pranje novca poznatog trgovca drogom -Darka Šarića. U optužnici se navode i druga poznata imena.
Priču možete pročitati ovdje.
IRB
Veleposjednici na kredit
Zahvaljujući milionskim kreditima banaka povezanih sa Vladom RS, članovi porodice predsjednika ovog entiteta Milorada Dodika stekli su imovinu vrijednu 9,6 miliona KM. Njihova voćarska firma već dvije godine posluje sa gubitkom, a krediti su dospjeli na naplatu.
Priču možete pročitati ovdje.
Pravosuđe
Specijalni tužioci usitnjavaju krupni kriminal
Iako je osnovano da procesuira najteže slučajeve privrednog kriminala za koje slijedi kazna od minimalno pet godina zatvora, Specijalno tužilaštvo RS-a ne uspijeva dokazati takve optužbe. Sudovi funkcionere oslobađaju odgovornosti ili ih osuđuju na zatvorske kazne od tri mjeseca do dvije godine.
Priču možete pročitati ovdje.
Partije
Imovinski kartoni bh. političara
Imovinski kartoni su dostupni ovdje.
Partije
Političke partije na sudu
Vodeće bosanskohercegovačke političke partije ne plaćaju račune svojim poslovnim partnerima, ali ni državi koju vode. Ni sudska presuda nije garancija da će dug biti plaćen.
Priču možete pročitati ovdje.
Partije
Strankama se isplati kršiti zakone
Vodeće političke partije u BiH kršenjem zakona ostvaruju korist mnogo veću od izrečenih sankcija. Zbog niskih kazni, prekršaji se ponavljaju.
Priču možete pročitati ovdje.
Pravosuđe
Ekstra profiti za od(a)brane po službenoj dužnosti
Manji broj advokata u BiH ostvaruje velike zarade braneći po službenoj dužnosti. Njihove kolege sa manjim prihodima, ali i osuđenici, kažu da su u pojedinim slučajevima, mimo pravila, sudije sugerisale izbor advokata.
Priču možete pročitati ovdje.
Pravosuđe
Prijava na konkurs i bez pravosudnog ispita
Iako se Nedim Ćosić nije nalazio na listi kandidata, niti je u vrijeme prijave na konkurs imao položen pravosudni ispit, kao jedan od ključnih uvjeta, imenovan je na poziciju stručnog saradnika u Općinskom sudu u Sarajevu.
Priču možete pročitati ovdje.
Partije
Stranke u budžetu: Prvo sebi pa ostalima
Vlade u Bosni i Hercegovini su od 2004. do 2010. godine na finansiranje stranaka potrošile 134,7 miliona KM novca poreskih obveznika. Političari govore da bi se taj novac mogao bolje iskoristiti, ali ipak ne čine ništa kako bi riječi proveli u djelo.
Priču možete pročitati ovdje.
Pravosuđe
Sve više prijava korupcije – sve manje suđenja
Dok raste broj prijavljenih slučajeva korupcije, sve je manje suđenja, a istrage protiv političara traju godinama. Sudovi u BiH oslobode trećinu optuženih za korupciju i osuđuju, uglavnom, "sitne ribe". Zatvorsku kaznu izriču tek svakom petom osuđeniku, dok njih 80 posto prođe sa uvjetnim ili novčanim kaznama.
Priču možete pročitati ovdje.
Pranje novca
Uzgajivači šećerne repe ispaštaju Ćopićeve grijehe
Mjesec dana nakon što je policija blokirala bijeljinsku šećeranu, uz obrazloženje da je kupljena novcem zarađenim od prodaje droge, mali uzgajivači šećerne repe sa sjeveroistoka BiH strahuju da će izgubiti cijeli ovogodišnji urod.
Priču možete pročitati ovdje.
Pravosuđe
Imovina stečena kriminalom nestaje nakon presuda
Sudske vlasti u BiH često kasne sa odlukama o blokadi nezakonito stečene imovine, pa je osuđeni ponekad uspiju prodati i prije pokretanja procedure za oduzimanje.
Priču možete pročitati ovdje.
Pranje novca
Uhapšeni biznismen tvrdi da je nevin
Zoran Ćopić se na intervjuu sa novinarima CIN-a pojavio u društvu izvršnog direktora PINK-a Miše Dobrića.
Priču možete pročitati ovdje.
Pravosuđe
Na logorovanje umjesto u zatvor
Ne postoji garancija da će pravosnažno osuđena osoba u BiH odslužiti zatvorsku kaznu. Mnogi osuđenici, među kojima su i zvaničnici, više godina izbjegavaju izdržavanje kazne, koristeći se svim raspoloživim metodama. Pritom, neki od njih nikada ne odu u zatvor.
Priču možete pročitati ovdje.
Pravosuđe
Nestali dokazi iz predmeta Čović-Lijanovići
Nestali su pojedini dokazi optužbe iz predmeta Čović- Lijanovići. To bi moglo dovesti u pitanje nastavak procesa, kažu u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Originalni dokumenti, važni za sudsko dokazivanje zloupotrebe položaj, su iz državnih institucija nestajali i ranije, ali ovo je prvi put da nestaju iz pravosudnih institucija.
Priču možete pročitati ovdje.
Pravosuđe
Pomilovanje, funkcionerima radovanje
U BiH je u proteklih pet godina pomilovano 25 funkcionera i službenika koji su pravosnažno osuđeni za zloupotrebu položaja. Dio njih je izbjegao zatvorske kazne, a drugima su osude brisane iz krivičnih evidencija. Neki od pomilovanih danas rade u javnim poduzećima ili obavljaju političke funkcije.
Priču možete pročitati ovdje.
 Pomilovani i policajci
Lista pomilovanih funkcionera
Ribarstvo
Crno tržište ugrozilo opstanak tune
Kako je odmetnuta ribarska industrija opustošila morski fond plavoperajne tune.
Priču možete pročitati ovdje.
Partije
Finansiranje političkih partija
Političke stranke u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu dobivaju sve više novca iz budžeta, a osim toga finansiraju se dobrovoljnim ili iznuđenim donacijama, prisvajaju državnu imovinu i rentaju prostore koje su dobili besplatno. Istraživanje novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pokazalo je da dok nezaposlenost i siromaštvo u državi rastu, političari i članovi njihovih porodica povećavaju svoju imovinu i bogatstvo.
Priče možete pročitati ovdje.
NTF
Tomić protiv Tomića
Bivši direktor NTF Ploče Josip Tomić pred sudom u Metkoviću se dogovorio sam sa sobom da naplati odštetu od 67.000 KM.
Priču možete pročitati ovdje.
Skupi šoping bivšeg direktora NTF-a
NTF
Terminali se bore za prekid stečaja
U NTF-u kažu da zahtjev za stečaj počiva na falsifikovanom dokumentu.
Priču možete pročitati ovdje.
NTF
Dužničko ropstvo naftnih terminala u Pločama
Preduzeće koje gazduje jedinim bosanskohercegovačkim skladištima nafte na Jadranu izbjeglo stečaj, ali ga i dalje prate posljedice štetnog djelovanja ranijeg vodstva.
Priču možete pročitati ovdje.
Imovina
Imovina bh. političara
Političari u BiH imaju obavezu da ispune imovinske kartone nakon što se kandiduju za izbornu funkciju i nakon što im istekne mandat. Međutim, niko ne zna da li su navedeni podaci tačni i potpuni. Također, navođenje lažnih ili nepotpunih podataka ne povlači nikakve posljedice. Istraživanje novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN)iz Sarajeva pokazalo je da su pojedini zvaničnici u BiH enormno bogati.
Priče možete pročitati ovdje.
Ko je najviše zaradio? Baza podataka o imovini i primanjima za 119 političara koji su bili kandidati na Općim izborima 2010. godine.
Imovina političara
Lažni identiteti
Kriminalci sa falsificiranim dokumentima BiH
U proteklih pet godina tužilaštva i policijske agencije kontinuirano otkrivaju organizatore i izvršioce krivotvorenja bh. dokumenata. Uočene su brojne zloupotrebe, a dokumente su dobijali i kriminalci i stanovnici susjednih država.
Priču možete pročitati ovdje.
Baza podataka
Pregled imovine zvaničnika u BiH
Pojedini zvaničnici u BiH su enormno bogati, pokazalo je istraživanje novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN)iz Sarajeva. Novinari su kreirali bazu podataka o imovini političara nakon analize njihovih imovinskih kartona, izvoda iz zemljišnih registara širom BiH kao i drugih javnih dokumenata. Jedanaest mjeseci truda urodilo je plodom.
Bazi podataka možete pristupiti ovdje i ovdje.
Zbog velikog interesa javnosti pristup bazi podataka jučer je bio otežan. Problem smo riješili te bi baza trebala raditi bez problema. Ispričavamo se zbog eventualnih neugodnosti. Ukoliko imate dodatne informacije u vezi sa imovinom osoba na listi ili nekih drugih osoba molimo vas da nas kontaktirate na info@cin.ba. Hvala.
Stara devizna štednja
Pirova pobjeda deviznih štediša
BiH je sistemski kršila pravo deviznih štediša na mirno uživanje imovine, presudio je Sud za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Mustafe Suljagića dodjelivši mu odštetu od 5.000 eura. Međutim, presuda ne znači i brzu isplatu novca koji država duguje Suljagiću i drugim štedišama.
Priču možete pročitati ovdje.
BiH
Naser Kelmendi: od kosovskog osuđenika do sarajevskog biznismena
Naser Kelmendi, čije navodne aktivnosti u vezi sa drogom već dugo privlače pažnju policijskih agencija na Balkanu, izazvao je još veći interes nakon što je SIPA prezentirala svoja saznanja na sastanku Interpola u francuskom gradu Lyonu u novembru prošle godine.
Priču možete pročitati ovdje.
BiH
Kelmendijevi profitirali na slabosti policije i carine
Iako ga je SIPA opisala kao vođu jedne od najbolje organiziranih zločinačkih grupa u regiji, Naseru Kelmendiju i njegovim sinovima je odobreno nošenje oružja, te uvoz blindiranih vozila iz SAD-a.
Priču možete pročitati ovdje.
Imovina
Imovina bh. političara – javna tajna
Političari u BiH imaju obavezu da ispune imovinske kartone nakon što se kandiduju za izbornu funkciju i nakon što im istekne mandat. Međutim, niko ne zna da li su navedeni podaci tačni i potpuni. Također, navođenje lažnih ili nepotpunih podataka ne povlači nikakve posljedice.
Priču možete pročitati ovdje.
BiH
(R)evolucija civilnog društva u BiH
Sudeći prema broju demonstranata na ulicama BiH čini se da je u porastu građanski aktivizam, čiji korijeni sežu u komunističku prošlost ove države. Ali još uvijek je neizvjesno mogu li nedavno osnovane građanske grupe učiniti političku vlast odgovornijom i ubijediti zvaničnike EU-a da je BiH dovoljno reformisana da se kvalifikuje za predpristupne fondove.
Priču možete pročitati ovdje.
Investiciono-razvojna banka RS
Krediti od interesa
Investiciono-razvojna banka RS-a, pod kontrolom premijera Milorada Dodika, je podijelila milione KM kompanijama nejasne vlasničke strukture koje su zaposlile tek mali broj novih radnika i platile neznatan iznos poreza. Profitirali su njegov prijatelji i sin.
Priču možete pročitati ovdje.
Diplomatske tablice
Moćne diplomate pred nemoćnom policijom
Vozači automobila sa diplomatskim tablicama krše saobraćajne propise bez straha od hapšenja i kazni. Ove tablice policajcima zadaju glavobolju i dovode do različitog tretmana vozača na cestama u BiH.
Priču možete pročitati ovdje.
Granična policija BiH
Kadeti sa upitnom prošlošću
Među novoizabranim kadetima Granične policije BiH nalaze se i oni koji su u prošlosti imali problema sa zakonom.
Priču možete pročitati ovdje.
Nedžad Branković
Analiza ostavke
Nakon ostavke Nedžada Brankovića na funkciju premijera FBiH ostalo je nejasno da li su u pitanju čisto politički razlozi ili pritisak javnosti i medija. Bez obzira na njegove razloge, ostaje da se vidi da li je postavljen novi trend i da li će slični slučajevi dovesti do sličnih posljedica i u budućnosti.
Priču možete pročitati ovdje.
Ustavni sud BiH
Ozakonjena krađa deviznih ušteđevina
Stotine hiljada bh. građana, koji još od rata ne mogu podići svoje ušteđevine, trebali bi pomno pratiti rasplet predmeta "Suljagić protiv BiH" na Sudu za ljudska prava u Strasbourg-u.
Priču možete pročitati ovdje.
Šverc cigaretama
Đukanovićeva Crna Gora kao porodični biznis
Na obzoru EU perspektiva, ali i neugodna pitanja
Priču možete pročitati ovdje.
Crnogorska veza: ljubav, cigarete i mafija
BiH
Advokat uhvaćen u zamku
Advokat koji je snimljen kako tvrdi da je potplatio sudiju kaže da je zapravo lagao da bi naplatio potraživanja. Šta se zapravo dogodilo teško je saznati jer je čovjek koji se snimio kasetu mrtav, a ona je snimljena nelegalno.
Priču možete pročitati ovdje.
Komisije
Malo posla, zarada laka
Vladini zvaničnici na svim nivoima vlasti u BiH kažu da su stotine komisija, koje poreske obveznike koštaju milione KM, nužno potrebne. Međutim, oni ne mogu ili ne žele reći koliko je komisija do sada oformljeno i koliko je na njih potrošeno. Zbirna evidencija ne postoji. Novinari CIN-a su odlučili taj posao uraditi sami.
Priče možete pročitati ovdje.
Ko je najviše potrošio? ko je najviše zaradio? Baza podataka svih komisijskih naknada u BiH.
Komisijske naknade na nivou BiH
Komisijske naknade na nivou FBiH
Komisijske naknade na nivou RS
Ustavni sud BiH
Upitna budućnost Suda BiH
Ako u petak sudije Ustavnog suda BiH proglase neustavnim dio Zakona o Sudu BiH, pravosuđe u ovoj zemlji bi moglo izgubiti jedini državni sud koji ima ovlast da rješava spor nadležnosti nižih sudova.
Priču možete pročitati ovdje.
Religija u vrtićima
Vrtići: čija je zadnja?
Uvođenje islamske vjeronauke u sarajevske javne vrtiće izazvalo je buru negodovanja grupe roditelja koji kažu da ih se ne pita kakvo obrazovanje zaslužuju njihova djeca. Najnovije istraživanje baca novo svjetlo na cijeli slučaj.
Priču možete pročitati ovdje.
Država na teškim drogama
Počeo obračun sa narko organizacijama u BiH
Policija je uhapsila tri osobe koje godinama smatra jednima od vođa narko tržišta u BiH.
Priču možete pročitati ovdje.
Sud
Granice nadležnosti Ustavnog suda BiH
Odluke u kojima Ustavni sud BiH preispituje pravnu valjanost presuda redovnih sudova izazivaju rasprave u pravnim krugovima o tome da li on time izlazi iz okvira svoje nadležnosti.
Priču možete pročitati ovdje.
Političari iznad Ustava
BiH
Uklonjeni "džambo oglasi" za stan premijera Brankovića
Džambo plakati skinuti- neformalna grupa građana protestuje.
Priču možete pročitati ovdje.
Sport
Autogolovi bh. fudbala
Zbog poreske utaje i zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, pred Sudom BiH podignuta je optužnica protiv visokih službenika Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine (BiH). Savez po osnovu neuplaćenih poreza i doprinosa duguje više od 2,2 miliona KM, a taj manjak će morati nadoknaditi poreski obveznici. No, tu nije kraj: timovi igraju loše, pobjede i porazi su režirani, a posjećenost utakmica slaba.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva proveli su nekoliko mjeseci istražujući šta se dešava u i oko bh. fudbala. Osim finansijskog nereda unutar Saveza, novinari su, uvidom u sudske spise, otkrili da su protiv nekih od članova Izvršnog odbora Saveza podignute optužnice, vođeni sudski postupci, a jedan je i osuđen na kaznu zatvora zbog razbojništva. Svi su oni zadržali svoje pozicije.
Priče možete pročitati ovdje.
Izbor savjetnika
Upitna politika unaprjeđivanja u Graničnoj policiji
Zakon i pravilnici o jednakim mogućnostima za napredovanje u javnoj službi, postoje da bi najbolji kadrovi dobili radno mjesto kakvo zaslužuju. U praksi, međutim, lične simpatije i rivalitet mogu uticati na odluku ko će biti unaprijeđen.
Priču možete pročitati ovdje.
CIN istraživanje
Građani smatraju da nema napretka u borbi protiv korupcije
Najnovije ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da građani smatraju nevladine organizacije manje korumpiranim u poređenju sa institucijama vlasti, ali da razlika u percepciji nije prevelika.
Priču možete pročitati ovdje.
Uzrok smti? Dogovorit ćemo se
Sudska vještačenja
Željko Karan, vještak sudske medicine i Milko Marić, vještak – balističar u svojim rukama imaju život i slobodu ljudi u RS-u. Njihovi nalazi su često ključni dokaz od kojeg zavisi da li će se nečija smrt proglasiti ubistvom, samoubistvom ili nesretnim slučajem.
Porodice žrtava navode da su ova dvojica od njih tražili mito kako bi izmijenili činjenice u datim slučajevima. Njihovi navodi, ako su istiniti, dovode u pitanje brojne slučajeve na kojima su oni radili zadnju deceniju.
Priče možete pročitati ovdje.
Kontroverzni vještak izvan dosega zakona
Ustavni sud BiH
Između pravde i politike
Ustavni sud BiH je najviša sudska instanca u državi. Odgovoran je za zaštitu Ustavnog poretka države i ljudskih prava njenih građana.
Međutim BiH je jedina zemlja u svijetu koja ima Ustavni, ali ne i Vrhovni sud. Zbog toga, kao i zbog apelacione nadležnosti koja mu je data Ustavom, Ustavni sud je preopterećen i građani sve duže i duže čekaju na njegove odluke.
Mnogi stručnjaci strahuju da bi i nezavisnost Ustavnog suda BiH mogla biti dovedena u pitanje ukoliko entitetski parlamenti nastave ignorisati profesionalne kvalifikacije kandidata i birati politički podobne sudije.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva razgovarali su sa desetinama sudija, njihovih pravnih savjetnika i advokata istražujući efikasnost, nezavisnost i autoritet Ustavnog suda BiH.
Priče možete pročitati ovdje.
Za više informacija o Ustavnom sudu BiH posjetite stranicu: www.reportingproject.net/court.
Seada Palavrić imenovana za predsjednicu najvišeg suda
BiH
Država na teškim drogama
Droga je prisutna svugdje u BiH. Sarajevo je neprimjetno postalo raskrsnica na kokainskom i heroinskom putu prema Evropi. Dio droge ostaje ovdje i završava na našim ulicama, školama i zatvorima.
Zvaničnici su još prije dvije godine obećale da će usvojiti strategiju suzbijanja trgovine drogom, ali to obećanje još nisu održale. Policija kaže da zna ko su veliki narko bosovi, ali im ne može ništa jer ih štite političari. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva istražili su probleme sa kojima se BiH suočava -- slaba vlast u borbi sa jakim drogama.
Priče možete pročitati ovdje.
Veliki dileri nemaju razloga za strah u BiH
Osumnjičeni za krijumčarenje heroina u djetinjstvu jedva izbjegao smrt
Javne nabavke
Neodgovorno trošenje javnih sredstava
Najmanje što se može očekivati od svake vlasti jeste da razborito troši novac građana. To se ne dešava često u BiH, čak ni nakon što je 2004. godine donesen državni Zakon o javnim nabavkama.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su pregledali brojne tendere, ponude, sklopljene ugovore, revizorske izvještaje i sudske spise. Uočili su niz grešaka i kršenja zakon. Na kocki je najmanje 1,2 milijarde KM novca poreskih obveznika koliko se godišnje potroši na izgradnju zgrada, cesta, nabavku roba i usluga u vladinim institucijama.
Priče možete pročitati ovdje.
Putevi šverca
Šverc cigaretama i dalje prisutan na Balkanu
I pored brojnih pokušaja policijskih snaga da zaustave šverc cigaretama, BiH je i dalje tranzitna zemlja na putu duhana. Procjenjuje se da zbog šverca cigaretama država godišnje gubi stotine miliona KM.
Gotovo svake noći Gotovo svake noći grupica mještana prelazi crnogorsku granicu sa BiH švercajući svim i svačim, od povrća i stoke do cigareta. O rasprostranjenosti šverca najbolje pokazuje podatak da su šverceri probili vlastite ceste zaobilazeći granične prijelaze kod Foče i Trebinja.
Priče možete pogledati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
Poduzetništvo u BiH
Mali biznis - veliki teret
U Bosni i Hercegovini egzistira manji broj malih i srednjih preduzeća nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji. Bh. emigranti u drugim zemljama su poznati po svom poduzetničkom duhu, ali je taj duh u njihovoj matičnoj zemlji sputan. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su dva mjeseca istraživali koliko je zapravo teško u BiH započeti i voditi vlastiti biznis.
Priče možete pogledati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
Procjenom uspješnosti projekta utvrđeni nedostaci
BiH
Bh. avioprijevoznik pod sumnjom za trgovinu oružjem
Avion sa oznakama tuzlanske aviokompanije ICAR Air navodno je u augustu prekršio embargo UN-a na izvoz oružja u Demokratsku republiku Kongo. Šverc oružjem podstiče sukob u Kongu i prijeti da se pretvori u opasni rat regionalnih razmjera.
Priču možete pročitati ovdje.
Željeznice
Željeznice van kolosjeka
Vozovi... U sjećanjima mnogih od nas i dalje putuju vozovi jučerašnjice... Olimpik ispunjen do posljednjeg mjesta kako ulazi u svečano ukrašeno olimpijsko Sarajevo. Teretni vagoni prepuni željeza i uglja dok napuštaju b h. tvornice i rudnike. Međutim 12 godina nakon rata, bh. željezničke kompanije, nasljednici ratom uništene mreže bivše Jugoslavije, nalaze se u krizi. Putnici se radije opredjeljuju za autobuse jer su udobniji i dolaze na vrijeme, a firme za cestovni transport, jer im kamioni mogu dostaviti robu bez kašnjenja i na kućni prag. I ne trebamo kao krivca navoditi tešku ekonomsku situaciju i ratnu štetu. Nesposobnost menadžmenta, korupcija i pohlepa razlog su kolapsa bh. željeznica.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
Policija
Na ivici zakona
Građani Bosne i Hercegovine nemaju visoko mišljenje o svojoj policiji. U svakom novom istraživanju oni bh. policiju uvijek iznova žigošu kao korumpiranu, a njihovo nepovjerenje ide tako daleko da se čak i ne trude prijaviti policajce zbog mita i drugih krivičnih djela.
U protekla tri mjeseca novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su nastojali utvrditi u kojoj mjeri ova percepcija javnosti odgovara stvarnom stanju stvari.
U većoj mjeri ova percepcija čini se istinitom. Iako su većina policajaca pošteni i vrijedni ljudi, policija u BiH je ipak slabo plaćena, opremljena i obučena, što njene pripadnike čini sklonim korupciji. S druge strane, nepošteni policajci rijetko bivaju kažnjeni zbog zamršenih procedura utvrđivanja odgovornosti u oba entiteta. CIN je otkrio da policajci imaju privilegovan tretman u odnosu na obične građane.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
MOSTARSKI ALUMINIJ
Na pomolu još jedna privatizacijska katastrofa
Mostarski Aluminij jedna je od najvažnijih bh. kompanija, koja u ukupnom izvozu zemlje učestvuje sa oko 10 posto. Mnogi se već sa zabrinutošću pitaju da li će privatizacija ove strateške kompanije biti provedena u skladu sa pravilima fair playa.
Tenderski poziv je nesvakidašnje forme, a proces izbora ponuđača je netransparentan. Kompanije koje će najvjerojatnije ući u uži krug često su predmet tužbi, sumnjičenja za prevaru i korupciju, a u zemljama u kojima posluju, imaju reputaciju firmi koje krše svoja obećanja i izazivaju nezadovoljstvo radnika.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih medija.
Radni vijek na crno
Ljudi iz sjene
Oni su radnici bez prava. Bilo da poslužuju u kafićima, šiju odjeću, upravljaju fabričkim mašinama ili kopaju na gradilištima, zajedničko im je da ne postoje na papiru.
Više od 240.000 Bosanaca i Hercegovaca danas živi od niskih i neredovnih plata koje zarade na crnom tržištu rada, bez prava na zdravstvenu zaštitu i garancije da će ostvariti penziju u budućnosti. U ovakvom sistemu, mladi ljudi koji po prvi put traže posao mogu očekivati da će se poslodavac nasmijati ako ga upitaju da li će ih prijaviti. Stariji radnici, kojima se na tržištu nudi malo poslova, često su prisiljeni raditi u firmama koje im već deceniju ili više ne uplaćuju penziono, zbog čega možda nikada i neće ostvariti pravo na penziju.
Sindikati tvrde da ne mogu ništa promijeniti, a inspektori, čiji je posao otkrivati prekršitelje Zakona o radu, također su digli ruke i priznali poraz. Zvaničnici penzionih fondova i poreskih uprava ne samo da ne vrše pritisak na državne i privatne firme da uplaćuju doprinose, nego čak i ne vode evidenciju prekršitelja, niti žele objaviti njihova imena. S druge strane, poslodavci priznaju da postoje kršenja, ali tvrde da ih na to prisiljava slaba ekonomska situacija i veliki nameti.
Tri mjeseca su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva razgovarali sa radnicima, penzionerima, poslodavcima, predstavnicima sindikata, inspektorima, poreskim djelatnicima i zvaničnicima penzionih fondova na temu crnog tržište rada. CIN je također angažovao agenciju Prism Research, koja je provela istraživanje javnog mnijenja. Rezultat ovog rada je projekat Centra naslovljen sa "Radni vijek na crno".
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih medija.
VIDEO: Radni vijek na crno!
BiH
Stanje cesta
Bosna i Hercegovina ima manje modernih autoputeva nego bilo koja druga europska zemlja – samo 20 kilometara. Štaviše, vjerovatno je jedina zemlja u Europi u kojoj putovanje dugo 120 kilometara, kolika je razdaljina između Sarajeva i većih gradova kao što su Tuzla ili Mostar, može trajati puna tri sata i to po dobrom vremenu.
Ali, frustracija je najmanja cijena koju BiH građani plaćaju zbog zastarjelih i loše održavanih puteva. Moderni putevi bi smanjili broj saobraćajnih nesreća i zagađenje, te omogućili brži ekonomski razvoj. BiH je vodeća zemlja u Evropi po broju saobraćajnih nesreća. Ono što je najčudnije, a što vam svaki građanin može potvrditi, jeste da se čini da su ceste stalno raskopane i u izgradnji, posebno u vrijeme izbora.
U projektu „Stanje na cestama“, Centar za Istraživačko Novinarstvo u Sarajevu (CIN), uz pomoć sredstava iz Fonda Otvoreno Društvo Bosna i Hercegovina, otkriva gdje završavaju velike sume novca namijenjenog za puteve. Takođe pročitajte kako izgledaju tenderi za izgradnju cesta na kojima pobjeđuju ponude koje nisu ni najbolje niti najekonomičnije, te daju na uvide projektni planovi zbog kojih radnici redovno prekopavaju svježe asfaltirane puteve.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
Srednjobosanski kanton
Sumnjiva politika
Federalna Finansijska policija objavila je 2003. godine detaljan i oštar izvještaj o korupciji u Srednjobosanskom kantonu. U njemu su prozvana imena dvadeset jednog funkcionera koji se sumnjiče da su raznim prevarama oštetili budžet u visini od 1.2 miliona KM. Funkcioneri su uzimali dnevnice za nepostojeća službena putovanja i otkupljivali zemlju na kojoj je izgrađena pritvorska jedinica koja nikad nije otvorena jer se nalazi tik uz školu.
Međutim, optužbe za malverzacije i samovolju funkcionera nisu naišle na odjek. Nijedan od 21 funkcionera nije oslobođen sumnje, a nastavili su da obavljaju javne funkcije. Neki su u međuvremenu i napredovali do najviših državnih pozicija. Devet njih se kandidovalo na izborima zakazanim za prvi oktobar.
Političke partije bez imalo zaziranja kažu da prijave nisu ništa posebno, dok kantonalni tužilac kaže da njegovo tužilaštvo, iako preopterećeno, namjerava do kraja godine podići optužnice. Ovaj slučaj ilustruje žalosnu činjenicu da korupcija u Bosni i Hercegovini prolazi nekažnjeno.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
Hrana
Bolest u tanjiru
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu je poslao na testiranje uzorke hrane i proizvoda kupljenih na tržnicama, restoranima i slastičarnama u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Rezultati su pokazali da je gotovo polovina uzoraka sadržavala nedopustivo visok broj mikroorganizama ili pak opasne bakterije.
Ovaj eksperiment je samo nagovještaj zastrašujuće realnosti – niko ne može garantovati da je hrana koju svakodnevno jedu građani Bosne i Hercegovine sigurna i zdrava.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
VIDEO: Bolest u tanjiru!
Porodica
Nasilje u tišini
Donošenjem entitetskih zakona 2005. godine tretman porodičnog nasilja dobio je novu dimenziju. Predstavnici policije i aktivistice ženskih organizacija iz cijele zemlje smatraju da su novi zakoni prvi korak u borbi protiv ovog prešutkivanog problema. Sljedeći korak je da se u zakone ugrade mehanizmi njihovog provođenja, te apelovanje na tužioce i sudije da ga shvate ozbiljno.
Radeći na projektu, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu pregledali su policijske i sudske arhive, te posjetili zatvore u FBiH i RS-u, kako bi razgovarali sa zatvorenicima osuđenim za krivična djela nasilja u porodici.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
EFT
Monopol na tržištu energije
Da li je osjećaj za biznis ili nešto drugo pomoglo srbijanskom biznismenu Vuku Hamoviću da osigura brojne ugovore za njegovu kompaniju Energy Financing Team (EFT)?
Istražioci u četiri države tragaju za odgovorom na ovo pitanje, iako Hamović smatra da su poslovne vještine, a ne prljavi poslovni trikovi, recept njegovog uspjeha.
Sin generala i unuk biznismena, Hamović je postao jedan od najbogatijih ljudi u jugoistočnoj Evropi trgujući novcem i energijom.
Trenutno, dvije istrage nastoje utvrditi na koji način je Hamović mogao biti uključen u trošenje američkog novca 1999. godine, koji je bio namijenjen za plaćanje dugova Crne Gore Republici Srpskoj za isporučenu električnu energiju.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
Elektrobosna
Propast industrijskog naslijeđa
Elektrobosna je imala sve što je potrebno da bi postala jedna od vodećih bosanskohercegovačkih firmi. Prije svega, pristup bogatim nalazištima ferosilicijuma, rijetkog minerala koji se koristi u proizvodnji karbon čelika, a koji veliku primjenu ima u vojnoj industriji i proizvodnji alata. Elektrobosna je imala obučene radnike, infrastrukturu i stogodišnju tradiciju.
Ali, umjesto da postane rijedak primjer domaćeg uspjeha, firma je postala žrtvom korupcije, nevješte privatizacije i nesposobnosti.
Radnici su ostali bez posla, a BiH bez toliko priželjkivanih prihoda.
Ovo, nekada renomirano preduzeće, danas je prisiljeno da rasprodaje imovinu, a isti oni ljudi koji su ga doveli do prosjačkog štapa nadmeću se oko preuzimanja kontrole nad ono malo još netaknutih resursa.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
Visoko obrazovanje u BiH
Univerziteti pali na ispitu
Kako će Bosna i Hercegovina prihvatiti nove evropske obrazovne standarde kad nije u stanju da se integriše ni u svojim okvirima?
Serija članaka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu pod nazivom „Univerziteti pali na ispitu“ otkriva da Bosna i Hercegovina zaostaje u provedbi Bolonjske deklaracije i da njeno visoko školstvo ne ispunjava ni nade studenata, a niti potrebe ekonomije ove zemlje.
Visoko školstvo u BiH se nije puno promijenilo u zadnjoj deceniji, premda se zemlja prije dvije godine pridružila širokom programu reformi čiji je cilj modernizacija i harmonizacija evropskih univerziteta. CIN je istraživao koji su razlozi odlaska najboljih studenata iz zemlje. To su zastarjela oprema i nastavni programi, glomazna administracija, sveprisutna korupcija i neadekvatna zakonska regulativa. Dok se pojedini akademski radnici dosljedno bore za promjene, političari su oni koji usporavaju tempo reformi.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
Čekajući Pravdu
Možemo li ikada zaboraviti?
Dvije sedmice prije obilježavanja godišnjice masakra u Srebrenici, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu započeo je objavljivanje serije tekstova u jedanaest nastavaka pod nazivom „Čekajući pravdu“, koja se bavi temom pomirenja u Bosni i Hercegovini. Projekat se bavi pokušajima postizanja pomirenja na svim stranama svijeta i aktivnostima koje se u tom pravcu provode u BiH, uključujući i rad novog Vijeća za ratne zločine pri Sudu BiH.
Istraživanje javnog mnijenja u BiH koje je naručio CIN otkrilo je da 72 posto građana gotovo ništa ne zna o Sudu. Tek će vrijeme pokazati koliko mu vjeruju. Anketa je također pokazala da je mišljenje građana o krajnjim rezultatima ovih aktivnosti, od čijeg će uspjeha zavisiti izgradnja pomirenja u BiH - duboko podijeljeno. Ova serija tekstova bavi se spremnošću građana u BiH i njenih sudova, da izgrade i očuvaju ono što stručnjaci smatraju da je od odlučujuće važnosti za mirnu budućnost: zajedničku verziju istine o onome što se dešavalo svim trima stranama uključenim u rat u BiH.
Priče možete pročitati ovdje ili u nekom od ovih štampanih medija.
Gubljenje kulture
Ugroženo naslijeđe
Ova serija u sedam nastavaka prati istraživanje bosanskohercegovačkog poslijeratnog pristupa zaštiti historije koja je prije nastanka entiteta bila zajednička. Osmočlani novinarski tim CIN-a otkrio je da vlast nema sistematičnog načina ni za zaštitu kulturnog nasljeđa zemlje niti za promociju kulture koja bi poboljšala nacionalni imidž i pomogla stvaranju turističke i filmske industrije. U međuvremenu, djeca na kojoj ostaje budućnost dobijaju vrlo politizirane lekcije o njihovoj kulturnoj istoriji.
Sve tekstove iz ove serije možete pročitati ovdje.
Zdravstvo na aparatima
Zdravstvo u BiH je bolesno
Tokom četiri sedmice tim od devet novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva posjećivao je bolnice i klinike, te razgovarao sa ljudima koji u njima rade i onima koji se u njima liječe.
Otkrili su očajno bolestan zdravstveni sistem.
U seriji od osam priča, novinari CIN-a mjere temperaturu zdravstvene zaštite i nude neke od lijekova koje predlažu stručnjaci.
Sve tekstove iz ove serije možete pročitati ovdje.
|
|